Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pozvao je organizacije hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama da zaključno do 12. prosinca prijave svoje programe i projekte na javni natječaj čija je ukupna planirana vrijednost 2, 4 milijuna kuna.

Natječajem se prvi put otvara mogućnost za prijavu programa ili projekata iz svih europskih i prekomorskih država u kojima djeluju zajednice hrvatskog iseljeništva, njih ukupno 29. Praksa je ranije bila da su se sredstva dodjeljivala samo slabije razvijenim državama, a Ured sada želi unaprijediti i proširiti Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu koji provodi od 2012. godine.

Udruge, zaklade, ustanove i ostale iseljeničke organizacije mogu prijaviti projekte u šest područja – kultura, obrazovanje i znanost, sport, turizam, razvoj iseljeničkih organizacija, kao i projekte koji ne spadaju u ta područja, ali čuvaju hrvatski nacionalni identitet i jačaju odnose domovinske i iseljene Hrvatske.

Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po projektu je pet tisuća kuna, a najveći 80 tisuća kuna. Jedna organizacija može podnijeti najviše dvije prijave.

Na natječaj se mogu javiti iseljeničke organizacije koje su se opredijelile za aktivnosti koje su predmet financiranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost.

Uvjeti i sadržaj prijave detaljno su pobrojani u javnom natječaju objavljenom na službenim mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda.

Prijavitelji će natječajnu dokumentaciju moći poslati preporučenom poštom, elektroničkom poštom ili neposredno predati na adrese veleposlanstava nadležnih zemalja na koju se odnosi javni natječaj.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Završena 2. sjednica Drugog saziva Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Važno je da se možemo kritizirati, da možemo jedni drugima otvoreno u lice reći ono što nije dobro, ali i ono što je dobro zajedno zgrabiti i gurati naprijed u cilju boljitka i onih koji dolaze poslije nas, jer prema njima imamo obvezu i imamo naslijeđe koje čuvamo 800 godina. Sinoć sam rekao da nam je to bilo lakše dok nismo imali državu, dok smo živjeli izvan Domovine i u Hrvatskoj i iseljeništvu. Danas kad ju imamo imamo i naš savjet, naše divne ljude. Danas je to puno teže.  Danas imamo različite trendove, globalizaciju. Imamo puno stvari kojima pojedinac želi zasjeniti zajednicu. I ono što je najbitnije danas nemate vremena za sebe a kamoli za zajednicu za obitelj. Nemamo taj resurs za sve ono što čovjek želi i što mu treba i zato trebamo raditi zajedno i ka cilju kojega želimo ostvariti, kazao je Milas

Završena je druga sjednica Drugog saziva Svjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske koja je tijekom jučerašnjega dana započela u  Šibeniku. Nakon rasprava okupljenih predstavnika Hrvata izvan Domovine o vrlo značajnim temama državni tajnik i  ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je, između ostaloga, kazao kako je za njega ova sjednica pokazala kako postoji razlog za optimizam.

– Jučer smo raspravljali o iskoracima, i o pomacima, što znači da smo krenuli u pozitivnom smjeru. Postoji, dakle, otvoren kanal za komunikaciju i trebamo ga još graditi i učiniti boljim, jasnijim, sigurnijim, kako bi naš zadatak mogao biti još jednostavniji. Razgovarali smo otvoreno i jasno, čime smo pokazali da se prepoznajemo te da imamo kontinuitet čime vraćamo povjerenje. Svjesni smo činjenice da smo svi na istoj strani, te da smo pripadnici jednog naroda koji dijeli iste vrijednosti, a  mi želimo te vrijednosti vratiti među sve nas, kazao je Milas i istakao kako svi sudionici sjednice žele biti angažirani u postizanju zajedničkog cilja,a to je što bolja promjena Zakona o državljanstvu, zajedničkoga rada i komunikacije i dobra provedba projekata koji će doći iduće godine.

Ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Domovine je nakon ovoga kazao i to da je najvažnija činjenica, kako su svi sudionici svjesni da ovaj savjet ima smisla te da njihovo imenovanje u isti nije puka slučajnost, te da je to uvjet postizanju punog smisla, u koliko se cijeli posao radi zajedno i onako kako Bog zapovijeda.

Savjet za Hrvate izvan RH – Grubešić: Vide se pozitivni pomaci

– Važno je da se možemo kritizirati, da možemo jedni drugima otvoreno u lice reći ono što nije dobro, ali i ono što je dobro zajedno zgrabiti i gurati naprijed u cilju boljitka i onih koji dolaze poslije nas, jer prema njima imamo obvezu i imamo naslijeđe koje čuvamo 800 godina. Sinoć sam rekao da nam je to bilo lakše dok nismo imali državu, dok smo živjeli izvan Domovine i u Hrvatskoj i iseljeništvu. Danas kad ju imamo imamo i naš savjet, naše divne ljude… Danas je to puno teže.  Danas imamo različite trendove, globalizaciju. Imamo puno stvari kojima pojedinac želi zasjeniti zajednicu. I ono što je najbitnije danas nemate vremena za sebe a kamoli za zajednicu, za obitelj. Nemamo taj resurs za sve ono što čovjek želi i što mu treba, kazao je Milas te istakao da nakon ova dva dana i ove sjednice savjeta misli kako ima mnogo razloga za optimizam:

– Siguran sam da ćemo zajedno s ovim divnim Hrvatima i Hrvaticama ispuniti naš zadatak i unaprijed se radujem našem daljnem radu, istakao je Zvonko Milas, državni tajnik i Ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske a nakon završetka 2. sjednice Drugog saziva Savjeta za Hrvate izvan Domovine, koja je danas završena u Šibeniku.

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Savjet za Hrvate izvan RH-Milas: Povezuju nas zajednički projekti

Što vi mislite o ovoj temi?