Pratite nas

Priča o Srebrenici produbit će razdor između obogaljene FBiH i uspješnije Srpske

Objavljeno

na

Američki stručnjak za Balkan Steven Mayer smatra da BiH, uprkos pritisku Zapada, nikada nije uhvatila korijen kao država, te da će priča o Srebrenici produbiti razdor između već obogaljene Federacije BiH i uspješnije Republike Srpske.

Mayer naglašava da je Dejtonskim sporazumom napravljena umjetna BiH, bez “osnivačkih priča” neophodnih za njezino održavanje, dok su priče i epovi, koji su važni ljudima koji žive u BiH, orijentirani protiv ujedinjene, svrsishodne države.On navodi da je Zapad, a naročito Washington, inzistirao da BiH bude konstruirana iz ruševina poslije ratova iz devedesetih godina prošlog stoljeća.

“Uprkos pritisku sa Zapada BiH nikada nije uhvatila korijen kao država. Centralne institucije grcaju, a prava moć je u rukama etničkih /nacionalnih/ zajednica i lidera. Ova tendencija će samo biti pojačana pričom o Srebrenici – produbit će razdor između već obogaljene Federacije i uspješnije Republike Srpske”, naveo je Mayer u autorskom tekstu pod nazivom “Temelji BiH”.

Mayer u tekstu postavlja pitanje: Šta su osnivačke priče i mit o modernoj državi BiH, te navodi da oni postoje, ali nisu povezani sa državom, nego sa nacionalnim grupama koje žive u BiH.

“Srbi u BiH prihvaćaju iste priče i mitove kao svi ostali Srbi. A, sada i muslimani u BiH imaju svoju ‘osnivačku priču’. Tragedija iz Srebrenice iz srpnja 1995. godine postala je ista vrsta epa za muslimane, kao što su Kosovo Polje i Jasenovac za Srbe.

Srebrenica je bila emotivna, srceparajuća tragedija za muslimane od 1995. godine. Ali, Srebrenica je kulminirala u primarni muslimanski osnivački ep kada je postala lokacija masovnog sahranjivanja 409 novoidentificiranih žrtava u srpnju.

Možda je najupečatljivija priča ona o sahranjivanju bebe u Memorijalnom centru Potočari, nedaleko od Srebrenice. Postoje neslaganja o tome da li su svi sahranjeni – naročito beba – zaista bili žrtve masakra u Srebrenici. Ali, to je irelevantno.Važno je da muslimani vjeruju da su to sve bile žrtve i da njihovo stradanje služi ne samo kao točka za okupljanje muslimana, nego i kao spomenik o brutalnosti Srba”, ističe Mejer.

On navodi da “osnivačke priče” za Srbe i muslimane imaju najmanje jednu zajedničku stvar – sve predstavljaju tragični gubitak i sredstvo za identifikaciju “drugih”. Jedinstvena je pojava, dodaje Mayer, da priče i mitovi budu zasnovani skoro isključivo na tragediji, a ne na pozitivnim pričama o slavi koja inspirira.

Mayer naglašava da se svaka država vraća pričama u kojima je uhvaćena suština njihovog osnivanja – nekom velikom događaju ili događajima oko kojih građani mogu da se okupe, što državi daje kredibilitet. Ponekad su te priče istinite, ponekad su mit. Najčešće su kombinacija činjenica i mita. Nevažno je da li su ove “priče o osnivanju” istinite. Važno je da one služe kao emotivna i psihološka osnova za uspostavljanje države, smatra Mayer.

On podsjeća da za Sjedinjene Države rat vođen u revoluciji od 1775. do 1783. godine i građanski rat vođen od 1861. do 1865. godine predstavljaju te priče o osnivanju. Za Francusku takva priča je revolucija od 1789. do 1799. godine, a za suvremenu Rusiju revolucija iz 1917. godine.

“Ove revolucije su proklamirane kao temelji slobode, demokracije, oslobođenja i jednakosti – a da li je to točno ili ne, nevažno je. To su svakako povijesne činjenice, ali i one sadrže mitove koji su neophodni za američku, francusku i rusku percepciju samih sebe, a pružaju i emotivne temelje o veličini i značaju ovih zemalja“, istaknuo je Mayer.

On navodi da Balkan u tome nije izuzetak i da se, štoviše, u ovoj regiji mogu naći neke od najdirljivijih i emotivno najsnažnijih “osnivačkih priča”.

“Makedonci i dalje ponosno gledaju u prošlost i na bitku kod Gaugamela iz 331. godine prije nove ere, kada su Makedonci porazili vojsku moćnog Persijskog carstva. U skorije vrijeme pozivaju se na Ilindenski ustanak iz 1903. godine protiv opadajućeg Otomanskog carstva. Činjenica da ustanak nije uspio – nije važna”, naglašava Mejer.

Za Srbe postoje dvije “osnivačke priče” – bitka na Kosovu Polju iz 1389. godine i, jednako važno, pokolj Srba /i ostalih/ u Jasenovcu od 1941. do 1945. godine.

Moguće je ustvrditi, ističe Mayer, da su masovna ubojstva koja je počinila Titova OZNA i pogubljenje Draže Mihailovića po završetku Drugog svejtskog rata poslužili kao “osnivačke priče” za drugu Jugoslaviju.

srna

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Anušić: Za ostanak ljudi u Slavoniji ključne su plaće

Objavljeno

na

Objavio

Danas se u Belom Manastiru održava 6. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na sjednici će premijer Andrej Plenković i ministri potpisati ugovore vrijedne 640 milijuna kuna na području slavonskih županija. Na sjednici Savjeta bit će i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu.

Tim su povodom u emisiji Dobro jutro Hrvatska gostovali Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, te Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira i Ivan Anušić, osječko baranjski župan.

Ova sjednica koja se održava u Belom Manastiru, lijepa je poruka premijera i svih članova Vlade, da Baranja nije zaboravljena, da će projektom iz konkurentnosti i kohezije, tj. Intervencijskim planom za ratom pogođena područja, ogromna sredstva biti uložena u sam grad i u dio Općine Darda koja je s nama u projektu, istaknuo je Rob.

Anušić je istaknuo kako Projekt Slavonija ima veliku ulogu za čitavu Slavoniju, Baranju i Srijem, te da se nada da će upravo on doprinijeti poboljšanju demografske situacije koja je loša. Plaće su ključne za ostanak ljudi. Moramo početi otvarati radna mjesta, koja trebaju biti normalno plaćena, rekao je Anušić. Ovdje su plaće ponekad duplo manje nego u ostatku Hrvatske.

Proces osiromašivanja i oslabljivanja Slavonije, Baranje i Srijema nije počeo jučer. Ovo je kontinuirani proces od samog završetka Domovinskog rata i od tada se nitko ozbiljno nije bavio ovim krajem, istaknuo je Anušić. Napokon smo nakon 27 godina počeli sustavno, planski i strateški razmišljati. Krenuli smo pravim smjerom i nadam se da će to u skoro vrijeme konkretno rezultirati, naglasio je Anušić. Žunac je istaknuo kako su svi zadovoljni napretkom Projekta Slavonija.

Ukupna alokacija od dvije i pol milijarde eura, je s današnjom sjednicom dosegla alokaciju od 42 posto ugovorenih projekata, a to je 7,9 milijardi kuna.
Danas se u Belom Manastiru potpisuje 11 ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna. Područje zdravstva, zaštite šuma, prometa, obrazovanja, socijalne skrbi, poljoprivrede. To su projekti koji se tiču svih 5 slavonskih županija, napomenuo je Žunac. Nadam se da ćemo svim ovim projektima promijeniti trendove u Slavoniji i vratiti optimizam ljudima koji tamo žive, zaključio je Žunac.

Što se tiče demografske slike u Belom Manastiru, mislim da smo uspjeli donekle zaustaviti odlazak mladih. Broj prvašića ostao je na istoj razini od prošle godine, ali bez novih radnih mjesta i urednih plaća teško možemo zadržati mlade, istaknuo je Rob. Potencijali Baranje su nevjerojatni, ali će zaživjeti u potpunosti i završetkom 5C prometnog koridora koji će ići kroz Baranju do mađarske granice, napominje Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Švicarci u nedjelju izlaze na tri referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Švicarski birači u nedjelju izlaze na dva referenduma kojima žele zaštititi kvalitetu svoje prehrane i poljoprivrede, prenose švicarski mediji, a isti dan će odlučivati i o pravnom statusu biciklističkih staza.

Švicarska je većinski urbano društvo, no poljoprivreda je važan dio njezina kulturnog identiteta koji je, smatraju mnogi, ugrožen uvozom jeftine hrane koja ruši visoke švicarske standarde.

Švicarci će zbog toga 23. rujna izaći na biračka mjesta na dva referenduma o budućnosti prehrambene industrije koji su zakazani nakon što su njihovi pobornici prikupili više od 100 tisuća potpisa koliko je određeno zakonom o izravnoj demokraciji.

Prvi referendum je poznat kao Inicijativa o pravednoj prehrani i njime se poziva saveznu vladu da promiče ekološku i pravednu proizvodnju hrane koja u obzir uzima i dobrobit životinje. Predlaže se uvođenje detaljnijeg označavanja proizvoda i donošenje mjera protiv bacanja hrane.

Drugi referendum je o “suverenosti hrane” i njime se traži radikalniji preustroj poljoprivrednog sektora, s većim fokusom na manja i obiteljska gospodarstva.

Predlaže se zabrana genske tehnologije, mjere kojima će se povećati broj zaposlenih u agrokulturi, određivanje pravednih cijena za sve proizvode i više namete na uvezenu hranu. Prvi referendum promiče švicarska Zelena stranka, a drugi švicarski poljoprivredni sindikat Uniterre.

Protivnici, među kojima je i švicarska vlada, smatraju da će usvajanje oba zahtjeva dovesti do porasta birokracije i cijena te Švicarsku moguće dovesti u sukob s postojećim međunarodnim trgovinskim sporazumima.

Po anketama, rezultati će biti tijesni. Švicarci će u nedjelju glasati i na referendumu koji je raspisala vlada kako bi se potvrdila njezina odluka iz ožujka da se “biciklističke staze pravno izjednače s pješačkim i planinskim stazama”. Naime, Švicarci su prije četrdeset godina u ustav unijeli obavezno održavanje i izgradnju pješačkih i planinskih staza, a danas to žele proširiti i na biciklističke.

(Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari