Pratite nas

Hrvatska

Primljeno pet iskaza interesa za nove i osam iskaza za rabljene avione

Objavljeno

na

Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona izvijestilo je u srijedu poslijepodne da je dosad zaprimljeno pet iskaza interesa za nove i osam iskaza interesa za rabljene avione.

Međuresorno povjerenstvo razmatralo je te ponude koje su pristigle na zahtjev upućen početkom kolovoza na 26 potencijalnih ponuditelja, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću.

U nastavku procesa povjerenstvo će pristupit će utvrđivanju valjanosti navedenih iskaza interesa, u skladu s taktičko-tehničkim zahtjevima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, stoji u priopćenju.

Po pisanju medija interes su iskazale Italija, Francuska, Švedska, SAD, Švedska, Norveška, Danska i Izrael. Izrael ponovno nudi rabljeni izraelski Barak, Francuska je spremna ponuditi rabljeni Mirage 2000 i novi Rafale, dok bi Italija ponudila rabljeni Eurofighter. SAD bi našoj zemlji ponudile novi F-35 te F-16 Blok 70/72, a Švedska noviji Gripen C i D verzije. Norveška i Danska ponudile bi svoje rabljene F-16 avione.

Glavni analitičar i posebni premijerov savjetnik Robert Kopal kazao je početkom rujna da je krajnji cilj hrvatske Vlade potpisivanje ugovora o kupnji 12 borbenih aviona četvrte generacije te kako trenutno u obzir dolaze nove, ali i rabljene letjelice. Premijerov savjetnik naglasio je tada kako će jedan od mnogobrojnih parametara pri izboru aviona biti datum njihove isporuke.

Početkom siječnja Izrael je izvijestio Ministarstvo obrane da ne može dobiti odobrenje SAD-a za isporuku zrakoplova F-16 Barak Hrvatskoj, čime je službeno potvrđeno da je propao posao oko kupnje tih aviona. Prema neslužbenim informacijama, MORH je u novom krugu nabave zainteresiran za američke F-16 C/D Block 50/52, švedske JAS-39 Gripen te francuske Mirage 2000. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vukovarska bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica

Objavljeno

na

Objavio

Prijenosom osnivačkih prava nad vukovarskom Općom županijskom bolnicom i bolnicom hrvatskih veterana sa Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, o čemu je u četvrtak raspravljao Hrvatski sabor, ta bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar.

Riječ je bolnici koja je dijelila sudbinu Grada Vukovara te je najteže stradala, a promjena statusa polazi od njezina memorijalno-edukativnog značaja u kontekstu Domovinskog rata. S obzirom na značaj te bolnice potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezinoj održivosti, što uključuje i onu financijsku.

2. svibnja 1991. godine Hitna služba Medicinskog centra Vukovar uključila u zbrinjavanje ranjenika u Borovo Selu, a tijekom srpnja je formirana ratna kirurgija i opremljeno protuatomsko sklonište.

Prve granate su počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991. godine, a 24. kolovoza 1991. godine je bolnica bila meta avionskog napada. Do 20. studenoga 1991. godine bolnica je zbrinula 4.000 ranjenika, od kojih je 2.250 podvrgnuto dugotrajnim operacijama.

Na bolnicu je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon 20. studenoga 1991. godine odvedeno je i pogubljeno na Ovčari 200 ranjenika i bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice. Od 1.040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata do kraja rata u bolnici je ostalo 350 zaposlenika.

Bulj: Zaštitite Hrvatsku od GMO-a

Hrvatski sabor raspravio je večeras, među ostalim, i Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) kojim će se stvoriti temelj za donošenje provedbenih akata te uspostaviti pravni temelj za procjenu rizika vezanih za karakteristike GMO-a.

‘Mostovac’ Miro Bulj u raspravi je apelirao da se Hrvatska zaštiti od GMO-a i da se od hrvatskih građana ne rade pokusni kunići radi ostvarenja interesa interesnih skupina. Zatražio je i da se afirmiraju domaći poljoprivredni proizvodi, a ne uvozni. Ustvrdio je da se 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nalazi pod korovom zbog lobiranja uvoznih lobija na uštrb domaće proizvodnje.

Nema više domaće rajčice ni svinjetine, nego uvozne tko za čime hranjene, zaključio je ‘mostovac’. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Osijek: Usvojen županijski proračun za iduću godinu od 1,5 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila proračun za iduću godinu, u iznosu od 1,56 milijardi kuna, što je za 64,7 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Kao razloge povećanja proračuna pročelnica Upravnog odjela za financije Snježana Raguž navela je obvezu prikazivanja rashoda za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, što do sada nije bilo prikazivano, a koji u ovome proračunu iznose 493 milijuna kuna.

Kao drugu novinu u proračunu Raguž je navela odluku države o povjeravanju poslova ureda državne uprave županijama, pa od 1. siječnja 2020. godine županija preuzima djelatnike za obavljanje tih poslova, za što je u proračunu osigurano 24 milijuna kuna.

Mostov vijećnik Denis Ambruš u raspravi je prigovorio kako iz proračuna i navedenih promjena nije vidljivo radi li se o daljnjem gomilanju birokracije, ili povećanju kvalitete kako bi građani županije bolje živjeli.

Više od 400 milijuna kuna za velike projekte

Župan Ivan Anušić istaknuo je kako je u proračunu više od 400 milijuna kuna namijenjeno velikim projektima, koji se zajednički financiraju sredstvima županije i EU fondova, a jedan od najveći je nastavak projekta energetske obnove javnih zgrada, vrijedan 138 milijuna kuna.

Naveo je i projekte izgradnje sustava za navodnjavanje vrijedne više od 30 milijuna kuna, izgradnju regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće vrijednog 29 milijuna kuna, te izradu projektne dokumentacije za budući osječki Gospodarski centar, što će se financirati sa 7,5 milijuna kuna.

S obzirom da je Skupština odbila amandman Kluba vijećnika SDP-a o povećanju naknada za novorođenu djecu s 1.000 na 1.500 kuna, iz te stranke su osudili takvu odluku, posebice jer je u proračunu značajno povećan iznos za financiranje djelovanja političkih stranaka.

SDP: Od povećanja proračuna najviše profitirala riznica HDZ-a

SDP-ovci upozoravaju da je županija povećala iznos financiranja političkih stranaka za 50 posto, odnosno na više od milijun kuna, ne računajući naknade koje se isplaćuju vijećnicima. Iz toga, kako drže, nije teško zaključiti da je od ovog povećanja najviše profitirala riznica HDZ-a.

“Dok se s jedne strane HDZ načelno zalaže za jačanje demografskih mjera i to ističe u izbornim kampanjama, a i sam župan Anušić je šef jedne kampanje, s druge strane kad je realizacija u pitanju prednost daju političarima, a ne djeci i obiteljima”, tvrde u županijskom SDP-u. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari