Pratite nas

Prinosi Hrvata pravoslavaca hrvatskoj nacionalnoj kulturi

Objavljeno

na

Kako se ne bi zatro spomen na ugledne hrvatske muževe pravoslavne vjere evo bar djelomično popisa onih koji su svoja djela ugradili u povijest Hrvatske države i kulture.

 Valja istaknuti kako je majka oca hrvatskoga modernoga nacionalizma, pravoslavna Hrvatica.,

 [arrowlist]

  • August Harambašić,  hrvatski književnik
  • Stjepan Miletić, prvi intendant HNK
  • Nikola Kokotović novinar i borac protiv velikosrpstva i izjednačavanja pravoslavlja s srpstvom.
  • Petar Preradović, hrvatski pjesnik
  • Anastas Popović (1786-1872) osnivač prve novčarske ustanove u Hrvatskoj (1846) Prva hrvatska štedionica te predsjednik zagrebačke pravoslavne općine,
  •  Mojsije Baltić (18o4-1878) važan unaprjeđivač poljoprivrede,
  •  Dimitrija Demeter (1811-1872) pjesnik i moderni hrvatski dramaturg,
  • Josip Runjanin, skladatelj hrvatske himne,
  •  Makso Prica (1823-1873) pravnik i političar te tajnik bana Jelačića,
  • Gedeon Zastavniković (1824-1869) austrijski general i upravitelj vojne krajine,
  •  Nikola Krestić (1824-1887) političar i predsjednik sabora (1873-84)
  • Vladimir Nikolić (1829-1866) književnik,
  •  Spiro Dimitrović Kotoranin (1813-1868) književnik,
  • Bude Budisavljević (1843-1919 ) književnik;
  • Danilo Medić (1844-1879) pjesnik,
  • Ivo pl. Malin Ksaverski (1853-1907) sveučilišni profesor tajnik i savjetnik autonomne hrvatske vlade ;
  • Gavro Manojlović (1856-1926) povjesničar i predsjednik JAZU,
  • Mojo Medić (1855-1939) zoolog,
  • Milan Ogrizović 1877-1955) književnik,
  • Dušan Plavšić književnik i tajnik Hrvatskog kluba u Sarajevu,
  • Dušan Kotur i Dane Stranisavljević, Mihajlo Marković (1869-1923) glumac,
  • Novak Simić (1906-1981) književnik,
  • Marko Mileusnić  bio je sesvetski načelnik i dugoselski narodni zastupnik, a napisao je Poslanicu onim pravoslavnim Hrvatom koji kažu da su Srbi,
  • Gabriel Barun von Rodić (1812-1890) bio je habsburški časnik koji je od lipnja 1848. u stožeru bana Jelačića kao satnik, a u rujnu iste godine postaje pomoćnik Jelačićevom pobočnom generalu;
  • zastupnik Savo Borojević, Fedor Dragojlov, Đuro Grujić, Lavoslav Milić, Mihajlo Lukić, Georg Dragičević, Milan Emil Uzelac, križarski gerilac Delko Bogdanović, pukovnik Jovo Stajić, bojnik Vladimir Graovac, sabornik Uroš Doder

[/arrowlist]

te istaknuti svećenici hrvatske pravoslavne crkve kao što su Vaso Šurlan, Spiridon Mifka, Dositej Teodorović, Amvrosije Veselinović, Rafail Stanivuković i td.

Miloš Obrknežević u svojem tekstu Razvoj pravoslavlja u Hrvatskoj i HPC navodi kako osim deklariranih Hrvata koje smo već naveli, postoji i cijeli niz pravoslavnih koji se zbog snažnog utjecaja SPC-a nisu javno deklarirali hrvatima, ali Hrvatsku priznaju kao svojom domovinom kao što je bio Nikola Tesla, Pavao Vuk Pavlović, Stevan Galogaža, Vladan Desnica, Milan Nožinić, Mišo Dimitrijević, Mila Jovanović-Dimitrijević, Gavro Savić i t.d

Obnovi i ustrojstvu crkvene zajednice za hrvatske pravoslavce u razdoblju nakon osamostaljenja RH usprotivio see sadašnji predsjednik RH I. Josipović, a posebno oštro je reagirala Srpska Pravolsvna crkva, koja i dalje, kao tijelo strane države u Hrvatskoj vodi politiku svoje matične države, a među vjernicima stvara ozračje straha te im prijeti različitim crkvenim kaznama ako se kao pravoslavci nacionalno ne očituju Srbima.

Naravno nitko ne traži ukidanje i zabranu rada SPCc no u interesu je slobode i pravde omogućiti skupini vjernika koji nisu Srbi da svoje pravoslavlje prakticiraju u vlastitoj crkvi. Uostalom, ako je to pošlo za rukom  Crnogorcima i Makedoncima, zašto ne bi i Hrvatima ?

Mate Kovačević, HS

Kučibaba/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Crna Gora isplatila 1,43 milijuna eura bivšim zatočenicima logora Morinj u Boki kotorskoj

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora podmirila je sve svoje obveze prema bivšim zatočenicima koji su bili zatvoreni i mučeni u logoru Morinj u Boki kotorskoj ranih devedesetih godina, isplativši im gotovo milijun i pol eura na temelju pravomoćnih presuda, piše u petak tisak.

Pravni zastupnik morinjskih logoraša Zdravko Begović kazao je za dnevnik „Dan” da je nalog suda potpuno izvršen i da je njegovim klijentima isplaćen “svaki cent”, odnosno točno 1,43 milijuna eura.

Begović je, međutim, dodao da to nije kraj kada se radi o zahtjevima po tužbama vezanim uz logor Morinj u kojem su 1991. i 1992. bili zatočeni državljani Hrvatske nakon srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje 1991.

Zastupnik je rekao da su njegovi klijenti, njih 220, nakon što su primili naknadu za zlostavljanje i mučenje, podnijeli su nove tužbe protiv Crne Gore zbog umanjenja poslovne sposobnosti i životnih aktivnosti.

Visina zahtjeva po tim novim tužbama pojedinačno iznosi od deset do 15 tisuća eura.

“Osnovnim sudovima smo podnosili tužbene zahtjeve za naknadu nematerijalne štete. U pitanju su ratni zarobljenici iz logora u Morinju koji su državljani Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

“Većina sudskih postupaka je pravomoćno okončana, kao i postupak izvršenja”, kazao je Begović.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari