Pratite nas

Povijesnice

Prije 163 godine otkrivena Baščanska ploča

Objavljeno

na

Kršćanska invokacija i iskazi opata Držihe i Dobrovita uklesani su na Baščanskoj ploči koju je pronašao župnik Petar Dorčić 15. rujna 1851.godine u podu crkve sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku.
V ime Oca  i Sin i Svetoga Duha. Az  opat Držiha pisah se o ledine juže da Zvanimir, kralj hrvatskij v dni svoje v Svetuju Luciju i svedo mi: župan Desimira Krbave, Mratin v Lice,…

Kršćanska invokacija i iskazi opata Držihe i Dobrovita uklesani su na Baščanskoj ploči koju je pronašao župnik  Petar Dorčić 15. rujna 1851. godine u podu crkve sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku.

Iskaz opata Držihe utvrđuje da je hrvatski kralj Zvonimir darovao Sv. Luciji ledinu, navodi svjedoke toga darivanja i prijeti kletvom onima koji bi to ga osporili. Iskaz opata Dobrovita govori o gradnji crkve sv. Lucije, koju je podignuo s devetero redovničke braće.

Baščanska ploča izvorno je bila lijeva pregrada u crkvi, što dijeli redovnički kor od prostora za puk. Natpis u trinaest redaka  uklesan je oko 1100. godine na bijelom vapnencu, glagoljicom prijelaznog tipa, tj. prijelaza iz „oble“  u hrvatsku „uglatu“ glagoljicu, i na hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku. Duž cijeloga gornjeg ruba Ploče teče bordura s motivom lozice. Budući da je na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istoga teksta. Čitali su ga i proučavali  mnogi istraživači, a najpotpunijim se smatra čitanje Branka Fučića.

Baščanska ploča sadržava najstariji spomen hrvatskog nacionalnog imena na hrvatskom jeziku – kralj hrvatski i pokazuje da se vlast kralja Zvonimira protezala  i na otok Krk. Zbog  dokumentarne vrijednosti teksta naziva se „dragim kamenom hrvatskoga jezika“, „zlatnom pločom hrvatskoga jezika“,“hrvatskim krsnim listom“, „hrvatskom narodnom svetinjom“. Baščanska ploča bila je nadahnuće mnogim našim skladateljima i pjesnicima, danas  se orginal čuva u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Laudato.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

Objavljeno

na

Objavio

“Do tada smo se samo branili, od tada smo krenuli naprijed i mi smo napali njih koji su izvršili agresiju i okupirali naš teritorij. Bila je to akcija koja nas je usmjerila dalje, u kojoj smo stekli sva taktička i tehnička znanja i razvili naše oružane snage da bismo došli do konačne pobjede. Bio je to početak kraja”, izjavio je o operaciji Maslenica general Ante Gotovina.  .. Pogledajte kratki video: 5 minuta za sjećanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Objavljeno

na

Objavio

22. siječnja 1993. operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

Na današnji dan 22. siječnja 1993. počela je velika oslobodilačka operacija Hrvatske vojske pod kodnim imenom Gusar poznatija kao oslobođenje Masleničkog mosta i okolice.

Uz brojne strateška i vojna značenja, ključni cilj bio je oslobođenje Masleničkog ždrila. Bila je to jedna od velikih pobjeda Hrvatske vojske koja je primarno značila dvije stvari: kopnenu deblokadu Dalmacije i njenu kopnenu prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske, te težak vojni poraz srpske vojske koji je uvelike utjecao na njen borbeni moral do završetka rata.

Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili.

Naime, protuudar koji su izvele srpske snage u veljači 1993. sa svojim elitnim postrojbama na čelu sa zloglasnim Ratkom Mladićem završio je teškim borbama, prsa o prsa, i pobjedom Hrvatske vojske. Zadar i Dalmacija bili su deblokirani i obranjeni, a Hrvatska je istovremeno slavila i oplakivala svoje poginule heroje.

Akcija je počela 22. siječnja 1993., u 6 sati ujutro, i u tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili 15-ak sela, te bitne strateške točke kao što su Novsko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik.

Prometno su povezani jug i sjever Hrvatske, a naknadno je oslobođena i Hidrocentrala i brana Peruča između Knina i Sinja koju su pripadnici srpskih terorista neuspješno pokušali dignuti u zrak sa 30 tona eksploziva.

U prva tri dana akcije Maslenica poginulo je 19 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a, a ranjeno ih je 70. No, zbog snažnih topničko raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko diverzantskih napada srpskih agresora, koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.

 

 

Hodnja za poginule u akciji Maslenica

 

 

 

Obilježava se 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije ‘Maslenica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari