Connect with us

Prinosi Hrvata pravoslavaca hrvatskoj nacionalnoj kulturi

Objavljeno

on

Kako se ne bi zatro spomen na ugledne hrvatske muževe pravoslavne vjere evo bar djelomično popisa onih koji su svoja djela ugradili u povijest Hrvatske države i kulture.

 Valja istaknuti kako je majka oca hrvatskoga modernoga nacionalizma, pravoslavna Hrvatica.,

 [arrowlist]

  • August Harambašić,  hrvatski književnik
  • Stjepan Miletić, prvi intendant HNK
  • Nikola Kokotović novinar i borac protiv velikosrpstva i izjednačavanja pravoslavlja s srpstvom.
  • Petar Preradović, hrvatski pjesnik
  • Anastas Popović (1786-1872) osnivač prve novčarske ustanove u Hrvatskoj (1846) Prva hrvatska štedionica te predsjednik zagrebačke pravoslavne općine,
  •  Mojsije Baltić (18o4-1878) važan unaprjeđivač poljoprivrede,
  •  Dimitrija Demeter (1811-1872) pjesnik i moderni hrvatski dramaturg,
  • Josip Runjanin, skladatelj hrvatske himne,
  •  Makso Prica (1823-1873) pravnik i političar te tajnik bana Jelačića,
  • Gedeon Zastavniković (1824-1869) austrijski general i upravitelj vojne krajine,
  •  Nikola Krestić (1824-1887) političar i predsjednik sabora (1873-84)
  • Vladimir Nikolić (1829-1866) književnik,
  •  Spiro Dimitrović Kotoranin (1813-1868) književnik,
  • Bude Budisavljević (1843-1919 ) književnik;
  • Danilo Medić (1844-1879) pjesnik,
  • Ivo pl. Malin Ksaverski (1853-1907) sveučilišni profesor tajnik i savjetnik autonomne hrvatske vlade ;
  • Gavro Manojlović (1856-1926) povjesničar i predsjednik JAZU,
  • Mojo Medić (1855-1939) zoolog,
  • Milan Ogrizović 1877-1955) književnik,
  • Dušan Plavšić književnik i tajnik Hrvatskog kluba u Sarajevu,
  • Dušan Kotur i Dane Stranisavljević, Mihajlo Marković (1869-1923) glumac,
  • Novak Simić (1906-1981) književnik,
  • Marko Mileusnić  bio je sesvetski načelnik i dugoselski narodni zastupnik, a napisao je Poslanicu onim pravoslavnim Hrvatom koji kažu da su Srbi,
  • Gabriel Barun von Rodić (1812-1890) bio je habsburški časnik koji je od lipnja 1848. u stožeru bana Jelačića kao satnik, a u rujnu iste godine postaje pomoćnik Jelačićevom pobočnom generalu;
  • zastupnik Savo Borojević, Fedor Dragojlov, Đuro Grujić, Lavoslav Milić, Mihajlo Lukić, Georg Dragičević, Milan Emil Uzelac, križarski gerilac Delko Bogdanović, pukovnik Jovo Stajić, bojnik Vladimir Graovac, sabornik Uroš Doder

[/arrowlist]

te istaknuti svećenici hrvatske pravoslavne crkve kao što su Vaso Šurlan, Spiridon Mifka, Dositej Teodorović, Amvrosije Veselinović, Rafail Stanivuković i td.

Miloš Obrknežević u svojem tekstu Razvoj pravoslavlja u Hrvatskoj i HPC navodi kako osim deklariranih Hrvata koje smo već naveli, postoji i cijeli niz pravoslavnih koji se zbog snažnog utjecaja SPC-a nisu javno deklarirali hrvatima, ali Hrvatsku priznaju kao svojom domovinom kao što je bio Nikola Tesla, Pavao Vuk Pavlović, Stevan Galogaža, Vladan Desnica, Milan Nožinić, Mišo Dimitrijević, Mila Jovanović-Dimitrijević, Gavro Savić i t.d

Obnovi i ustrojstvu crkvene zajednice za hrvatske pravoslavce u razdoblju nakon osamostaljenja RH usprotivio see sadašnji predsjednik RH I. Josipović, a posebno oštro je reagirala Srpska Pravolsvna crkva, koja i dalje, kao tijelo strane države u Hrvatskoj vodi politiku svoje matične države, a među vjernicima stvara ozračje straha te im prijeti različitim crkvenim kaznama ako se kao pravoslavci nacionalno ne očituju Srbima.

Naravno nitko ne traži ukidanje i zabranu rada SPCc no u interesu je slobode i pravde omogućiti skupini vjernika koji nisu Srbi da svoje pravoslavlje prakticiraju u vlastitoj crkvi. Uostalom, ako je to pošlo za rukom  Crnogorcima i Makedoncima, zašto ne bi i Hrvatima ?

Mate Kovačević, HS

Kučibaba/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR