Pratite nas

Gospodarstvo

Njemačko-hrvatski gospodarski forum i Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva

Objavljeno

na

Foto: Rheinhessen/Stefan Sämmer

U četvrtak, 20. veljače 2019. godine, KWVD – Kroatische Wirtschaftsvereinigung Deutschland je u suradnji s Industrijsko-trgovinskom komorom za Rheinhessen, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora / AHK…, Veleposlanstvom RH u Njemačkoj, Generalnim konzulatom RH u Frankfurtu, Hrvatskim svjetskim kongresom u Njemačkoj, Hrvatskim izvoznicima, Njemačko-hrvatskim društvom i Njemačko-hrvatskim autoklubom organizirao Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva.

Prijem se održao u prostorijama Industrijsko-trgovinske komore Rheinhessen u Mainzu pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Prijemu je prethodio Gospodarskom forumu na temu “Hrvatska u digitalnom dobu – mogućnosti i perspektive”.

Njemačko-hrvatski gospodarski forum organizirali su Industrijska i trgovinska komora za Rheinhessen, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK) te Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj (KWVD).

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja ekspanziju te je stoga zanimljiv partner za njemačka poduzeća i ulagače. To je postalo jasno na Potpore rastu čine osobna potrošnja i snažna dinamika ulaganja. Hrvatska jača i kao tržište javne nabave. K tome se pozornost sve više skreće na teme kao što su digitalizacija, industrija 4.0, startupovi i strukovna izobrazba te usavršavanje. Koje branše imaju izglede u budućnosti i nude dobre mogućnosti prodaje i ulaganja, o tome je razgovaralo preko 80 poduzetnika iz Porajnja-Falačke i Hrvatske.

Glavni direktor Industrijske i trgovinske komore za Rheinhessen, Günter Jertz, naglasio je da su trgovinski odnosi između porajnja-falačkih i hrvatskih poslovnih partnera tijekom godina ostali stabilni. Najnovije brojke za 2018. godinu ukazuju na uvoz iz Hrvatske u Porajnje-Falačku u vrijednosti od 46,4 milijuna EUR te izvoz prema Hrvatskoj u vrijednosti od 134,2 milijuna EUR. Jertz gleda u budućnost: „Prilika za proširenje bilateralnih poslova posebice se krije u branšama koje u Hrvatskoj imaju dobre perspektive rasta.“ Tako je na tržištu osobnih automobila nakon porasta od 17,2 posto u 2017. godini između siječnja i listopada 2018. godine još jednom zabilježen porast za 20,4 posto. Visoke stope rasta nedavno su zabilježile i branša plastike i kaučuka te farmaceutska industrija. S pozitivnim rastom se u idućih godina računa i u zdravstvenom gospodarstvu, IT tržištu i graditeljstvu. Dodatan poticaj za poduzeća iz Porajnja-Falačke da se aktiviraju na hrvatskom tržištu ili pojačaju svoj postojeći angažman prema Jertzu predstavlja program „Skills Experts“ njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i energetike. U partnerstvu s Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom zamišljena je izobrazba hrvatskih naučnika na licu mjesta prema njemačkom dualnom sustavu obrazovanja koji zatim postaju obučeni stručnjaci u svom području.

Prema navodima Svena Thorstena Potthoffa, direktora Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u Zagrebu (AHK), ne jenjava interes njemačkih poduzeća za Hrvatsku kao poslovnu lokaciju: „Njemačka je za Hrvatsku najvažniji partner za vanjsku trgovinu. Njemački izvoz u Hrvatsku iz godine u godinu ruši nove rekorde, ali i obrnuto: Njemačka se u međuvremenu razvila u drugo najvažnije prodajno tržište za Hrvatsku. Unatoč potrebnim reformama, primjerice u poreznom pravu, obrazovanju ili javnim uslugama, ipak postoje dobre prilike za njemačke ulagače. Hrvatska osim toga ima izraženu poduzetničku kulturu, brojne poduzetničke inicijative u fazi osnivanja te IT sektor koji je u posljednjih pet godina zabilježio iznimno snažan rast.“

Mario Šušak, direktor Hrvatskog gospodarskog saveza sa sjedištem u Frankfurtu na Majni smatra da su Hrvatskoj potrebne daljnje strukturne reforme za povećanje konkurentnosti kako bi uspješno prešla u novi model rasta gospodarstva kao što je, primjerice, ostvarivanje inozemnih direktnih ulaganja. Ipak, navodi i pozitivne primjere kao što su poduzeća iz hrvatske IT branše: „Globalizacija u gospodarskim odnosima i rastuća mobilnost čovjeka i poduzeća dovode do rastuće konkurencije gospodarskih regija. Brze promjene zahtijevaju stručnjake koji su u stanju razviti rješenja i proizvode koji će se moći koristiti u praksi. Ovaj industrijsko-politički i obrazovno-politički poziv na buđenje u digitalizaciji predstavlja novu priliku kako za Njemačku tako i za Hrvatsku. Zamah digitalizacije mijenja svijet rada do sada neviđenom brzinom. Upravo u tome leži izazov i prilika da poduzeća u Njemačkoj i Hrvatskoj profitiraju jedna od drugih.“

Nakon njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma sljedio hrvatsko-njemačkog gospodarstva

Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva označava važan dan za hrvatsko gospodarstvo u SR Njemačkoj, stoga su se odazvale i mnogobrojne njemačke institucije i komore, ali i gospodarstvenici i investitori.

Brojne goste pozdravio je predsjednik Hrvatskog gospodarskog saveza Mario Šušak, zatim glavni direktor Industrijske i trgovinske komore u Mainzu Günter Jertz i hrvatski veleposlanik RH u Njemačkoj dr. Gordan Grlić Radman.

U samom uvodu bila je riječ o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke, bilateralnim odnosima, stanju u Hrvatskoj, te perspektivi koju Hrvatima nude ove dvije zemlje. Hrvatski veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman složio se kako mladi Hrvati žele probati “nešto drugo i negdje drugdje”, te kako je to u redu jer svi smo mi dio europske obitelji.– Zašto ne bi probali, pa se vratili u Hrvatsku. Istaknuo je kako je kvaliteta života bolja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, a život je mirniji i sigurniji. Naglasio je kako Nijemci ponekad imaju bolje mišljenje o Hrvatima i Hrvatskoj nego mi sami.

Razgovor su vodili Viktor Piel (Hrvatsko-njemačko društvo), Heiko Müller (Green Logic d.o.o.), Sascha Fuzul ( Savezno ministarstvo ekonomije i energetike) i Franjo Pavić (Hrvatski svjetski kongres Njemačka).

Njemački poduzetnik Heiko Müller je rekao da je Hrvatska predivna zemlja, koja svojim mladim građanima nudi sve do onog trenutka kad oni odrastu i započinju samostalan život. U tom trenutku perspektiva postaje neizvjesna.

– Bio sam u Hrvatskoj, to je predivna zemlja nevjerojatnih ljudi, zemlja u kojoj naizgled izgleda sve idilično, no kad bolje upoznate situaciju, vidite da baš nikakve perspektive nema, kazao je Müller posebno ističući Slavoniju.

No, pojasnio je i kakva je situacija u Njemačkoj u odnosu na situaciju u Hrvatskoj.

– Standard je u Njemačkoj veći, cijena najma stana je veća, brojni mladi ljudi u Hrvatskoj imaju svoje obiteljske kuće i stanove. Kad dođu u Njemačku, najprije ih dočeka taj standard i visoke cijene. No, svi smo mi radoznali, treba probati, vidjeti, odvagnuti pa odučiti Njemačka ili Hrvatska, poručio je Müller Hrvatima.

Istaknuo je kako je za tu “neizvjesnu perspektivu” najviše odgovorna hrvatska politika i samo ona može mladima pružiti nadu i bolju budućnost.

– Na hrvatskoj politici je da to učini, ne na njemačkoj – rekao je Müller.

Po završetku službenog dijela programa, Hrvatski gospodarski savez dodijelio je nagradu “Most” Hrvoju Ursiću. Riječ je o medaljonu izrađenom od bračkog kamena koji predstavlja most kao simbol suradnje i angažmana u njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima. Hrvoje Ursić je primio nagradu u ime tvrtke „Ekofarma Srnjak“ koja je potekla iz direktne njemačke investicije u stvaranju dugoročnog branda.

Na kraju službenog programa goste je zabavila hrvatska klapa iz Frankfurta s kojom su zapjevali i veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman, te Mario Šušak. Hranu za goste pripremili su vrijedni članovi Hrvatske kulturne zajednice Mainz, za vina se pobrinio online-shop Crogusto a hrvatski kokteli su bili pripremljeni s „ TESLA Šljivo“.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Uprava Aluminija kaže da nema novca za pokretanje proizvodnje

Objavljeno

na

Objavio

Uprava Aluminija izvijestila je javnost kako ne raspolaže financijskim sredstvima potrebnim za pokretanje procesa proizvodnje te da obećana sredstva koja su trebala biti osigurana do 1. kolovoza još uvijek nisu uplaćena.

Za 1. rujna bio okvirno postavljen termin početka rada ljevaonice, ukoliko se potrebna novčana sredstva osiguraju do 1. kolovoza. Međutim, kako se navodi u priopćenju uprave, do danas nije osigurana potrebna novčana potpora te se proces pokretanja proizvodnje nije realizirao.

“Trenutna očekivanja javnosti su usmjerena na pokretanje pogona Aluminija, i to najprije ljevaonice, zatim anoda te u konačnici elektrolize, uz zadržavanje radnika.

Zasad, nažalost, nema naznaka koje bi potvrdile da će Društvo Aluminij uskoro raspolagati novčanim sredstvima kako bi se ostvarilo ono što svi priželjkujemo – pokretanje svih pogona Aluminija”, navode iz te kompanije.

S obzirom na to da se iz sredstava Aluminija novac ne može osigurati u potpunosti, Uprava Društva očekuje novčanu pomoć i za otpremnine djelatnicima koji bi planom restrukturiranja u početnoj fazi bili tehnološki višak.

“Naglašavamo da će Društvo, putem određenih internih resursa, pokušati osigurati dio novca, no ne može osigurati sav novac koji je potreban da bi se proveo plan zbrinjavanja u predviđenom roku”, priopćili su iz Aluminija.

BiH: Financijska policija počela istraživati prijave o zlouporabama u Aluminiju
07.08.2019.

Dodaje se kako je Uprava Društva u kontaktu s jednim potencijalnim investitorom te se trenutačno dostavlja potrebna dokumentacija za obradu podataka, dok se povratne informacije i odluke potencijalnog investitora očekuju u predstojećem periodu.

Iz Aluminija su podsjetili kako je prije samog gašenja kompanije Uprava Društva upoznala javnost i Vladu FBiH sa situacijom u Društvu te zamolila Vladu za pomoć u nadilaženju problema koji su se, prije svega, odnosili na nekonkurentnu cijenu električne energije koju je Aluminij d.d. plaćao.

U cilju rješavanja problema, Uprava Društva je, kako se navodi, dala konkretne prijedloge za nabavu te formiranje cijene struje putem diferencije potrošača po snazi (iznad 1 TW cijena, znatno niža, se formira prema Europskoj burzi) te skretala pozornost na neutemeljeno uključivanje cijene CO2 certifikata prema Aluminiju kao korisniku van EU, čime su troškovi električne energije porasli za 8-10 €/MWh.

Nažalost, nijedna inicijativa ili prijedlog nisu bili prihvaćeni, naglašavaju iz Uprave Aluminija.

“Gašenjem pogona u Aluminiju d.d. Mostar, 10. srpnja ove godine, stekli su se svi uvjeti za proglašenje stečaja, zbog čega je Uprava kompanije trebala postupiti po zaključku Nadzornog odbora za otvaranje navedenog postupka upućivanjem zahtjeva nadležnom sudu.

Međutim, nedugo nakon gašenja proizvodnje, utemeljeno je ‘Krizno vijeće’ kojega su činili predstavnici sindikata radnika, Nadzornog odbora, Uprave Društva, politički predstavnici HNS-a i Vlade Federacije BiH. Na prvim je sastancima zauzet jasan stav da se neće pokrenuti stečaj, nego da će se pokušati iznaći rješenje i ispitati sve mogućnosti ponovnoga pokretanja proizvodnje uz obvezu zbrinjavanja radnika.

Na tim sastancima je obećana potpora za pronalazak financijskih sredstava za ponovno pokretanje proizvodnje, te pitanja isplate otpremnina i uvezivanje staža (napominjemo kako je dio ovog procesa u fazi rješavanja)”, navodi se dalje u priopćenju.

Nakon toga Uprava Društva je krenula u realizaciju zadataka koje je dobila putem sastanaka Kriznog vijeća, izradila je Plan restrukturiranja kompanije i Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Prema tom planu, početka rada tvornice podijeljen je u tri faze – prvo bi s radom trebao započeti pogon ljevaonice, zatim anoda te u konačnici elektroliza. U okviru prve faze predviđeno je zapošljavanje 350 djelatnika, od čega 74 posto u proizvodnji.

Sukladno toj dinamici predstavljeni su i okvirni iznosi financijskih sredstava potrebnih za pokretanje procesa proizvodnje, a kojima Društvo ne raspolaže.

“Ova kompanija bila je i ostat će ponos Mostara i Hercegovine, stoga pozivamo sve da se priključe naporima za ponovno pokretanje proizvodnje za što zasigurno postoji i nada i smisao”, poručili su iz Aluminija. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

Objavljeno

na

Objavio

Program subvencija stambenih kredita, preko kojeg je oko 5,5 građana kupilo stanove ili kuće, najbolje su iskoristili ljudi, njih oko 2300 koji su 2017. prvi ušli u taj državni program, piše u ponedjeljak Večernji list.

Prema podacima koje je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) objavila na početku 2018. , kvadrat stambenog prostora u Zagrebu tada se plaćao 1242 eura, u Zadru 1251 euro, Varaždinu 966 eura, Osijeku 787 eura, Splitu, Rapcu, Podstrani i Opatiji oko 1500 eura. Najskuplji kvadrati plaćani su tada na Hvaru (2088 eura) i Malom Lošinju (1720 eura).

Otkako je počeo stampedo rasta cijena, tako se u većini zagrebačkih kvartova za kvadrat stana traži oko 2000 eura po kvadratu. Dobitnike ovogodišnjih subvencija, a moglo bi ih biti oko tri tisuće kao i lani, za utjehu će dočekati nešto niže kamatne stope, no ipak ne toliko niske da bi pokrile skok cijena.

Ljudi koji žive od prodaje stanova pokušavaju spustiti loptu na zemlju te upozoravaju da su očekivanja prodavatelja nekretnina nerealna. No u tome vjerojatno neće još uspjeti jer potpredsjednik Vlade Predrag Štromar na proljeće najavljuje novi natječaj, piše dnevnik.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eura a u Osijeku je prešla tisuću eura za kvadrat.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore Dubravko Ranilović upozorio je da je pogrešno donositi zaključke na temelju traženih cijena. “Koliko je nerealna ponuda na tržištu govori i podatak da se tek svaka šesta stambena nekretnina proda tijekom jedne godine od oglašavanja”, ističe Ranilović, piše Večernji list u ponedjeljak.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari