Pratite nas

Hrvatska

“Antife” izviždale Predsjednicu na spomen uloge katoličkih svećenika u priključenju Istre matici zemlji

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je boravila u Pazinu povodom Dana Istarske županije i i 70. obljetnice Pariške konvencije

Predsjedničin je govor u Pazinu izazvao pljesak prisutnih nakon što je pozdravila ‘antifašiste’ Istre, ali i zvižduke negodovanja kad je spomenula doprinos Katoličke crkve pripajanju Istre Hrvatskoj.

Na njenu izjavu da je poseban doprinos u narodnoj borbi za slobodu dalo katoličko svećenstvo, prisutni su burno reagirali s negodovanjem. Kolindu Grabar Kitarović, međutim, zvižduci nisu smeli, nego je mirno nastavila.

Treba naglasiti da je katoličko svećenstvo predvođeno don Božom Milanovićem, objavom spomenice hrvatskog svećenstva u Istri, i na druge načine tijekom Pariške mirovne konferencije dalo ključan doprinos konačnoj međunarodnoj potvrdi Pazinskih odluka.

Jednake je zvižduke na spomen utjecaja Katoličke crkve na Istru dobio i saborski zastupnik Anton Kliman, koji se također obratio prisutnima i čestitao obljetnicu.

Bez negodovanja prisutnih nije prošao ni ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, čiji je govor također bio prekidan povremenim zvižducima.

Prošle su 74 godine od slavnih pazinskih odluka kojima su istarski narodni predstavnici potvrdili već prije izraženu odlučnost Hrvata i domoljuba svih nacionalnosti o priključenju Istre matici zemlji Hrvatskoj, izjavila je između ostalog predsjednica Republike Grabar-Kitarović.

Prošle godine imala sam čast posebno odlikovati istaknutog antifašista Ljubu Drndića, autora proglasa o 13. rujna 1943., proglasa kojim je autentično izražena volja naroda o pripadnosti Istre Hrvatskoj i ujedinjenju, kako je istaknuto, s ostalom našom hrvatskom braćom uz poklik “Živjela hrvatska Istra!”. U tom pokliku izražena je sva ljubav istarskih Hrvata prema domovini koji su, iako su od nje kroz većinu svoje prošlosti odvojeni granicama oduvijek pripadali. To domoljublje nisu mogli gušiti fašistički progoni i zločini, nego su naprotiv, potaknuli otpor tijekom kojega su kroz više od dva desetljeća borbe za slobodu i narodna prava život dali mnogi domoljubi, a mnoge su hrvatske obitelji bile prognane. U Istri su pale prve žrtve fašizma u Europi i u njoj se razvio prvi antifašistički pokret. Svaki istarski domoljub bio je antifašist, neovisno o ideološkoj pripadnosti, kazala je.

Domoljublje Istrijana istim je žarom došlo do izražaja i u Domovinskom ratu, najvećim mogućim odazivom u postrojbe Hrvatske vojske i policije, kazala je između ostalog predsjednica Republike.

Kako su se Boris Miletić i povijest kao znanost posvađali

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

CNN uvrstio Zagreb među 17 najboljih svjetskih adventskih destinacija

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je CNN uvrstio Zagreb među 17 najboljih svjetskih adventskih destinacija, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u petak je ocijenio da je to rezultat šarma Zagreba i Zagrepčana, njegove otvorenosti, sigurnosti i gostoljubivosti.

“Nakon što je zagrebački advent tri godine zaredom proglašen za najbolji europski advent, a danas je svojevrsni europski advent bez konkurencije, i ugledna američka informativna TV kuća CNN uvrstila je Zagreb među 17 najboljih svjetskih adventskih destinacija.

Zagreb se na CNN-ovom popisu najboljih božićnih sajmova u svijetu našao u društvu renomiranih destinacija kao što je Beč, Strasbourg, Toronto, Prag, Firenca, Krakov, Birmingham, Kopenhagen, Berlin, Bruxelles, Barcelona, Stockholm i New York”, navodi se u večerašnjoj poruci gradonačelnka sugrađanima.

Rezultat je to, ocijenio je, šarma našega grada i njegovih stanovnika, njegove otvorenosti, multietničnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti, njegove sigurnosti i gostoljubivosti.

“Zato još jedanput na ovom uspjehu posebno zahvaljujem svim sugrađanima, organizatorima i Turističkoj zajednici grada Zagreba, te svima koji sudjeluju u ovoj čarobnoj zagrebačkoj priči”, istaknuo je gradonačelnik Bandić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Ministarstvo uprave: 3.854.747 birača u popisu birača za izbore za predsjednika RH

Objavljeno

na

Objavio

Rješenjem ministra uprave Ivana Malenice zaključen je popis birača za izbore za predsjednika Republike Hrvatske koji će se održati 22. prosinca, te je u popisu zaključenom 13. prosinca 2019., ukupno upisano 3.854.747 birača, priopćilo je Ministarstvo uprave.

U tom popisu je 3.677.904 birača s prebivalištem u Hrvatskoj po općinama i gradovima, a od tog broja je 11.704 prethodno registriranih birača.

Također, 176.843 birača bez prebivališta u Hrvatskoj je aktivno registrirano, navodi se u priopćenju Ministarstva uprave.

DIP odbacuje optužbe o navodnoj krađi u procesu predsjedničkih izbora

Državno izborno povjerenstvo (DIP) u petak je odbacilo “olake i paušalne” optužbe političara i drugih medijski eksponiranih osoba o navodnoj „krađi“ u procesu izbora za predsjednika Republike koji će se održati 22. prosinca..

Od 1992. do ove godine, predsjednički su izbori održani šest puta i u njihovoj provedbi nikada nisu utvrđene radnje koje bi dovele u sumnju njihovu zakonitu provedbu, poručuje Povjerenstvo i podsjeća da se ti izbori provode po istom zakonu od 1992. koji se, osim neznatno, nije mijenjao, makar je bilo prilike.

DIP ističe da je poduzeo sve da izborni postupak učini transparentnim i dostupnim javnosti, poglavito kad se radi o promatranju izbora.

Navodi kako je do petka zahtjev za promatranje izbora podnijelo devet političkih stranaka (HSLS, Laburisti, PGS, Demokrati, HSS, Reformisti, SDP, HDZ, IDS), četiri kandidata (Miroslav Škoro, Ivan Pernar, Katarina Peović, Zoran Milanović), birač koji je predložio kandidata (Mislav Kolakušić) i nevladine udruge Gong i U ime obitelji.

Ukupan broj promatrača, Povjerenstvo će objaviti dan prije izborne nedjelje.

Tko može promatrati izbore

S obzirom na manjkave zakonske odredbe, a imajući u vidu standarde koji postoje na drugim izborima, DIP je obvezatnim uputama detaljno propisao tko je sve ovlašten zatražiti promatranje izbora i time sudjelovati u izbornom postupku.

Svaki kandidat, politička stranka, odnosno birači koji su ga predložili ili nevladine udruge mogu odrediti promatrače za sva izborna tijela, od biračkih odbora do DIP-a, podsjeća Povjerenstvo te poziva spomenute da iskoriste to pravo i da promatrače dobro upoznaju s izbornim procesom pri čemu im DIP i ostala izborna tijela mogu pružiti svu potrebnu pomoć.

DIP poziva i upozorava članove biračkih odbora i izbornih povjerenstava da pruže punu podršku ovlaštenim promatračima jer se i tako ispunjava cilj zakonitih, poštenih i transparentnih izbora. (Hina)

 

Kratki vodič za čitanje predizbornih anketa

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari