Pratite nas

Priča o poglavici S Liniću

Objavljeno

na

Vic o ljevičaru, desničaru i libertarijancu koji su doživjeli brodolom i našli se sami u čamcu na uzburkanom moru

Plove oni tako i naiđu na neko kopno te se na njemu iskracaju. Ubrzo su bili okruženi do zuba naoružanim domorocima prijetećeg izgleda u zemlji u obliku pereca, te su ekspresno odvedeni pred poglavicu Slinića. Poglavica Slinić, odmah se vidi da s njim nema šale, mrko ih promotri te im reče:

“Ovo je zemlja plemena Ministarstva financija. Mi smo sluge boga Proračuna, božanstva koje nam je dalo sve što imamo. Bez Proračuna nema ljetine, nema riba, ne pada kiša i ne izlaze sunce i mjesec. Sve što imamo dugujemo Velikom Proračunu. A on zauzvrat traži žrtve. Ljudske. Stoga ćemo vas razapeti i odrati vam kožu i od nje napraviti bubnjeve koje ćemo fiskalnim politikama predati bogu Proračunu. Ali, mi smo i socijalno osjetljivi ljudi. Stoga ćemo vam prije toga ispuniti posljednju želju. Birajte.”

Uplašeni brodolomci su se nervozno pogledali.

Prvi prikupi hrabrost ljevičar, istupi te reče Sliniću:

“Poznato mi je to božanstvo. Njemu doista dugujemo sve. Besplatno zdravstvo i školstvo, socijalnu politiku, naše mirovine i prava radničke klase. Sve su to civilizacijski dosezi kojih se ni pod koju cijenu ne smijemo odreći. Svjestan sam da je bogu Proračunu u posljednje vrijeme teško, da je gladan i da naša socijalna država proživljava teške trenutke. Ali to je samo znak da se moramo još više žrtvovati i stoga ću, kad već nema nitko drugi, Velikom Proračunu rado ponuditi svoju kožu. Skroman sam čovjek, prezirem konzumerizam, pa vas jedino molim da mi pustite nekoliko revolucionarnih pjesama da se utješim.”

Pleme mu je ispunilo želju, nabavili Sony walkman i pustili nekoliko revolucionarnih pjesama na što kanu suza ne samo ljevičaru već i mnogim pripadnicima plemena kao i samom Sliniću. Nakon toga ga razapnu, oderu mu kožu i od nje naprave bubnjeve i poklone je bogu Proračunu.

Drugi prikupi hrabrost desničar, istupi te reče poglavici Sliniću:

“Poznato mi je to božanstvo. Njemu doista dugujemo sve. Besplatno zdravstvo i školstvo, socijalnu politiku, naše mirovine i naša nacionalna prava. Sve su to civilizacijski dosezi kojih se ni pod koju cijenu ne smijemo odreći. Svjestan sam da je bogu Proračunu u posljednje vrijeme teško, da je gladan i da naša nacionalna država proživljava teške trenutke. Ali to je samo znak da se moramo još više žrtvovati i stoga ću, kad već nema nitko drugi, Velikom Proračunu rado ponuditi svoju kožu. Skroman sam čovjek, prezirem konzumerizam, pa vas jedino molim da mi pustite nekoliko nacionalnih budnica da se utješim.”

Pleme mu je ispunilo želju, ponovo su uključili walkman i pustili nekoliko nacionalnih budnica stanovitog MPT-a na što kanu suza ne samo desničaru već i mnogim pripadnicima plemena. Nakon toga ga razapnu, oderu mu kožu i od nje naprave bubnjeve i poklone je bogu Proračunu.

Treći, libertarijanac, opće nije izgledao kao da želi imati posla sa Velikim Proračunom, pa su ga plemenski ratnici zgrabili i grubo bacili na tlo. Libertarijanac zaškrguće zubima: “Nosite se i vi i vaš otok i vaš prokleti Proračun. Samo sijete zlo po svijetu, derete kožu ljudima, uzimate im slobodu izbora, kradete privatno vlasništvo i loše ćete završiti.”

Na to će mu poglavica Slinić: “Pjeni se ti koliko god hoćeš ali na našoj strani su i pravo i sila. Žrtvujemo te jer je većina tako odlučila i baš nas zaboli što ti, manjino, misliš o tome. Duhovi Društvenog Ugovora i Općeg Dobra lutaju ovov zemljom Perecijom i mi ih zazivamo. A ako to nije dovoljno, nema veze. Naoružani smo, jači smo i više nas je, pa nas opet zaboli neka stvar što ti, bijedna nevjernička individuo, o tome misliš. U našem zakonu piše da imaš pravo na posljednju želju prije žrtvovanja i mi kao legalisti ćemo to i ispuniti. Nemaš izbora. Biraj!”

“Dobro, onda želim ekser!” – povika libertarijanac.

“Siguran si da nećeš neke libertarijanske pjesme? Azru možda…?” – iznenađeno će poglavica Slinić.

“Siguran.” – odreže libertarijanac.

I dadoše mu ekser. A libertarijanac uzme ekser i krene si njime bjesomučno bosti kožu pobjedonosno kličuči: “Evo vam prokletnici, nećete vi od moje kože raditi bubnjeve za prokleti Proračun”.

neovisni

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Anušić: Za ostanak ljudi u Slavoniji ključne su plaće

Objavljeno

na

Objavio

Danas se u Belom Manastiru održava 6. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na sjednici će premijer Andrej Plenković i ministri potpisati ugovore vrijedne 640 milijuna kuna na području slavonskih županija. Na sjednici Savjeta bit će i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu.

Tim su povodom u emisiji Dobro jutro Hrvatska gostovali Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, te Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira i Ivan Anušić, osječko baranjski župan.

Ova sjednica koja se održava u Belom Manastiru, lijepa je poruka premijera i svih članova Vlade, da Baranja nije zaboravljena, da će projektom iz konkurentnosti i kohezije, tj. Intervencijskim planom za ratom pogođena područja, ogromna sredstva biti uložena u sam grad i u dio Općine Darda koja je s nama u projektu, istaknuo je Rob.

Anušić je istaknuo kako Projekt Slavonija ima veliku ulogu za čitavu Slavoniju, Baranju i Srijem, te da se nada da će upravo on doprinijeti poboljšanju demografske situacije koja je loša. Plaće su ključne za ostanak ljudi. Moramo početi otvarati radna mjesta, koja trebaju biti normalno plaćena, rekao je Anušić. Ovdje su plaće ponekad duplo manje nego u ostatku Hrvatske.

Proces osiromašivanja i oslabljivanja Slavonije, Baranje i Srijema nije počeo jučer. Ovo je kontinuirani proces od samog završetka Domovinskog rata i od tada se nitko ozbiljno nije bavio ovim krajem, istaknuo je Anušić. Napokon smo nakon 27 godina počeli sustavno, planski i strateški razmišljati. Krenuli smo pravim smjerom i nadam se da će to u skoro vrijeme konkretno rezultirati, naglasio je Anušić. Žunac je istaknuo kako su svi zadovoljni napretkom Projekta Slavonija.

Ukupna alokacija od dvije i pol milijarde eura, je s današnjom sjednicom dosegla alokaciju od 42 posto ugovorenih projekata, a to je 7,9 milijardi kuna.
Danas se u Belom Manastiru potpisuje 11 ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna. Područje zdravstva, zaštite šuma, prometa, obrazovanja, socijalne skrbi, poljoprivrede. To su projekti koji se tiču svih 5 slavonskih županija, napomenuo je Žunac. Nadam se da ćemo svim ovim projektima promijeniti trendove u Slavoniji i vratiti optimizam ljudima koji tamo žive, zaključio je Žunac.

Što se tiče demografske slike u Belom Manastiru, mislim da smo uspjeli donekle zaustaviti odlazak mladih. Broj prvašića ostao je na istoj razini od prošle godine, ali bez novih radnih mjesta i urednih plaća teško možemo zadržati mlade, istaknuo je Rob. Potencijali Baranje su nevjerojatni, ali će zaživjeti u potpunosti i završetkom 5C prometnog koridora koji će ići kroz Baranju do mađarske granice, napominje Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Švicarci u nedjelju izlaze na tri referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Švicarski birači u nedjelju izlaze na dva referenduma kojima žele zaštititi kvalitetu svoje prehrane i poljoprivrede, prenose švicarski mediji, a isti dan će odlučivati i o pravnom statusu biciklističkih staza.

Švicarska je većinski urbano društvo, no poljoprivreda je važan dio njezina kulturnog identiteta koji je, smatraju mnogi, ugrožen uvozom jeftine hrane koja ruši visoke švicarske standarde.

Švicarci će zbog toga 23. rujna izaći na biračka mjesta na dva referenduma o budućnosti prehrambene industrije koji su zakazani nakon što su njihovi pobornici prikupili više od 100 tisuća potpisa koliko je određeno zakonom o izravnoj demokraciji.

Prvi referendum je poznat kao Inicijativa o pravednoj prehrani i njime se poziva saveznu vladu da promiče ekološku i pravednu proizvodnju hrane koja u obzir uzima i dobrobit životinje. Predlaže se uvođenje detaljnijeg označavanja proizvoda i donošenje mjera protiv bacanja hrane.

Drugi referendum je o “suverenosti hrane” i njime se traži radikalniji preustroj poljoprivrednog sektora, s većim fokusom na manja i obiteljska gospodarstva.

Predlaže se zabrana genske tehnologije, mjere kojima će se povećati broj zaposlenih u agrokulturi, određivanje pravednih cijena za sve proizvode i više namete na uvezenu hranu. Prvi referendum promiče švicarska Zelena stranka, a drugi švicarski poljoprivredni sindikat Uniterre.

Protivnici, među kojima je i švicarska vlada, smatraju da će usvajanje oba zahtjeva dovesti do porasta birokracije i cijena te Švicarsku moguće dovesti u sukob s postojećim međunarodnim trgovinskim sporazumima.

Po anketama, rezultati će biti tijesni. Švicarci će u nedjelju glasati i na referendumu koji je raspisala vlada kako bi se potvrdila njezina odluka iz ožujka da se “biciklističke staze pravno izjednače s pješačkim i planinskim stazama”. Naime, Švicarci su prije četrdeset godina u ustav unijeli obavezno održavanje i izgradnju pješačkih i planinskih staza, a danas to žele proširiti i na biciklističke.

(Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari