Connect with us

Povijesnice

Prije 141 godinu, rođena je Ivana Brlić-Mažuranić!

Published

on

18.travnja 1874. rođena je Ivana Brlić-Mažuranić, jedna od najznačajnijih hrvatskih i svjetskih spisateljica za djecu.

Ivana Brlić Mažuranić je rođena 18. travnja 1874. u Ogulinu, gdje joj je otac Vladimir Mažuranić, sin pjesnika i hrvatskog bana Ivana Mažuranića, bio tada na dužnosti državnog odvjetnika.
Ivanina majka, Henrietta rod. Bernath, potjecala je iz imućne Varaždinske obitelji. Osobitom snagom na Ivanu je djelovao djed Ivan Mažuranić o čemu svjedoći i dr. Ivo Brlić, sin Ivane Brlić Mažuranić: rijetko su kada osobni pečat predaka, tradicija obitelji i upliv iste krvi, stvorili dva tako istovjetna karaktera kao što su to djed Ivan Mažuranić i unuka mu Ivana Mažuranić.

Kada se 1892. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, Ivana seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu.
Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta.
Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja.

Pravu pozornost književne publike skreće 1913. romanom za djecu Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića.
Njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka Priče iz davnine, objavljenu 1916., djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom.

Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često se pojavljuju u njenim pričama.

[ad id=”68099″]

Često je nazivana hrvatskim Andersenom (radi njene virtuoznosti kao pripovjedača za djecu) i hrvatskim Tolkienom (radi posezanja u fantastični svijet mitologije), Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti.
Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike.
Ivana Brlić Mažuranić umrla je u Zagrebu, 21.rujna 1938.

Neke od njenih knjiga ilustrirao je poznati hrvatski ilustrator Ivan Antolčić

  • Valjani i nevaljani – Pripovijetke i pjesme za dječake. Vlastita naklada, Zagreb, 1905
  • Škola i praznici – Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb,1905
  • Slike. Pjesme – Tiskara C. Albrechta, Zagreb1912Čudnovate zgode šegrta Hlapića Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb,1913
  • Priče iz davnine – Bajke. Matica Hrvatska,1916
  • Knjiga o omladini – Crtice. Vlastita naklada, Zagreb,1923
  • Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi – Tisak Tipografija D.D., Zagreb ,1934-35
  • Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata – Roman. Knjižara Vasić, Zagreb,-1937Srce od licitara – Pripovijetke i pjesme za mladež. Zagreb,-1939
  • Basne i bajke -HIBZ, Zagreb, 1945

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari