Pratite nas

Pregled

Prijepor oko križa iznad Sarajeva

Objavljeno

na

Na Zlatištu, uzvisini iznad Sarajeva, postavljen je veliki križ. Na tom mjestu Savez logoraša RS-a namjerava izgraditi spomenik poginulim sarajevskim Srbima. Ali, već i ovaj improvizirani križ izazvao je burne reakcije.

Zlatište je tijekom proteklog rata bilo jedno od najjačih uporišta bivše Vojske Republike Srpske (VRS) na sarajevskom ratištu. Snage lojalne haškom optuženiku Radovanu Karadžiću u glavnom gradu BiH su tijekom četverogodišnje opsade ubile oko 10.000 ljudi, većinom civila. Mnogi su ubijeni snajperskom ili topničkom vatrom upravo s položaja VRS-a na Zlatištu, mjesta na kojem je u nedjelju (21.9.) osvanuo spomen-križ “u znak sjećanja na više od 6.500 ubijenih sarajevskih Srba”.

Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske (RS) Branislav Dukić kaže da je Savez “ispunio ranije dano obećanje o podizanju spomen-križa na Zlatištu”. “Podigli smo spomen-krst da ga gleda Bog i da ga gledaju i čuvaju Srbi”, rekao je Dukić u izjavi za novinsku agenciju SRNA.

Priča o podizanju spomen-križa na Zlatištu stara je gotovo šest godina. Savez Logoraša RS-a je još 2008. godine najavio izgradnju križa na Zlatištu “po uzoru na hrvatski križ iznad Mostara”. Zamišljeno je da križ bude visok 26, a širok 18 metara. Na križu bi, kako je tada pojašnjavao Branislav Dukić, trebala biti isklesana imena “5.800 poginulih, zarobljenih ili nestalih srpskih vojnika i civila”.

Reakcije Sarajlija: “Provokacija i poziv na rat”

Reakcije u Sarajevu su očekivane. “Ovo je čista provokacija, a križ je podignut s namjerom da se izazove rat”, kazao je građanin Sarajeva. “Ovo je samo jedna u nizu provokacija, poput izgradnje crkve pored muslimanskog groblja u Potočarima. Ja bih ga sad išla rušiti. Ovako misli devedeset posto građana Sarajeva, ne samo Bošnjaci, već i Srbi i Hrvati”, kaže jedna građanka Sarajeva.

Križ iznad Sarajeva Je li križ predizborni trik?

Srpski političari iz RS-a koji su se oglasili u vezi s podizanjem improviziranog spomen-križa na Zlatištu odobravaju ovaj čin, uz napomenu da se radi o “privremenom rješenju”. Podsjećaju da izgradnja “pravog križa” tek predstoji. Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Staša Košarac kazao je da ga ne zanimaju reakcije iz Sarajeva niti reakcije OHR-a (Office of the High Representative – Ured visokog predstavnika). “To je njihov problem”, kazao je Košarac.

OHR se oglasio priopćenjem u kojem se ističe da “vjerski simboli ne smiju biti korišteni za iniciranje međunacionalne napetosti”. Od nadležnih se očekuje da “u što kraćem roku” osiguraju provedbu svih zakonskih propisa, kako ne bi došlo do porasta tenzija. Udruženja i vjerske zajednice trebali bi raditi na procesu pomirenja, navedeno je iz OHR-a.

Križ podignut bez odobrenja lokalnih vlasti u RS-u?

Kako je spomen-križ na Zlatištu postavljen u jeku predizborne kampanje, načelnik Općine Istočni Stari Grad i kadar Srpske demokratske stranke (SDS) Bojo Gašanović kazao je za Dnevni avaz da je riječ o “političkoj smicalici” Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). “To je uradio netko tko nije nikakav Srbin. Ako si nekakav čovjek koji to želi uraditi, onda se moraju ispoštovati procedure i protokol. Tu treba doći vladika da to blagoslovi, postoji neki običaj, a ne na takav način, preko noći. Mene kao načelnika nitko nikada nije pitao o tome, a Općina nikakve papire nije davala”, rekao je Gašanović, dodajući da način na koji je križ postavljen “ne dolikuje Srbima”.

Sarajevski novinar Senad Pećanin vjeruje da je postavljanje spomen-križa na Zlatištu “primitivna provokacija Milorada Dodika”. “Mislim da je najbolji odgovor na ovu provokaciju prijedlog Foruma mladih Naše stranke da se na jednom od brda iznad Sarajeva postavi ‘minus’, kao podsjećanje na sramotnu zloupotrebu ratnih stradanja i barbarski odnos prema prošlosti. Ideja Naše stranke očito je bazirana na duhovitom odgovoru jednog Mostarca koji je, na pitanje što Mostaru predstavlja divovski križ postavljen iznad grada, odgovorio: “To je jedan veliki plus za Mostar!” “Postavljanje križa iznad Sarajeva potvrda je da paljanski fašizam još nije mrtav, a odgovor iz Naše stranke dokaz da ni ‘sarajevski duh’ nije ubijen”, kaže Pećanin za Deutsche Welle.

Zapaljene zgrade u Sarajevu Sa Zlatišta je srpska vojska tukla po Sarajevu topništvom

Glavni urednik internetskog tjednika Spektar Vlastimir Mijović ističe da su “križ sramote i provokacije još jutros trebali skinuti Valentin Inzko (visoki predstavnik u BiH) i britanski komandosi (iz sastava EUFOR-a)”.

Vlastimir Mijović: “Huškači priželjkuju da bomba eksplodira”

Veliki bijeli križ koji je u nedjelju (21.9.) „osvanuo iznad Sarajeva, na mjestu sa kojeg je prije dva desetljeća jedna zločinačka vojska tukla po glavnom gradu BiH, ne birajući između civila i naoružanih branilaca, postao je glavni ‘doprinos’ ove zemlje Međunarodnom danu mira (21.9.). Dok ovo pišem, nitko ga još nije srušio, iako to ‘s brda’ najavljuju. Ali, napetost je možda veća nego što je ikad bila od onih potpisa u Daytonu, kad je dogovoreno da se zaustave oružani sukobi u BiH”, kaže Mijović u komentaru na svom Facebook-profilu.

“Vjerujem da se Sarajlije, ovim povodom, teško suzdržavaju da iz njih izbije ratoborni bijes. S druge strane, siguran sam da mnogi političari, posebno oni koji su huškali ‘graditelje’ križa i koji opravdavaju njegovo podizanje, priželjkuju da ta tempirana bomba i eksplodira. Uostalom, i postavljena je da ljudima pomuti još ono malo razuma što im je preostalo. Ta bomba u obliku križa naročito je potrebna Miloradu Dodiku, sad kad se bliže izbori na kojim bi Srbi trebali da ga kazne za osam godina diktatorske vladavine u RS-u”, ističe između ostalog urednik magazina Spektar.

Vlasti Istočnog Sarajeva ranije su imale umjeren stav u vezi s najavom gradnje spomen-križa na Zlatištu. Rečeno je da će pri eventualnoj izgradnji spomen-obilježja na ovom području biti konzultirani svi relevantni faktori, uključujući i Grad Srajevo. Komisija za državnu imovinu BiH prije dvije godine nije odobrila podizanje ovog spomenika. Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko zatražio je preispitivanje odluke iz 2012. godine, prema kojoj je parcela državnog zemljišta na Zlatištu izuzeta i dodijeljena lokalnim vlastima u RS-u.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tko je zaustavio proglašenje Stepinca svetim!?

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak navečer, u prepunoj dvorani zagrebačkog KIC-a održana je tribina Nine Raspudića na temu “Blaženi Alojzije Stepinac: Svetost u čekaonici politike”. Raspudićevi sugovornici bili su povjesničar dr. sc. Robin Harris, dr. sc. Mario Jareb, dr. sc. Jure Krišto i dr.sc. Anto Mikić.

Na samom početku tribine dr. sc. Mikić objasnio je koji su preduvjeti za kanonizaciju te je li ih Stepinac ispunio, piše Narod.hr.

“Najprije ga se proglasi blaženim, što Stepinac već jest na temelju svog mučeništva. Preduvjeti za ovo su da je postojao motiv mržnje na vjeru od progonitelja, drugo da je mučeništvo strpljivo podnio, a treće da u tom činu nije gajio mržnju prema progoniteljima. Stepinac je sve ovo ispunio, a sada čekamo završni čin,- kanonizaciju. Podjsetimo, 2014. je objavljeno da je liječnička komisija utvrdila čudo po nagovoru bl. Alojzija Stepinca. Mi sad čekamo taj svečani čin, čini se da je sve ovo drugo odrađeno”, objasnio je.

U nastavku tribine dr.sc. Krišto pojasnio je sam nastanak Mješovite komisije, kao i razloge njezinog osnivanja.

“Očito je Srpska pravoslavna crkva iskoristila trenutak izbora novog pape i činjenicu da je sadašnji Papa zainteresiran izuzetno za ekumenizam. Uspjeli su ga uvjeriti da zapravo još uvijek ima stvari koje su nejasne vezano za bl. Alojzija Stepinca. Postoji i element podrške iz Hrvatske Srpske pravoslavne crkve i utjecaj na Papu Argentinca. S time su povezani i negativni elementi, po mom sudu, Sveta Stolica nije dovoljno ozbiljno ispitala duboke političke i vjerske motive SPC, nije proučila ni svoja prošla iskustva sa njom. Tijekom II. svjestkog rata, 1943., Svetoj Stolici su došle optužbe na Katoličku crkvu u NDH zbog navodnog nedolična ponašanja prema pravoslavlju. To je bilo toliko ozbiljno da je Sveta Stolica organizirala istragu. Stepinac je skupio dokumente, napisao opširno pismo i sve odnio Svetoj Stolici. Apostolski vizitator u Zagrebu također je pisao pismo i svoj izvještaj. Sveta Stolica se na temelju tih dokumenata i izvješća uvjerila da su optužbe neutemeljene.”, kazao je Krišto.

Dr.sc. Harris smatra da osnivanje komisije nije bilo potrebno.

“Mislim da Mještovita komisija nije bila potrebna, međutim, sretni smo što su hrvatski članovi komisije bili vrlo stručni i domoljubni. Znam da su dokumenti koji o Stepincu govore sjajni, odgovor su svim optužbama Srpske pravoslavne crkve. Nažalost, Kaptol ne želi izdati te dokumente kako bi ih svi mogli pročitati, to je njihova odluka, no tako nešto nikad nisam vidio. Pobjednička strana koja ima sve dokaze i argumente ne želi dozvoliti da se dokaže što je istina, to nisam nikad doživio. Vjerujem da je veliki problem u Vatikanu gdje imamo neku novu vrstu politike pomirenja s komunističkim politikama što je katastrofalno. Imati dobre odnose s neprijateljima crkve vrlo je opasno”, upozorio je dr.sc. Harris.

Dr.sc. Mario Jareb govorio je o dokumentarnoj osnovi optužbi na račun bl. Alojzija Stepinca.

“Pismo partrijaha Irineja je utjecalo na početak rada Mješovite komisije. To pismo je poslano 2014., no nedvojbeno ono je nastalo 1946. godine. Naime, 90 posto detalja se zasniva na tzv. dokumentima i argumentima koje su komunisti kreirali 1946. kao osnovu za progon tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Stepinca. Treba se vratiti upravo na tu godinu kada agitrop Centralnog komiteta radi na nečemu što je bilo korišteno od strane optužbe, a što je kasnije izdano u knjizi Dokumenti o protunarodnom radu i zločinima jednog dijela katoličkog klera. Sastavljači te sjajne krivotvorine bili su Joža Horvat i Zdenko Štambul. Kasnije su čak i komunistički dužnosnici priznavali da u tim dokumentima ustvari nije bilo ničega stvarnog, da optužnica nije zasnovana na istinitim temeljima i da se ustvari radi o propagandi”, pojasnio je dr.sc. Jareb.

Također je dodao da su komunisti optužnicu popunjavali navodnim dokumentima četničkog autora, Đure Vilovića.

“Nedavno sam čak saznao da su agitropi, u očaju da bilo što stave u tu optužnicu, posegnuli za radom jednog od otpadnika od Katoličke crkve i hrvatskog naroda, Đure Vilovića koji je bio član četničkog pokreta, blizak Draži Mihajloviću. Riječ je o knjizi ‘Krvava Crkva’ koja je komunistima bila zgodan materijal za popunjavanje optužnice”, otkrio je Jareb.

Dr.sc. Jure Krišto upozorio je da najveći hrvatski problem nisu Srbi, odnosno Srpska pravoslavna crkva, nego komunistički režim.

“Nama je i dalje najveći problem komunistički režim i sustav. Stepinac je imao problema s komunizmom zbog same činjenice da je komunizam protiv Boga i vjere, zato su ga i progonili. Komunisti su ujedno mrzili Stepinca zbog toga što je on bio za hrvatsku državu, a oni su bili protiv nje. Stepinac je išao jednostavnom logikom – državna vlast je za mene vlast s kojom moram komunicirati da bih mogao služiti svom poslanju”, pojašnjava Krišto.

Na tribini je razbijen još jedan od mitova o blaženom Alojziju Stepincu, teza da je on bio “ustaški vikar”, a na ovo se osvrnuo dr.sc. Jareb.

“Najbolje je na to odgovorio jedan kolega iz Beograda koji je nedavno objavio knjigu Ustaška vojska NDH. Naime, nakon što je prošao svo gradivo, kazao je da o tome nema baš ništa. Činjenica je da je Stepinac još prije rata imenovan vikarom katolika unutar oružanih snaga, a ovo o ustaškom vikaru jedna je od tipičnih krivotvorima”, zaključio je Jareb.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Vanjska produkcija na HRT-u: Za ‘Novine’ 11,9 milijuna, za ‘Predsjednika’ 2,48 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska radiotelevizija (HRT) u prošloj je godini na temelju 548,7 milijuna kuna namijenjenih za proizvodnju televizijskih programskih sadržaja, weba (audiovizualnih djela) i za nabavu stranih programskih sadržaja izdvojila 84,9 milijuna kuna za nabavu djela od neovisnih proizvođača (tzv. vanjska produkcija), ističe se u izvješću objavljenom na mrežnim stranicama HRT-a.

“Slijedom navedenoga, zaključujemo da je u 2018. Hrvatska radiotelevizija ispunila obavezu prema Zakonu o HRT-u jer je ugovorila nabavu programa od neovisnih proizvođača u iznosu od 15,47 posto, a zakonska obaveza iznosi 15 posto”, ističe se u izvješću koje potpisuje glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić.

Navodi se i da je od ukupno ugovorenih 84,9 milijuna kuna programa iz vanjske produkcije, što je za 2,59 milijuna kuna više od zakonski propisanog minimuma, za djela neovisnih proizvođača izvorno proizvedenih na hrvatskom jeziku izdvojeno 80,86 milijuna kuna, a u preostalom iznosu od 4,04 milijuna kuna nabavljena su djela od europskih neovisnih proizvođača.

Prema vrsti sadržaja, HRT je najviše izdvojio na domaću vanjsku produkciju dramskog sadržaja u ukupnom udjelu od 67,85 posto ili 44,7 milijuna kuna (neto iznos), slijedi dokumentarni sadržaj u udjelu od 16,71 posto ili u iznosu od 11,01 milijun kuna, a za program za djecu i mlade te za glazbene sadržaje izdvojeno je najmanje – 2,37 posto odnosno 1,7 milijuna kuna u neto iznosu.

Na sedam javnih poziva 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača

U HRT-ovu izvješću navodi se da je lani bilo objavljeno sedam javnih poziva za nabavu programa od neovisnih proizvođača na koje je ukupno pristiglo 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača. Najveći broj ponuda stigao je za dokumentarni sadržaj, odnosno dokumentarno-igrani film i seriju-serijal, njih ukupno 134 od kojih je povjerenstvo preporučilo 45, a zaključno ih je bilo odabrano 11.

Za igranu mini seriju odobrena je jedna od 25 pristiglih ponuda, a za igrani film (pre sale) od 34 ponude odabrano je njih šest. Za lifestyle magazin i glazbenu emisiju stiglo je deset ponuda, a odabrane su dvije, dok je za zabavno glazbeni show za djecu stiglo sedam ponuda, ali ni jedna nije odabrana. Zaključno, s HRT-a ističu kako su lani sklopljeni ugovori za 29 ponuda pristiglih putem javnih poziva.

Najskuplja ugovorena serija dokumentarnog sadržaja iz vanjske produkcije za HRT-a na temelju javnog poziva jest “Predsjednik” o životu prvog predsjednika Franje Tuđmana u produkciji Intermedia grupe Miljenka Manjkasa i autora Gordana Malića za koju je HRT izdvojio 2,48 milijuna kuna ili 248.000 kuna po svakoj od deset planiranih pedesetminutnih epizoda.

Za dokumentarni sadržaj prihvaćeno 11 ponuda ‘teških’ 10,7 milijuna kuna

Najskuplje plaćena epizoda je za serijal “Za konjima do Crnog mora” u produkciji Antitalenta d.o.o koji vodi Danijel Pek – čak 369.503 kune ili ukupno 1,47 milijuna kuna za četiri epizode. Ukupno za dokumentarni sadržaj, dokumentarno-igrani film ili serijal privaćeno je 11 ponuda u ukupnom iznosu od 10,7 milijuna kuna.

Povjerenstvo HRT-a odabralo je i igranu mini seriju “Nestali” u produkciji Clinica studio d.o.o u kojoj će za svaku epizodu HRT izdvojiti 1,89 milijuna kuna ili ukupno 7,56 milijuna kuna.

Na javni poziv za igrani film (akontacijsku kupnju) odabrano je šest filmova – “Duboki rezovi”, “Zora”, “Bog u cipeli”, “Sam samcat”, “Država” i “Bischofshofen”. HRT će za svaki od njih izdvojiti od 200.000 do 500.000 kuna ili ukupno 2,5 milijuna kuna.

S druge strane, HRT je lani sklopio ugovore za čak 47 djela na temelju izravnih poziva za nabavu djela od neovisnih proizvođača ukupne vrijednosti od 43,6 milijuna kuna, od kojih su čak 32 zabavnog sadržaja, dokumentarnog i dramskog njih sedam, a kulturnog i znanstveno-obrazovnog njih samo tri.

Najskuplje dramske serije ‘Novine’ i ‘Crno bijeli svijet’

Najskuplji tako nabavljeni sadržaji su dramske serije – druga sezona “Novina” za koju je HRT izdvojio 11,94 milijuna kuna za jedanaest 55-minutnih epizoda ili za svaku 1,08 milijuna kuna i treća sezona “Crno bijelog svijeta” s 12 epizoda po cijeni od 11,89 milijuna kuna. Za drugu i treću sezonu “Ko te šiša”, ukupno 32 polusatne epizode, izdvojeno je gotovo 10,8 milijuna kuna.

Ukupno, za dramski sadržaj na temelju izravnog poziva vanjskim producentima odobreno je 34,9 milijuna kuna, za projekte obrazovno-znanstvenog sadržaja 900.000 kuna, a za one iz kulture i umjetnosti samo 615.000 kuna.

U izvješću HRT-a se navodi i kako su lani otkupljena prava emitiranja 145 djela od 95 europskih neovisnih proizvođača svih žanrova u ukupnom trajanju od 20,396 minuta od čega je samo 11 djela starije od pet godina, za što je utrošeno 4,4 milijuna kuna bruto.

(Hina)

 

HRT: Ne tužimo svoje novinare, Marasove tvrdnje su netočne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari