Pratite nas

Balkan

Prije dvadeset godina tekle su suze na Kosovu…

Objavljeno

na

foto HINA

Prije dvadeset godina tekle su suze na Kosovu, od radosti i očaja, ovisno o tome tko se na kojoj strani našao, nakon što su se uključile snage NATO-a i zaustavile rat sa Srbijom.

Za kosovske Albance 12. lipnja 1999. je bio dan oslobođenja od beogradske represije.

No za srpsku manjinu, bio je to poraz koji je otvorio novo poglavlje straha i nesigurnosti.

Ove srijede obilježava se 20. godišnjica te prekretnice. Kosovska vlada proslavit će obljetnicu svečanošću koja će uključivati govor bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, koji je za svoga mandata bio glavni saveznik Kosova.

NATO-ova tromjesečna intervencija zaustavila je nasilje između albanskih separatista i srpskih snaga kojima je upravljao Slobodan Milošević. Iako je nasilje zaustavljeno, dvije se strane nikada nisu pomirile u cijelosti. Odnosi kosovskih Albanaca i lokalnih Srba i dalje su napeti.

Uspomene na 12. lipnja uzrok su tog prijepora.

Špresa Gaši (68), kosovska pjevačica, sjeća se “eksplozije emocija” nakon što su pristigle vijesti o ulasku međunarodnih snaga na Kosovo.

Tijekom godinu i pol dana, sukob je uzeo oko 13.000 života, većinom kosovskih Albanaca.

Gaši je u to vrijeme bila jedna od stotina tisuća ljudi koji su morali pobjeći u susjedne države zbog izbijanja rata.

“Tada sam prvi put vidjela radost među kosovskim izbjeglicama”, prisjeća se.

Ezat Redžepi (72), stanovnik Prištine, također se s radošću prisjeća tog “divnog dana”. “Obukao sam svoje najbolje odijelo, stavio kravatu i otišao pozdraviti snage NATO-a”, prisjeća se s osmjehom Redžepi.

Edita Brajšrori (40), frizerka iz Prištine, sjeća se zvukova glazbe koji su pristizali kroz prozore stanova, koji su bili zatvoreni mjesecima. “Moglo se čuti glasnu muziku na albanskom jeziku prvi put nakon mnogo godina”, rekla je AFP-u.

Strah i progonstvo

No sjećanjima kosovskih Srba dominiraju i dalje strah i ogorčenost.

Srbi žive stoljećima na Kosovu, regiji na jugu koju smatraju kolijevkom svoje pravoslavne vjere.

Nakon rata, mnogi su bili prisiljeni pobjeći ili se izolirati u enklavama.

Srpska je zajednica napadana i iz osvete, kao svojevrsno izravnavanje računa nakon godina represije Slobodana Miloševića koju su ondje trpjeli etnički Albanci.

Prema Beogradu, oko 200.000 Srba izbjeglo je s Kosova u Srbiju. Na Kosovu je ostalo oko 120.000 Srba, uglavnom na sjeveru, u blizini granice.

“Plakao sam… gledao sam kako se naša vojska povlači, a dolazi strana”, kaže Dobrosav Jakovljević (73), Srbin koji sada živi u siromašnoj regiji na sjeveru Kosova.

Jakovljević za rat krivi nemilosrdnog vođu Miloševića, no smatra kako su njegovi sunarodnjaci prošli lošije. “Albanci dobivaju ono što žele, a mi smo izgubili sve”, kaže.

Slaviša Jokić (45) sjeća se kako je morao pobjeći iz svoga doma u zapadnom dijelu Peći, nakon što su “banditi” počeli napadati srpske kuće.

“Ljudi su ubijani usred bijela dana a da oni (NATO) nisu mrdnuli prstom”, kaže Jokić.

Đorđe Jovanović (46), učitelj  iz srpskog dijela Kosovske Mitrovice, također se sjeća tuge dok je promatrao kako se srpska vojska i policija povlače, a dolaze NATO snage.

“Ovo više nikad neće biti Srbija”, mislio je tada.

Srbija je izgubila nadzor nad svojom nekadašnjom pokrajinom 10. lipnja, a 12. lipnja Kosovo je stavljeno pod međunarodnu zaštitu Ujedinjenih naroda.

Beograd nikada nije prihvatio nezavisnost Kosova koju je Priština proglasila 2008.

Ta je odluka stavila Kosovo u geopolitičku neizvjesnost, s podrškom SAD-a i većine Zapada, a bez priznanja Beograda i njegovih saveznika Moskve i Pekinga.

Napetosti su i dalje visoke između nekadašnjih ratnih neprijatelja te je i danas na Kosovu smješteno oko 4.000 NATO-ovih snaga.

Jovanović sada smatra kako je prisutnost međunarodnih vojnika ključna. “Neka ostanu. Da ih nema, ovdje bi izbio novi rat”, kaže. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Položen kamen temeljac za autoput Beograd-Sarajevo

Objavljeno

na

Objavio

U prisustvu predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjedavajućeg i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, Šefika Džaferovića i Milorada Dodika, danas je u Sremskoj Rači položen kamen temeljac za izgradnju autoputa Beograd – Sarajevo.

Svečanosti polaganja kamena temeljca u blizini granice Srbije i Bosne i Hercegovine nazočili su i drugi dužnosnici ovih država, ali i više tisuća građana.

Autoput Beograd-Sarajevo, čiju će gradnju financirati Turska, gradit će se kao prsten, u dva pravca: Kuzmin – Sremska Rača – Bijeljina te Požega – Kotroman, granica Srbije s BiH.

Dionica Sremska Rača – Kuzmin duga je oko 18 kilometara, a trasa Požega – Užice – Kotroman oko 60 kilometara. Ukupna vrijednost izgradnje obje dionice na teritoriji Srbije je oko 1,05 milijarde eura, od čega je oko 220 milijuna eura vrijednost dionice Sremska Rača – Kuzmin, a oko 830 milijuna eura dionica Požega – Kotroman.

Drugi pravac, Požega – Užice – Kotroman, granica Srbije i BiH, dužine oko 60 kilometara, s koridorom 11 u Srbiji povezuje se u Požegi, a od Požege preko Moravskog koridora (E-761) trebalo bi se Pojatama povezati s koridorom 10.

Pripremni radovi na izgradnji mosta na Savi u Sremskoj Rači, na dionici autoputa Kuzmin – Sremska Rača, počeli su krajem kolovoza ove godine.

Predsjednik Turske Erdogan i srbijanski predsjednik Vučić, pred više tisuća građana ozvaničnili su niz projekata koje su realizirali turski investitori te Turska agencija za međunarodnu suradnju i koordinaciju (TIKA). Tako je danas putem video linka upriličeno otvaranje šest tvornica, turskih investicija u Srbiji, te položen kamen temeljac za sedmu.

Upriličeno je i otvaranje Ramske tvrđave čiju je obnovu financirala TIKA, te obnovljena džamija “Sultan Valide” u Sjenici. Upriličeno je i TIKA-inog projekta obnove zgrade suda u Novom Pazaru. Svečano je obilježen i početak radova na rekonstrukciji puta Novi Pazar – Tutin.

Tijekom svečane ceremonije otvaranja projekata prikazan je film o turskim investicijama i projektima realiziranim u Srbiji.

Dodik: Gradnja velikih puteva omogućava da ljudi dolaze, a ne odlaze

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je u obraćanju na svečanosti polaganja kamena temeljca za izgradnju autoputa Beograd – Sarajevo u Sremskoj Rači kazao da sama gradnja velikih puteva omogućava da ljudi dolaze na jedno područje, dok mali putevi ljude navode da odlaze jer ne vide perspektivu za život.

“Sve to ne bi bilo moguće da nije bilo opredjeljenja Republike Srbije, predsjednika Srbije Vučića i njegovog tima da otpočnu razgovore s Republikom Turskom i BiH kako bi se izgradila ova važna komunikacija”, kazao je Dodik.

Istaknuo je da je ovo znak da se mogu graditi, kako je rekao, veliki i značajni projekti kao što je ovaj, izrazivši zahvalnost Vučiću u ime RS-a i Bosne i Hercegovine zato što je prihvatio da izgradnju mosta financira Srbija u cjelini.

Džaferović: Izgradnja autoputa Sarajevo – Beograd cijelu regiju vodi u mir i prosperitet

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je istaknuo da je vrlo važno da se autoput Beograd – Sarajevo što prije izgradi i da se ta dva grada i dvije države što prije i kvalitetnije povežu.

“Ovaj današnji trenutak je zapravo trenutak izgradnje nečega što kompletnu regiju vodi u mir, stabilnost, prosperitet i razvoj. Hvala Republici Turskoj i predsjedniku Erdoganu što su prepoznali da mogu pomoći ovoj regiji. Turska igra vrlo značajnu stabilizirajuću ulogu u cijeloj ovoj regiji, pomaže koliko god može u cijeloj regiji da se ljudi povežu, da ljudi normalno žive i da između sebe normalno funkcioniraju jer, ljudi, šta ima bolje od ovog filma što smo pogledali – grade se tvornice da ljudi mogu normalno živjeti od svog rada, grade se putevi, obnavljaju se kulturno-historijska dobra. To može doći samo od strane onih koji su plemeniti i koji su iskreni u svojim namjerama da nam svima pomognu. Hvala predsjedniku Vučiću i Srbiji što je riješila sva pitanja koja se tiču procedura za izgradnju jednog ovako značajnog objekta, čiji početak gradnje danas obilježavamo”, kazao je Džaferović.

“Ja se nadam da ćemo i mi u Bosni i Hercegovini što prije okončati ove procedure kako bi izgradnja autoputa Sarajevo – Beograd krenula i kroz BiH što je u interesu i BiH i Republike Srbije. BiH je ponosna zemlja, ona želi da ima dobre odnose sa svojim i susjedima i komšijama na principima međusobnog uvažavanja i na principima poštivanja. Ja mislim da takve odnose možemo graditi i rješavati otvorena pitanja. Naši narodi žive u svim državama regije i što se ima raditi bolje od ovoga što radimo na ovom mjestu”, rekao je Džaferović.

Predsjedavajući (i drugi bošnjački član, op. hms) Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je da je ovo veliki infrastrukturalni projekat čija izgradnja je do prije nekoliko godina izgledala skoro nemoguća.

” Ovo nije samo u korist ljudi u jednoj zemlji nego i puno znači i za odnose između naših zemalja. Svojim prisustvom ovdje želimo pokazati koliko samo malo treba, samo malo treba povjerenja, pružene ruke, osmijeha, da stvari u našim zemljama i u ovoj regiji krenu brzo nabolje. Zato ovo jeste autoput, ovo jeste komunikacija, ovo je pored toga i jedan simbol naših budućih boljih odnosa, ovo je simbol, to želimo da bude, prijateljskih veza između naših ljudi i naših zemalja”, kazao je Komšić.

Vučić: Danas jedan od najvažnijih događaja u regiji

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na polaganju kamena temeljca za izgradnju autoputa Beograd-Sarajevo izjavio da danas počinje jedan od najvažnijih događaja u regiji. On je u Sremskoj Rači kazao da je danas veliki dan, zamolivši sve prisutne da najpre pozdrave aplauzom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana, ali i članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Vučić je naveo da danas počinje jedan od najvažnijih događaja u regiji.

Kako je rekao, ovaj prostor je bio bez puteva, pun mržnje, a na Balkanu ništa nije bilo potrebno kao putevi bez mržnje, jer nas putevi zbližavaju i upoznaju jedni s drugima.

Prema njegovim riječima, samo zajednički u regiji možemo ići napred, da budemo veći i pomognemo jedni drugima.

“Samo putevi čine ove puteve jedni drugima dostupnim. Ti putevi nam dovode prijatelje poput Erdogana, kome možemo zahvaliti za inicijativu za izgradnju autoputa”, rekao je.

Vučić je naveo i da će za 15 dana biti otvoren autoput Niš-Pirot-Dimitrovgrad, te da ni kilometra kroz Srbiju neće biti, a da nije pod autoputem.

“Ovuda neće prolaziti samo putevi i ljudi, nego i razne riječi koje pomažu da se bolje razumijemo. Tursku i Srbiju povezuje želja da gradimo puteve svuda na Balkanu. Turska je danas jedan od naših najvećih prijatelja i tu zahvalnost dugujemo i vizionaru predsjedniku Turske”, naveo je.

O ovom putu će se pisati, dodao je Vučić, jer nakon desetina godina će biti izgrađeno ono što je moralo biti izgrađeno mnogo ranije.

Erdogan: Povjesni trenutak među našim zemljama

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas u Sremskoj Rači na svečanosti povodom polaganja kamena temeljca za izgradnju autoputa Beograd – Sarajevo da “danas svjedočimo povjesnom trenutku među našim zemljama”.

Erdogan je izrazio zadovoljstvo zbog otvaranja velikog broja projekata koje su realizirati turski investitori i institicuje na području Srbije.

Podsjetio je na velike napore uložene kako bi bio realiziran projekat mira na Balkanu, kako je okarakterizirao budući autoput od Beograda do Sarajeva.

“Most preko Save čije temelje danas postavljamo vidimo kao most prijateljstva jer on zaista ima posebnu vrijednost za cijelu regiju”, rekao je Erdogan u obraćanju pred više tisuća građana Srbije i BiH u Sremskoj Rači nedaleko od granice dviju zemalja.

Izrazio je velika očekivanja od turske kompanije Tasyapi kada je u pitanju realizacija ovog projekta u što kraćem vremenu.

“Naša istorijska i kulturna baština je naše zajedničko bogatstvo. Stoga svaki spomenik na ovim prostorima predstavlja mogućnost za našu solidarnost i suradnju”, kazao je predsjednik Turske i dodao:

“Zbog toga smo u obvezi graditi budućnost tako što ćemo iskoristiti inspiraciju koju crpimo iz naše bogate prošlosti.”

“Jedan od dokaza da radimo u tom pravcu jeste Ramska tvrđava koja predstavlja jedan od bisera povjesnu i kulturne baštine čiju je restauraciju uradila TIKA”, rekao je Erdogan.

Turski predsjednik je dodao da “danas pored toga postavljamo i kamen temeljac za rekonstrukciju puta Novi Pazar – Tutin što će poboljšati putnu komunikaciju u Sandžaku”.

Erdogan je rekao i da se danas otvara zgrada suda u Novom Pazaru i džamija “Sultan Valide” u Sjenici čiju je rekonstrukciju realizirala Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).

Turska će nastaviti povećavati investicije širom Srbije, rekao je Erdogan i podsjetio na otvaranje šest tvornica u Srbiji te polaganje kamena temeljca za izgradnju još jedne.

“Jedini cilj Turske je mir i prosperitet na Balkanu. Ovi prostori su zadnji četvrt stoljeća pretrpjeli velike patnje, plaćajući velike cehove. Naše razlike ne smijemo koristiti kao razlog sukoba nego kao naše bogatstvo. Trebamo unaprijeđivati našu suradnju u svakom pogledu. Uvjeren sam da se nećemo zadovoljiti samo s dosadašnjim projektima nego ćemo nastaviti uvećavati broj zajedničkih projekata. Vjerujem da ćemo zajedno graditi bolju budućnost cijele regije”, poručio je Erdogan./AA/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Stotine migranata stižu na grčke otoke iz Turske

Objavljeno

na

Objavio

(Hina/dpa)

Stotine migranata prelaze Egejsko more i dolaze u Grčku iz Turske, objavila je u nedjelju grčka obalna straža.

Od subote ujutro do nedjelje u podne 332 migranta stigla su na grčke otoke Rodos, Kalimnos, Samos, Farmakonizi i Lezbos.

Više od 20.000 ljudi već se nalazi kampovima na otocima Lezbosu, Kiosu, Samosu, Lerosu i Kosu koji su predviđeni za oko 6300 ljudi.

Dodatne 4000 migranata nalaze se u manjim kampovima i stanovima.

Prema UN-ovoj agenciji za izbjeglice UNHCR-u, u kolovozu je na grčke otoke iz Turske stiglo 8103, 3200 više nego u istom razdoblju lani.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u subotu je ponovio svoju prijetnju da će otvoriti granice za sirijske izbjeglice, jer Ankara ne može sama podnijeti još jedan priljev migranata iz Sirije.

EU je 2016. pristao Ankari poslati 6 milijardi eura u zamjenu za zadržavanje migranata na turskom teritoriju.

Erdogan tvrdi kako je Turska dosad na sirijske izbjeglice potrošila oko 40 milijardi dolara, a da je EU dao oko tri milijarde.

Glasnogovornica EU-a za migracije Natasha Bertraud je u četvrtak, nakon prve Erdoganove prijetnje otvaranjem granica, kazala kako je EU već isplatio 5,6 milijardi eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari