Pratite nas

Vijesti

Prihvaćene sve jamčevine osim Bandićeve. Bandiću je odbijena jamčevina zbog premale ponuđene svote

Objavljeno

na

Kako doznaje Večernji List, svi osumnjičenici, uključujući i gradonačelnika, ponudili su jamčevinu u zamjenu za obranu sa slobode. Riječ je o iznosima koji se kreću od 100.000 kuna do 4,5 milijuna kuna.

Bandić je ponudio jamčevinu u vrijednosti od 5,8 milijuna kuna, potvrdio je njegov odvjetnik Marijan Hanžeković. Nije riječ o gotovini, već se radi o kući njegova prijatelja koju je on stavio u hipoteku.

Slobodan Ljubičić ponudio je jamčevinu od 2,4 milijuna kuna u gotovini, Branko Mihaljević 4,5 milijuna kuna u nekretnini, a  Ivan Tolić 500 tisuća kuna u gotovini. Vidoje Bulum je ponudio 150 tisuća kuna u gotovini, a Željko Horvat, Zdenko Antunović i Miljenko Benko svaki po 100.000 kuna, dok je Filip Ćulo nudio 75 i 100 tisuća kuna. Te ponuđene jamčevine znače da će oni osumnjičenici koji su ponudili novac ići na slobodu kada uplate novac na račun suda, a oni koji su nudili nekretnine, kada se upišu hipoteke na te nekretnine.

Ukinuto rješenje

Hoće li gradonačelnik Milan Bandić, prvoosumnjičeni u aferi Agram, ponuditi jamčevinu za obranu sa slobode te koliki će biti iznos te jamčevine glavna su pitanja koja su se nametnula na početku ročišta na kojem se danas na zagrebačkom Županijskom sudu odlučivalo o istražnom zatvoru za Milana Bandića te još osmoricu osumnjičenika.

Ročište je sazvano nakon što je izvanraspravno vijeće Zagrebačkog Županijskog suda prošli tjedan iz formalno-pravnih razloga ukinulo rješenje suca istrage kojem je Bandiću i ostalima određen istražni zatvor. Rješenje je ukinuto zato što sudac istrage nije dovoljno dobro objasnio zašto istražni zatvor nije zamijenio nekim blažim mjerama kao što je, primjerice, jamčevina. Po onom što je do sada poznato prijedlog za određivanje jamčevine ponudio je Slobodan Ljubičić (2,4 milijuna kuna), Branko Mihaljević (4,5 milijuna kuna), Zdenko Antunović (100.000 kuna), Filip Čulo (između 75.000 i 100.000 kuna), dok je Vidoje Bulum predložio određivanje mjera opreza.

Kako su već prije na slobodu uz jamčevinu pušteni Petar Pripuz, Miro Laco i Ivan Markus, za očekivati je da će jamčevine koje budu ponuđene također biti prihvaćene. Ako jamčevine budu prihvaćene, USKOK će se na tu odluku vjerojatno žaliti, a rok za žalbe je tri dana. Nakon toga o žalbama USKOK-a te eventualnim žalbama obrane, ponovno odlučuje izvanraspravno vijeće, a cijela ta procedura mogla bi potrajati do početka idućeg tjedna. U tom slučaju ako bi odluka o jamčevinama postala pravomoćna osumnjičenici koji su ponudili jamčevinu izašli bi na slobodu kada bi donijeli dokaz o uplati novca na poseban račun suda.

Koliko je poznato, do sada su svi izuzev Mihaljevića nudili novac, dok je on nudio hipoteku na kuću. U njegovu slučaju to znači da bi on mogao izaći na slobodu kad sud upiše hipoteku. VL

crnić

Odvjetnik i bivši predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić bio je gost Dnevnika Nove TV.

Gospodine Crniću, čuli smo – Milanu Bandiću je jedinom odbijena jamčevina. Što to znači?

Sud kad određuje jamčevinu, uzima težinu kaznenog djela, osobne okolnosti i imovinske prilike pritvorenika u obzir. Međutim, čini se da je praksa koja je dosta malena, ali možda znakovita, išla putem da se računa bi jamčevina trebala biti otprilike onoliko koliko se stavlja na teret da je počinjena šteta. Je li to baš do kraja zakonito i pravilo, to će sudovi procijeniti.

Prema izjavi jednog od odvjetnika, Bandiću je odbijena jamčevina zbog premale ponuđene svote. Kako je to moguće?

To je moguće jer sudac istrage je taj koji procjenjuje je li ponuđena jamčevina dovoljna, uzimajući u obzir navedene okolnosti. Na sucu istrage je strašno veliki teret, da on procijeni hoće li se time pokriti ono što se želi pokriti, a to je da optuženik neće nikuda otići, utjecati na svjedoke ili bilo što učiniti što bi utjecalo na daljnji tok.

Kad govorimo o jamčevini, javnost stječe dojam da se novcem može kupiti obrana sa slobode. Trebaju li po vašem mišljenju i tu postojati neka ograničenja?

Tu postoje ograničenja utoliko što je sudac istrage taj koji procjenjuje treba li se dati jamčevina da bi se nekoga pustilo da se brani sa slobode ili ne. Ako on to procijeni, on će kazati: „Ne, nikakva jamčevina, izvoli ti ostati u istražnom zatvoru“.

A tko jamči da ostali okrivljenici neće utjecati na svjedoke?

Nema takvog jamstva, u smislu da bi postojalo tako nešto, međutim sigurno je da se nitko od njih neće izložiti opasnosti da pokuša utjecati na druge svjedoke. Ako pokuša, budite sigurni da će se za to saznati, a onda se vraća tamo odakle je jedva izašao.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari