Pratite nas

Balkan

Prije dvadeset godina tekle su suze na Kosovu…

Objavljeno

na

foto HINA

Prije dvadeset godina tekle su suze na Kosovu, od radosti i očaja, ovisno o tome tko se na kojoj strani našao, nakon što su se uključile snage NATO-a i zaustavile rat sa Srbijom.

Za kosovske Albance 12. lipnja 1999. je bio dan oslobođenja od beogradske represije.

No za srpsku manjinu, bio je to poraz koji je otvorio novo poglavlje straha i nesigurnosti.

Ove srijede obilježava se 20. godišnjica te prekretnice. Kosovska vlada proslavit će obljetnicu svečanošću koja će uključivati govor bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, koji je za svoga mandata bio glavni saveznik Kosova.

NATO-ova tromjesečna intervencija zaustavila je nasilje između albanskih separatista i srpskih snaga kojima je upravljao Slobodan Milošević. Iako je nasilje zaustavljeno, dvije se strane nikada nisu pomirile u cijelosti. Odnosi kosovskih Albanaca i lokalnih Srba i dalje su napeti.

Uspomene na 12. lipnja uzrok su tog prijepora.

Špresa Gaši (68), kosovska pjevačica, sjeća se “eksplozije emocija” nakon što su pristigle vijesti o ulasku međunarodnih snaga na Kosovo.

Tijekom godinu i pol dana, sukob je uzeo oko 13.000 života, većinom kosovskih Albanaca.

Gaši je u to vrijeme bila jedna od stotina tisuća ljudi koji su morali pobjeći u susjedne države zbog izbijanja rata.

“Tada sam prvi put vidjela radost među kosovskim izbjeglicama”, prisjeća se.

Ezat Redžepi (72), stanovnik Prištine, također se s radošću prisjeća tog “divnog dana”. “Obukao sam svoje najbolje odijelo, stavio kravatu i otišao pozdraviti snage NATO-a”, prisjeća se s osmjehom Redžepi.

Edita Brajšrori (40), frizerka iz Prištine, sjeća se zvukova glazbe koji su pristizali kroz prozore stanova, koji su bili zatvoreni mjesecima. “Moglo se čuti glasnu muziku na albanskom jeziku prvi put nakon mnogo godina”, rekla je AFP-u.

Strah i progonstvo

No sjećanjima kosovskih Srba dominiraju i dalje strah i ogorčenost.

Srbi žive stoljećima na Kosovu, regiji na jugu koju smatraju kolijevkom svoje pravoslavne vjere.

Nakon rata, mnogi su bili prisiljeni pobjeći ili se izolirati u enklavama.

Srpska je zajednica napadana i iz osvete, kao svojevrsno izravnavanje računa nakon godina represije Slobodana Miloševića koju su ondje trpjeli etnički Albanci.

Prema Beogradu, oko 200.000 Srba izbjeglo je s Kosova u Srbiju. Na Kosovu je ostalo oko 120.000 Srba, uglavnom na sjeveru, u blizini granice.

“Plakao sam… gledao sam kako se naša vojska povlači, a dolazi strana”, kaže Dobrosav Jakovljević (73), Srbin koji sada živi u siromašnoj regiji na sjeveru Kosova.

Jakovljević za rat krivi nemilosrdnog vođu Miloševića, no smatra kako su njegovi sunarodnjaci prošli lošije. “Albanci dobivaju ono što žele, a mi smo izgubili sve”, kaže.

Slaviša Jokić (45) sjeća se kako je morao pobjeći iz svoga doma u zapadnom dijelu Peći, nakon što su “banditi” počeli napadati srpske kuće.

“Ljudi su ubijani usred bijela dana a da oni (NATO) nisu mrdnuli prstom”, kaže Jokić.

Đorđe Jovanović (46), učitelj  iz srpskog dijela Kosovske Mitrovice, također se sjeća tuge dok je promatrao kako se srpska vojska i policija povlače, a dolaze NATO snage.

“Ovo više nikad neće biti Srbija”, mislio je tada.

Srbija je izgubila nadzor nad svojom nekadašnjom pokrajinom 10. lipnja, a 12. lipnja Kosovo je stavljeno pod međunarodnu zaštitu Ujedinjenih naroda.

Beograd nikada nije prihvatio nezavisnost Kosova koju je Priština proglasila 2008.

Ta je odluka stavila Kosovo u geopolitičku neizvjesnost, s podrškom SAD-a i većine Zapada, a bez priznanja Beograda i njegovih saveznika Moskve i Pekinga.

Napetosti su i dalje visoke između nekadašnjih ratnih neprijatelja te je i danas na Kosovu smješteno oko 4.000 NATO-ovih snaga.

Jovanović sada smatra kako je prisutnost međunarodnih vojnika ključna. “Neka ostanu. Da ih nema, ovdje bi izbio novi rat”, kaže. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Vučić nakon napada na lokalne Srbe u Uzdolju – Razumljivo je što su se prije 30 godina pobunili protiv takvog režima

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u subotu, nakon najnovijih napada na lokalne Srbe u Hrvatskoj, da je “razumljivo” što su se prije 30 godina pobunili protiv hrvatskih vlasti.

Gosti kafića srpske nacionalnosti u naseljima Uzdolju i Đevrskama napadnuti su u srijedu dok su gledali prijenos utakmice beogradske Crvene zvezde.

Policija je za incident u Đevrskama podnijela pet prekršajnih i jednu kaznenu prijavu dok se slučaj u Uzdolju još istražuje.

Vučić je televiziji “Pink“ izjavio da su napadi “strašni” i dodao da će Srbija pomoći svom narodu u Hrvatskoj, ne navodeći pojedinosti.

“I dan danas ih love da vide tko smije u Hrvatskoj navijati za Zvezdu”, rekao je Vučić. “Razumljivo je što se najveći dio pobunio protiv takvog režima i što i dalje protjerani Srbi iz Hrvatske žive u Srbiji”, dodao je, prenosi Tanjug.

Po njegovim riječima, nevjerojatno je da Hrvatska u 21. stoljeću nema bolji odgovor na takve napade osim priče o velikosprkoj agresiji, referirajući se na raspravu u Hrvatskoj oko navodnog dogovora Vučića s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović da ne koristi taj izraz.

“Fasciniran sam potrebom hrvatskih dužnosnika da pet milijuna puta ponavljaju floskule o velikosrpskoj agresiji. Ništa ih ne razumijem, jer kada bismo govorili o međusobnim žrtvama to je neusporedivo, kako iz Prvog, tako osobito iz Drugog svjetskog rata. Da govorimo svakog dana o genocidu u Jasenovcu, zločinu u Glini i drugim mjestima nije korisno”, smatra Vučić,  prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Kosovski premijer podnio ostavku! Hitan sastanak Vučića i Dodika

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer Ramush Haradinaj u petak je na sjednici vlade podnio neopozivu ostavku, javlja RTS.

Haradinaj je, naime, rekao kako je dobio poziv za saslušanje u Haagu u svojstvu osumnjičenog, a “ovim činom (ostavke) želi odvojiti funkciju premijera od Ramusha Haradinaja”.

– U Haag ne ide premijer, nego Ramush Haradinaj – izjavio je sad već bivši kosovski premijer.

Dodao je kako je sad na predsjedniku Kosova Hashimu Thaçiju da počne konzultacije s parlamentarnim strankama i zakaže datum održavanja novih izbora.

– Na sljedećim izborima kandidirat ću se i ja i moja stranka, ali sad ne mogu voditi zemlju u ovakvoj situaciji jer bi to samo otežalo položaj Kosova – objasnio je Haradinaj, a prenosi portal B92.

Na čelu kosovske vlade Ramush Haradinaj, inače bivši vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), bio je od rujna 2017. godine.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se večeras s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i svojim suradnicima, odmah poslije vijesti o ostavci kosovskog premijera Ramuša Haradinaja, saznaje Tanjug.

Sastanku prisustvuju i srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin, ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Ðurić i generalni tajnik predsjednika Srbije Nikola Selaković.

Vučić će se sutra obratiti javnosti povodom Haradinajeve ostavke.

 

Ramush Haradinaj: Ili priznanje, ili kupujemo oružje

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari