Connect with us

Povijesnice

Prije točno 30 godina na Trg se vratio ban Jelačić

Published

on

Prije 30 godina na glavnom je zagrebačkom trgu pred stotinu tisuća ushićenih ljudi otkriven restaurirani spomenik, simbol otpora svim osvajačima.

Glavni inicijator, realizator i financijer povratka banova spomenika bio je poznati zagrebački poduzetnik Željko Šelendić. Ideja o vraćanju bana na njegov trg rođena je godinu dana prije, 1989. u razgovoru sa Šelendićevim prijateljem Željkom Maćešićem, direktorom Ljevaonice umjetnina.

Potom je trebalo udahnuti život kipu koji je sredinom pretprošlog stoljeća u svojoj bečkoj ljevaonici izradio kipar Dominik Fernkorn, a koji se krajem 80-ih prošlog stoljeća nalazio u Gliptoteci razmontiran, u dijelovima.

– Ondje je bio prekriven gomilom papira, a tijekom svih tih desetljeća sačuvan je zahvaljujući profesoru Baueru. Istražujući povijest uklanjanja spomenika s Trga, saznao sam da su ga partizani, kada su ga skinuli, željeli rastaliti i broncu iskoristiti za izradu komunističkih i socijalističkih kipova. No, zahvaljujući mudrosti profesora Bauera i drugih kipara iz tog vremena, ban je ipak ostao u dijelovima i čitav sačuvan do vremena kada smo ga mi izvukli iz Gliptoteke – prisjetio se godinama poslije Željko Šelendić u razgovoru za Večernji list.

Kip bana Jelačića bio je rastavljen na 24 dijela koji su međusobno prije rastavljanja bili povezani vijcima i zakovicama. Sve te dijelove Šelendićevi su radnici prenijeli u veliko dvorište njegove radionice u podsljemenskom naselju Bešići u Gračanima. Četiri puna mjeseca ekipa stručnih restauratora predvođena kiparom i majstorom restauracije Ivanom Grošinićem radila je na čišćenju i sastavljanju kipa. A kako je banov povratak na Trg bio prvorazredan politički, medijski i društveni događaj u to doba, dvorište Šelendićeve radionice bilo je mjesto hodočašća za mnoge Hrvate koji su uživo htjeli vidjeti Jelačićev kip.

Slavlje u povodu banova povratka počelo je tjednima unaprijed. U javnosti je otvorena i rasprava o poziciji budućeg spomenika, pa je tako arhitekt Mihajlo Kranjc inzistirao da bi se postavom u središnji prostor Trga spomenik “dostojanstveno vratio na svoj dominantni položaj”, dok bi orijentacijom prema jugu “licem bio usmjeren prema gradu, prolaznicima i glavnim prilazima Trgu”.

Taj prijedlog rješenja, koji uz Kranjca potpisuje i Berislav Šerbetić, u konačnici je i usvojen, no ne bez disonantnih tonova jer je prema rješenju Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika ban trebao biti postavljen na svoje povijesno mjesto, okrenut prema katedrali. Idućih dana objavljen je i službeni početak radova na ponovnom postavljanju spomenika banu Jelačiću, na radost više od 70.000 Zagrepčana koji su protekle jeseni potpisali peticiju za njegov povratak, a lopate su se dohvatili i gradski čelnici Boris Buzančić i Mladen Vedriš.

Osam dana prije najsvečanijeg dana, na putu od Šelendićeve radionice preko Gračanske i Medveščaka, svečanu povorku sa spomenikom na putu do Trga cijelim je putem pozdravljalo nekoliko desetaka tisuća građana, mašući hrvatskim zastavama i bacajući cvijeće. Duga i raspjevana kolona zaustavila se pred katedralom. Zvone zvona, ori se pjesma “Rajska djevo, kraljice Hrvata”… Tisuće ljudi na Trgu već su nestrpljive.

19 . 9. 1990., Zagreb, Hrvatska – uoci svecane proslave povratka spomenika bana Josipa Jelacica na glavni zagrebacki trg, radnici obrta Sela i drugi strucnjaci pod vodstvom majstora kipara Ivice Grosinica Giovannia i nadzorom investitora i darivatelja Zeljka Selendica nakon detaljne restauracije sklapaju banov spomenik. Tri mjeseca na adresi Besici 30 u Gracanima, u dvoristu ispred radionice i obiteljske kuce Selendica, znatizeljnici, susjedi i prolaznici mogli su uzivo svjedociti ponovnom ozivljavanju bana Jelacica.

U 14.20 sati povorka napokon stiže na Trg. Buran pljesak što se prolomio Trgom kad se iza Varteksa pojavio kamion sa spomenikom nije prestajao punih petnaest minuta. Po tko zna koji put u nekoliko sati tamburaši opet sviraju ‘Ustani bane’ i ostale prigodne hrvatske pjesme. Pjeva cijeli Trg. S nestrpljenjem se čeka da radnici visokom dizalicom spomenik spuste na postolje”, izvijestio je toga dana Večernji list. Radnicima još valja postaviti i učvrstiti spomenik na postolje, ispitati statiku, udariti posljednji ‘glanc’, postaviti pozornicu i tribinu za uzvanike, prije nego što će se spomenik privremeno od pogleda skriti plaštom.

Sve je to bila samo uvertira za najvažniji dan, 16. listopada, kada su izvjestitelji – čak 115 domaćih novinara i fotoreportera, uz 24 reportera pristigla iz Njemačke, Kanade, Italije, Austrije, Češke i Finske – i perom i kamerom zabilježili sav taj veličanstveni šušur: rijeke ljudi koje se slijevaju u glavni grad, folklorne skupine, orkestre limene glazbe, sinjske alkare, glumce i operne pjevače koji su od ranih jutarnjih sati do duboko u noć, na pozornicama postavljenim na tadašnjem Trgu Republike, u Tkalčićevoj ulici, na Zrinjevcu i Kaptolu te na Markovu trgu, uveseljavali Zagrepčane i njihove goste.

Spektakl je upotpunjen i brojnim, u nas dotad neviđenim svjetlosnim efektima: u zraku i na pročeljima zgrada iza ponosita Fernkornova konjanika laserom i najsuvremenijom tehnikom projicirane su hrvatska zastava, grb i banov spomenik. Glavnu svečanost otvorenom je proglasio gradonačelnik Buzančić, a potom su, prema zamisli scenarista Nedjeljka Fabrija i u režiji Daniela Marušića, brojni ugledni hrvatski umjetnici i ansambli uprizorili događaje od doseljenja Hrvata do vremena bana Jelačića, čemu su, osim tisuća ljudi u središtu grada, putem izravnog prijenosa Hrvatske televizije svjedočili gledatelji diljem zemlje i inozemstva.

Svečanosti su nazočili i članovi obitelji Jelačić: Zvonimir, Martin, Dubravko, Nikola, Đuro i Štefan. Kamere su zabilježile i trenutak kada su skinute ploče s nazivom Trg Republike, čime je glavnom gradskom trgu vraćen stari naziv – Trg bana Josipa Jelačića. Nakon 43 godine, konjanik je ponovno na svome postolju, na svome trgu! Zagrepčani taj prizor pozdravljaju ovacijama, Šelendićevi radnici kite ga cvijećem, mnoštvo skandira Hrvatskoj. Ban Jelačić vratio se kući i odande ne odlazi više nikada, piše Večernji list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari