Pratite nas

Pregled

Prijepor oko križa iznad Sarajeva

Objavljeno

na

Na Zlatištu, uzvisini iznad Sarajeva, postavljen je veliki križ. Na tom mjestu Savez logoraša RS-a namjerava izgraditi spomenik poginulim sarajevskim Srbima. Ali, već i ovaj improvizirani križ izazvao je burne reakcije.

Zlatište je tijekom proteklog rata bilo jedno od najjačih uporišta bivše Vojske Republike Srpske (VRS) na sarajevskom ratištu. Snage lojalne haškom optuženiku Radovanu Karadžiću u glavnom gradu BiH su tijekom četverogodišnje opsade ubile oko 10.000 ljudi, većinom civila. Mnogi su ubijeni snajperskom ili topničkom vatrom upravo s položaja VRS-a na Zlatištu, mjesta na kojem je u nedjelju (21.9.) osvanuo spomen-križ “u znak sjećanja na više od 6.500 ubijenih sarajevskih Srba”.

Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske (RS) Branislav Dukić kaže da je Savez “ispunio ranije dano obećanje o podizanju spomen-križa na Zlatištu”. “Podigli smo spomen-krst da ga gleda Bog i da ga gledaju i čuvaju Srbi”, rekao je Dukić u izjavi za novinsku agenciju SRNA.

Priča o podizanju spomen-križa na Zlatištu stara je gotovo šest godina. Savez Logoraša RS-a je još 2008. godine najavio izgradnju križa na Zlatištu “po uzoru na hrvatski križ iznad Mostara”. Zamišljeno je da križ bude visok 26, a širok 18 metara. Na križu bi, kako je tada pojašnjavao Branislav Dukić, trebala biti isklesana imena “5.800 poginulih, zarobljenih ili nestalih srpskih vojnika i civila”.

Reakcije Sarajlija: “Provokacija i poziv na rat”

Reakcije u Sarajevu su očekivane. “Ovo je čista provokacija, a križ je podignut s namjerom da se izazove rat”, kazao je građanin Sarajeva. “Ovo je samo jedna u nizu provokacija, poput izgradnje crkve pored muslimanskog groblja u Potočarima. Ja bih ga sad išla rušiti. Ovako misli devedeset posto građana Sarajeva, ne samo Bošnjaci, već i Srbi i Hrvati”, kaže jedna građanka Sarajeva.

Križ iznad Sarajeva Je li križ predizborni trik?

Srpski političari iz RS-a koji su se oglasili u vezi s podizanjem improviziranog spomen-križa na Zlatištu odobravaju ovaj čin, uz napomenu da se radi o “privremenom rješenju”. Podsjećaju da izgradnja “pravog križa” tek predstoji. Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Staša Košarac kazao je da ga ne zanimaju reakcije iz Sarajeva niti reakcije OHR-a (Office of the High Representative – Ured visokog predstavnika). “To je njihov problem”, kazao je Košarac.

OHR se oglasio priopćenjem u kojem se ističe da “vjerski simboli ne smiju biti korišteni za iniciranje međunacionalne napetosti”. Od nadležnih se očekuje da “u što kraćem roku” osiguraju provedbu svih zakonskih propisa, kako ne bi došlo do porasta tenzija. Udruženja i vjerske zajednice trebali bi raditi na procesu pomirenja, navedeno je iz OHR-a.

Križ podignut bez odobrenja lokalnih vlasti u RS-u?

Kako je spomen-križ na Zlatištu postavljen u jeku predizborne kampanje, načelnik Općine Istočni Stari Grad i kadar Srpske demokratske stranke (SDS) Bojo Gašanović kazao je za Dnevni avaz da je riječ o “političkoj smicalici” Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). “To je uradio netko tko nije nikakav Srbin. Ako si nekakav čovjek koji to želi uraditi, onda se moraju ispoštovati procedure i protokol. Tu treba doći vladika da to blagoslovi, postoji neki običaj, a ne na takav način, preko noći. Mene kao načelnika nitko nikada nije pitao o tome, a Općina nikakve papire nije davala”, rekao je Gašanović, dodajući da način na koji je križ postavljen “ne dolikuje Srbima”.

Sarajevski novinar Senad Pećanin vjeruje da je postavljanje spomen-križa na Zlatištu “primitivna provokacija Milorada Dodika”. “Mislim da je najbolji odgovor na ovu provokaciju prijedlog Foruma mladih Naše stranke da se na jednom od brda iznad Sarajeva postavi ‘minus’, kao podsjećanje na sramotnu zloupotrebu ratnih stradanja i barbarski odnos prema prošlosti. Ideja Naše stranke očito je bazirana na duhovitom odgovoru jednog Mostarca koji je, na pitanje što Mostaru predstavlja divovski križ postavljen iznad grada, odgovorio: “To je jedan veliki plus za Mostar!” “Postavljanje križa iznad Sarajeva potvrda je da paljanski fašizam još nije mrtav, a odgovor iz Naše stranke dokaz da ni ‘sarajevski duh’ nije ubijen”, kaže Pećanin za Deutsche Welle.

Zapaljene zgrade u Sarajevu Sa Zlatišta je srpska vojska tukla po Sarajevu topništvom

Glavni urednik internetskog tjednika Spektar Vlastimir Mijović ističe da su “križ sramote i provokacije još jutros trebali skinuti Valentin Inzko (visoki predstavnik u BiH) i britanski komandosi (iz sastava EUFOR-a)”.

Vlastimir Mijović: “Huškači priželjkuju da bomba eksplodira”

Veliki bijeli križ koji je u nedjelju (21.9.) „osvanuo iznad Sarajeva, na mjestu sa kojeg je prije dva desetljeća jedna zločinačka vojska tukla po glavnom gradu BiH, ne birajući između civila i naoružanih branilaca, postao je glavni ‘doprinos’ ove zemlje Međunarodnom danu mira (21.9.). Dok ovo pišem, nitko ga još nije srušio, iako to ‘s brda’ najavljuju. Ali, napetost je možda veća nego što je ikad bila od onih potpisa u Daytonu, kad je dogovoreno da se zaustave oružani sukobi u BiH”, kaže Mijović u komentaru na svom Facebook-profilu.

“Vjerujem da se Sarajlije, ovim povodom, teško suzdržavaju da iz njih izbije ratoborni bijes. S druge strane, siguran sam da mnogi političari, posebno oni koji su huškali ‘graditelje’ križa i koji opravdavaju njegovo podizanje, priželjkuju da ta tempirana bomba i eksplodira. Uostalom, i postavljena je da ljudima pomuti još ono malo razuma što im je preostalo. Ta bomba u obliku križa naročito je potrebna Miloradu Dodiku, sad kad se bliže izbori na kojim bi Srbi trebali da ga kazne za osam godina diktatorske vladavine u RS-u”, ističe između ostalog urednik magazina Spektar.

Vlasti Istočnog Sarajeva ranije su imale umjeren stav u vezi s najavom gradnje spomen-križa na Zlatištu. Rečeno je da će pri eventualnoj izgradnji spomen-obilježja na ovom području biti konzultirani svi relevantni faktori, uključujući i Grad Srajevo. Komisija za državnu imovinu BiH prije dvije godine nije odobrila podizanje ovog spomenika. Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko zatražio je preispitivanje odluke iz 2012. godine, prema kojoj je parcela državnog zemljišta na Zlatištu izuzeta i dodijeljena lokalnim vlastima u RS-u.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Bačić: Ja sam zadovoljan kako je reagirao premijer Planković

Objavljeno

na

Objavio

Treba li nam izmjena izbornog zakonodavstva? Zašto se predlaže talijanski i grčki model prema kojem se relativnom pobjedniku dodaje nekoliko desetaka mandata? Kako zaustaviti stampedo stranačkih prebjega? Jesu li oni legitimni ili se radi o političkoj korupciji? Kakva je uopće razina rasprave u sabornici?

Na ta i brojna druga pitanja u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala odgovore su pokušali dati gosti: predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk, Natalija Kanački iz Građanske inicijativa “Narod odlučuje”, saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak i Robert Jankovics, predsjednik Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika.

No za početak su komentirali današnje incidente u sabornici.

Branko Bačić zadovoljan je reakcijom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na provokacije i optužbe Mostovog zastupnika Nikole Grmoje.

– Premijer je rekao da nije imao namjeru nikakvog fizičkog obračuna. Kako u životu tako i u politici postoje granice do kojih možete nekoga vrijeđati, do kojih možete nekoga klevetati. Optužba da predsjednik i potpredsjednica Vlade rade u interesu druge države, u ovom slučaju Srbije, optužiti ih za veleizdaju kap je koja je prelila čašu i ja sam zadovoljan kako je reagirao premijer Planković, rekao je Bačić.

Mostov zastupnik Robert Podolnjak kaže kako je činjenica da kolega Grmoja opetovano upozorava kako sama Vlada ne poštuje odluku koja je na snazi o osnivanju povjerenstva koje bi pratilo mjerila koje mora ispuniti Republika Srbija u Poglavljima 23 i 24.

– Kada vi uvijek skrećete pozornost predsjedniku Vlade i ministrici vanjskih poslova da ne poštuju odluku po kojoj moraju djelovati u nizu važnih pitanja i kada ima nakon toga kažete da ne štite interese Republike Hrvatske to jeste objektivna kritika, tvrdi Podolnjak.

– Svi oni koji su danas u Saboru izgubili malo živce biti će podložni ocjeni svojih birača. Ja do sada nisam imao poriv da s malo bržim korakom i oštrim pogledom hodam po parlamentu, komentirao je današnji incident SDP-ov Arsen Bauk nakon čega se rasprava prebacila na glavnu temu emisije – najavu izmjena Izbornoga zakona.

Premijerova najava novog izbornog zakona prema kojem bi relativni pobjednik dobio “bonus” mandate probudila je političke strasti. Premijer objašnjava da je riječ samo o jednom od mogućih rješenja kojim bi se osigurala stabilnost i smanjila mogućnost političkih ucjena i prebjega, a nikako o konačnom prijedlogu.

– Pa su tako neke zemlje odlučile imati bonus mandate za relativnog pobjednika. Da se ne mora slagati parlamentarna većina od nekih krupnih i velikih i možda puno malih ili onih koji će biti manji po ovom izbornom sustavu a htjeli bi biti malo veći kao što je Most. To je bila jedna teoretska opaska, tvrdi premijer Andrej Plenković.

Teoretska ili ne – najava izbornog zakona koji kopira grčki ili talijanski model naišla je na oštre kritike Mostova zastupnika Roberta Podolnjaka. Smatra da bi takav zakon pogodovao jednoj stranci i da bi se njime stvorila umjetna parlamentarna većina.

– Takav izborni model koji vam se toliko sviđa je zapravo model koji je primjenjen u kraljevini Jugoslaviji za diktature kralja Aleksandra na izborima 1931. godine kada je relativno najjačoj trebalo pripasti 2/3 poslaničkih mandata, kaže Podolnjak.

U Mostu predlažu svoj zakon kojim bi smanjili ukupan broj zastupnika, ali i broj zastupnika nacionalnih manjina. U Glasu pak predlažu mještoviti ili tzv. njemački model u kojem bi se pola zastupnika biralo razmjernim sustavom sa stranačkih lista, a pola većinskim sustavom u manjim izbornim jedinicama. Premijerov prijedlog smatraju najlošijim rješenjem. U SDP-u podsjećaju i na izvješće Ustavnog suda u kojem se upozorava na neravnomjernu raspodjelu birača po izbornim jedinicama. Budući da se time dovodi u pitanje i sama zakonitost izbora, ustavni su suci još 2010. zatražili da se izmijeni Zakon o izbornim jedinicama. Od promjene izbornog zakona, i to putem referenduma, ne odustaje građanska inicijativa Narod odlučuje. Traže da se izborni prag spusti na 4%, smanjenje ukupnog broja saborskih zastupnika, zastupnika manjina te tri preferencijska glasa.

Odgovarajući na pitanje voditelja je li se u HDZ-u raspravljalo o uvođenju grčkog ili talijanskog modela predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić je rekao kako niti na jednom stranačkom tijelu nikada o tome nije bilo govora.

– Premijer je samo u kontekstu nestabilnosti Vlade i prebjega u Saboru rekao kako neke druge države poput Grčke i Italije u ovakvim situacijama, kako bi spriječili prelaske iz stranke u stranku, benefitom nagrađuju relativnog izbornog pobjednika koji onda dobije određeni broj mandata kako bi mogao formirati stabilnu vladu, objasnio je Bačić.

– To je model koji postoji samo u Grčkoj, odnosno primjenit će se još samo na idućim izborima jer je zakonom ukinut. U Italiji su taj model ugradili u jedan od brojnih izbornih zakona. Dio tog modela je ukinuo talijanski Ustavni sud jer smatra kako u razmjernom izbornom sustavu se ne može na taj način nagraditi pobjednička stranka. Nakon toga su Talijani mijenjali zakon nekim drugim formulacijama, ali Ustavni sud je i to ukinuo. Dakle, takav model praktično više nigdje u svijetu ne postoji, ustvrdio je Podolnjak dodavši da bi takav model HDZ želio kod nas ozakoniti.

Suprotstavio mu se predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a rekavši da premijer nikad nije rekao da razmišlja o uvođenju toga modela.

Predsjednik Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika Robert Jankovics kaže da je njihov klub uveo jednu novinu u hrvatskoj politici jer se oni dogovaraju oko svake odluke i mišljenje svih članova je bitno.

– Vjerujem da je to glavni razlog zašto zastupnici drugih strnaka prelaze u naš klub, istaknuo je Robert Jankovics. Rekao je da im ulazak u Vladu trenutačno nije ambicija. “Smatramo da vlada radi dobar posao i da treba izbjeći turbulencije”.

Natalija Kanački iz građanske inicijative “Narod odlučuje” rekla je da iz perspektive birača ovaj Sabor uopće ne odražava sliku onoga za što su birači glasali.

– Tu smo imali toliko političke trgovine, o korupciji neću niti pričati, to je za neka druga državna tijela, ali ću vam reći da iz perspektive nas običnih ljudi sve ovo izgleda kao pogodovanje, politička trgovina i velika nesređenost. Nadam se da će birači prepoznati što se u ove četri godine događalo, istaknula je. Naša inicijativa nastavlja svoju borbu za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog zakona, dodala je.

– 2011. je Ustavni sud ustvrdio da postoji velika razlika birača po izbornim jedinicama, a nakon toga je još jednom odlučivao o Zakonu o izbornim jedinicama ali ga nije ukinuo jer je ocijenio da odstupanja nisu takva da bi to zahtijevalo njegovo ukidanje, kaže Arsen Bauk. Ja smatram da postoji još jedan problem s brojem birača po izbornim jedinicama jer se do samog dana izbora ne zna koliko birača ima u svakoj izbornoj jedinici jer se pripadnici nacionalnih manjina na sam dan izbora mogu odlučiti u kojoj će izbornoj jedinici glasovati, ustvrdio je. Kaže kako je mala šansa da se tzv. grčki i talijanski model usvoji u Hrvatskom saboru.

 

Plenković: Grmojine tvrdnje o ‘veleizdaji’ nedopustive i najteže klevetničke uvrede

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Valentin Ćorić stigao u Zagreb, od danas je na slobodi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Valentin Ćorić danas je pušten na slobodu i stigao je u Zagreb.

Valentin Ćorić u srijedu je sletio na zagrebačku zračnu luku “Franjo Tuđman”, nakon što je pušten na uvjetnu slobodu jer je odslužio dvije trećine kazne.

Ćorića, koji je u zagrebačku zračnu luku na letu iz Amsterdama sletio oko 13,45 sati, dočekali su supruga, dva brata i dvije sestre, rodbina te prijatelji i suborci, među kojima je i bivši predsjednik HR Herceg-Bosne Dario Kordić.

Ćorić pušten uz uvjet da medijski ne istupa ni kontaktira sa žrtvama i svjedocima

Ćorić medijima nije dao izjavu jer ima zabranu medijskog istupanja.

Izrazivši zadovoljstvo što je njegov klijent izašao iz zatvora, odvjetnik Dražen Plavec rekao je novinarima da je Ćorić dvije trećine svoje kazne odslužio već 24. rujna 2018.

Pojasnio je kako je Haški sud promijenio svoju praksu i više ne pušta zatvorenike na slobodu automatski nakon dvije trećine odslužene kazne, već smatra da su tada tek stečeni uvjeti za njihovo puštanje. Tada sud odlučuje o puštanju zatvorenika pri čemu ocjenjuje njegovo ponašanje u pritvoru, mogućnost rehabilitacije i težinu zločina.

Plavec je rekao kako je Ćorić pušten uz uvjet da ne smije medijski istupati i kontaktirati sa žrtvama i svjedocima, ali se smije slobodno kretati.

Naveo je da su nakon drugostupanjske presude podnijeli zahtjev za djelomičnom revizijom tražeći da se Ćoriću u zatvorsku kaznu uračuna i vrijeme koje je proveo u bolnici, ali su odbijeni uz obrazloženje da su to već prvostupanjski i drugostupanjski sud uzeli u obzir.

Na novinarski upit je li sada pravda zadovoljena, odgovorio je kako na neki način jest jer Ćorić sada ide kući, te je podsjetio da su u žalbi za njega tražili oslobađajuću presudu.

“Sve ispod oslobađajuće presude s našeg aspekta gledanja nije zadovoljenje pravde, a sada gledamo da reduciramo štetu. Zadovoljni smo što izlazi jer je to bio vrlo iscrpljujući i težak te najopsežniji predmet koji se vodio na nekom međunarodnosm sudu. Samo prvostupanjski postupak je trajao pet godina, a sam postupak oko 14 godina”, kazao je Plavec.

Sreću zbog Ćorićeva izlaska iskazao je i njegov brat fra Šimun Šito Ćorić rekavši da su nesretni što su, kako je rekao, drugi osuđenici iz “šestorke” žrtva Haškog suda. Smatra da takva presuda Haškog suda ne bi prošla niti na jednom drugom sudu.

“Svaki zločin treba kazniti, ali oni nisu tražili zločince. Tako da pravda nije zadovoljena za žrtve kojih je bilo na svim stranama”, kazao je Šito Ćorić.

Ibrica Jusić: Ćorić me spasio u Mostaru

Valentina Ćorića došao je pozdraviti i kantautor Ibrica Jusić koji je s obitelji Ćorić prijatelj više od 40 godina. Upitan kako komentira sam proces rekao je da “neće politiku u svoju butigu” ali smatra “da su nas prodali mangupi”.

Dodao je kako ga je Valentin Ćorić spasio kada je u Mostaru “skoro izgubio glavu”, što je i jedan od dodatnih razloga zašto je danas tu.

Nakon što je krajem 2017. osuđen na 16 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a ostao je u sudskom pritvoru u Scheweningenu i nije bio upućen na izdržavanja kazne u neku treću državu, a  Međunarodni mehanizam za kaznene sudove, nasljednik Haškog suda, odluku o Ćorićevu puštanju objavio je u srijedu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari