Četvrto izdanje konferencije Meeting G2 pod nazivom “Pogled u budućnost“, usmjerene na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održat će se od 12. do 14. studenoga u Kongresnom centru Forum u Zagrebu.

I ovogodišnja konferencija će, kao i prethodne tri, biti organizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i uz podršku brojnih državnih i lokalnih institucija.

Na konferenciji koju organizira multidisciplinarna skupina Hrvata iz dijaspore i domovine, očekuju se kao i prethodnih godina brojni uspješni poslovni ljudi hrvatskog podrijetla iz svih dijelova svijeta kao i tvrtke iz Hrvatske koje se žele predstaviti i povezati kako bi razvijale postojeće i nove proizvode i usluge.

Do sada je na Meeting G2 sudjelovalo više od 150 Hrvata koji imaju uspješne tvrtke u 26 zemalja svijeta, a ukupno su konferencije okupile više od 550 sudionika koji su ostvarili vrijedne kontakte te razmijenili brojne ideje.

“Glavni cilj konferencije i dalje ostaje umrežavanje poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla iz cijeloga svijeta, povećanje ulaganja iseljeništva u domovinu, promoviranje hrvatskih proizvoda i zemlje na svim kontinentima te zaustavljanje ‘odljeva mozgova’. Uvjereni smo da Hrvatska ima veliki neiskorišteni potencijal i vrlo dobru kvalitetu života te čvrsto vjerujemo da Hrvatska zapravo ima osam milijuna stanovnika, a ne samo 4,3 koliko ih živi u Hrvatskoj!“, rekao je predsjednik Udruge Meeting G2 Josip Hrgetić.

I na ovogodišnjoj Konferenciji predstavit će se mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, primjeri najbolje prakse te specifičnosti industrija. Prvi dan je rezerviran za “Who’s Who in G2?” prilikom čega će se svaki sudionik moći predstaviti u kratkoj formi i razmijeniti kontakte s ostalima kao i za “Pitch sesiju” na kojoj će se predstaviti 10 hrvatskih startupa s ciljem dobivanja financijske podrške od poslovnih ljudi širom svijeta.

Drugi dan je rezerviran za sedam panel diskusija putem kojih će se obrađivati teme o turizmu, hrvatskim delikatesama, blokchain inicijativama, stanju tržišta nekretnina, ali i raspravljati o potencijalima hrvatskih gospodarskih komora širom svijeta kao i preduvjetima za veća ulaganja dijaspore u zemlju. Na panelima će nastupiti više od 40 sudionika, poznatih hrvatskih gospodarstvenika iz zemlje i svijeta kao i predstavnika državnih i lokalnih institucija.

Primjerice, na panelu “Uspjeh ide kroz želudac” ili proizvodnja delikatesa u Hrvatskoj nastupit će, uz predstavnike tvrtki Agropošta, Volim Ljuto i Podravka, i Neb Chupin kreator branda Dida Boža, odnosno Dalmatia koji godinama uspješno na svjetsko tržište plasira delikatesne džemove. Izdvaja se i panel “Hrvatski turizam – Out of the box” o netradicionalnim oblicima turizma u svrhu produženja turističke sezone.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom znatno i trajno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca 21. stoljeća.

Predstavljanje knjige Vande Boras Podravac Dnevnik iz tuđine/A Diary from the Croatian Diaspora održano je 13. rujna u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Uz autoricu, o knjizi su govoriti ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić, predsjednik Društva hrvatskih književnika mr. Đuro Vidmarović, urednica Vesna Kukavica te autorica. Voditeljica promocije bila je Ljerka Galic, rukovoditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine.

Promociji su, uz brojnu publiku, nazočili izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas, predsjednik UO HMI-ja Milan Kovač, izaslanica gradonačelnika Bandića Maja Novoselec, voditeljica odsjeka za izvedbene umjetnosti i kulturne manifestacije Gradskog ureda za kulturu, Domagoj Novosel, načelnik sektora za demografski razvoj Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Koraljka Sopta, viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture, predstavnici Instituta za migracije i narodnosti, istaknuti emigranti i Vandini suborci za hrvatsku samostalnost Drago Ljubić, Vinko Grubišić, Ivan Butković i Drago Šaravanja.

Skupu se najprije obratio ravnatelj Mijo Marić, uz srdačnu zahvalu autorici, istaknutoj aktivisticu udruga za afirmaciju etničkih prava doseljenika u Australiju. Čestitao joj je na izvrsnoj knjizi, čiji potresni sadržaj otvara nadu u bolje sutra, unatoč životnim izazovima koji nisu bili nimalo laki. Izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas pridružio se čestitkama i laskavim ocjenama sadržaja knjige koja nesumnjivo predstavlja dobrodošli doprinos iseljeničkoj publicistici. Moderatorica Galic je pročitala pozdravno pismo autorici Boras Podravac i skupu koje je uputila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kao i ulomak iz hrvatske verzije njene knjige tiskane 2010. u Zagrebu.

Iz daljnjih izlaganja predstavljača vidljivo je kako je knjiga Boras Podravac autentično svjedočanstvo hrvatske emigrantice, gledano kroz prizmu jedne hrvatske obitelji, zapravo priča o stradanjima i prilagodbi životu u novim sredinama, novim zemljama i kontinentima, kao i priča o iniciranim i provedenim društvenim, kulturnim, prosvjetnim i humanitarnim akcijama koje su rezultirale današnjim statusom hrvatske iseljeničke zajednice Australije. Urednica Vesna Kukavica svoje iskustvo u uređivanju engleske i hrvatske verzije knjige, koja je u razmaku od 8 godine izdana u nakladi Hrvatske matice iseljenika, emotivno i znalački podijelila je s okupljenima u Matici. Dnevnik iz tuđine Vande Boras Podravac se, kako kaže, pridružio antologijskome nizu iseljeničkih autobiografija, koji čine knjige Dušana Bezić (Šoltanin na tankon ledu), Mate Meštrovića (Uspomene), Jakše Kušana (Moja bitka za Novu Hrvatsku), Nedjeljke Luetić Tijan (Život Pavla Tijana), Drage Šaravanje (Idemo kući), Fabijana Lovokovića (U pomoć Hrvatskoj – nakon 46 godina put u domovinu početkom rata 1991.) ili pak australskog Korčulanina Šimuna Sardećića (One eye crying / Jednim okom plačući). Usto, žena iz hrvatske emigracije koje su svojim životom, djelovanjem i pisanjem svjedočile o tom vremenu njene generacije je malo. Uz Boras Podravac, možda tek Ivona Dončević i poetesa Malkica Dugeč.

Knjiga Vande Boras Podravac pisana je lijepim i jednostavnim jezikom. Misli joj teku glatko i gipko, a stil pisanja je mješavina epistolarne proze i memoarskog kazivanja. Odlika knjige je u njezinoj povijesnoj dimenziji jer je riječ o autentičnom svjedočenju koje nadilazi sudbinu pojedinih osoba ili obitelji, postajući paradigma hrvatskog naroda u jednome (ne)sretnom vremenu, istakao je predsjednik Društva hrvatskih književnika

Vanda Boras Podravac, Senjanka rođena u Otočcu, napustila je Hrvatsku 1954. godine. U Argentini je živjela do 1961. godine, kad se njena četveročlana obitelj seli u Australiju. Najprije žive u Sydneyju, gdje Vanda radi za poznatu nakladničku kuću Reader’s Digest. Godine 1969. sele u Canberru, gdje žive i danas. Ondje je Vanda radila u državnoj službi sve do umirovljenja 1989. godine. Na University of Canberra diplomirala je sociologiju i administraciju, a tijekom radnoga vijeka bila je uključena u rad hrvatske zajednice koja je sedamdesetih godina XX. stoljeća postizala vrhunske uspjehe u afirmaciji etničkih prava zahvaljujući liberalnoj vladi Malcolma Frasera. Početkom 1980-ih se status Hrvata u Australiji nastavio poboljšavati, u čemu se osobno angažirala, među inim i kao potpredsjednica Vijeća etničkih zajednica. Za svoj rad primila je i najveće australsko odličje – The Medal Of The Order Of Australia, koju su, uz nju, tada primili i dr. Konstantin Bosnić, dr. Tomislav Gavranić, Frank Hesman, Nedjeljko Marunčić, Vinko Romanik, Ljerka Drapač, Michael Furjanić i Milan Karamarko.

Dnevnik, što mu i sama forma određuje, kronološki prati sudbinu obitelji Boras i Podravac, pa i same spisateljice. Knjiga je podijeljena u jedanaest poglavlja, zapravo jedanaest životnih etapa. To su: I. Život u domovini, II. Gruba realnost progonstva, III. Konačno odredište Argentina, IV. Emigracija drugi put, V. Početak u novoj domovini Australiji, VI. Dužnosti i rad organizacija u hrvatskoj zajednici, VII. Rad hrvatske zajednice u australskoj sredini, VIII. Najveći prosvjed ikad održan u Australiji, IX. Dr. Franjo Tuđman otvara hrvatsko veleposlanstvo u Australiji, X. Australska odlikovanja zaslužnim Hrvatima i XI. Kraj jednoga trnovitog puta. Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom, slažu se predstavljači, i čitatelji u domovini i izvan nje, znatno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca nakon Drugoga svjetskog rata.

Vanda Boras Podravac zahvalila je, vidno dirnuta, svim govornicima, svojim kolegama, suradnicima na knjizi – posebno urednici te ispričala kako je odlučila svoju knjigu napisati i na engleskome jeziku. Htjela je, kako kaže, svima pokazati tko su i kakvi su Hrvati, što žele i kako postižu svoje ciljeve. Uskoro, kad se Vanda vrati kući svojim unucima, krenut će njene knjige u svijet – put Amerike i Azije, Indonezije, Indije, Pakistana … Vanda želi da i ondje doznaju kakvi smo to ljudi, odakle smo i što možemo ponuditi drugima. Vanda je u svome dugom i plodonosnom životu dala mnogo, i djelom i riječju, i ostvarila san koji mnogi nisu dočekali – slobodnu domovinu.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek
Fotografije: Snježana Radoš

Što vi mislite o ovoj temi?