Pratite nas

Pregled

Priprema novog zakona: Zbog pandemije koronavirusa plaće će se smanjivati bez pristanka radnika?

Objavljeno

na

Časopis “Radno pravo” upozorio je da se priprema prijedlog zakona koji bi privremeno, dok traje epidemija koronavirusa, faktički suspendirao Zakon o radu (ZOR) i značajno smanjio radnička prava, zbog čega su već prosvjedovali sindikati, dok u Ministarstvu rada tvrde da je to “samo jedan u nizu radnih materijala”.

“Radno pravo” piše da Vlada priprema novi zakon radnog naslova “Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID-19”, koji bi poslodavcima omogućio smanjivanje plaća do minimalca, ukidanje jednokratnih materijalnih prava i pojedinih odredbi kolektivnih ugovora.

Poslodavac bi mogao jednostrano odlučivati o nisu radničkih prava

Poslodavac bi mogao radniku ponuditi dodatak ugovora o radu kojim bi se skratilo radno vrijeme i ugovorila niža plaća, mogao bi jednostrano odlučiti o radu od kuće i smanjiti naknadu plaće zbog prekida rada, a ne bi morao više primjenjivati za radnika najpovoljnije pravo.

Također, radnika bi mogao poslati na godišnji odmor, promijeniti mu raspored radnog vremena i ne bi ga morao slati na periodične preglede. Uz to, odluke bi mogao donositi bez savjetovanja i suglasnosti s radničkim vijećem.

Urednik časopisa i stručnjak za radno-pravne odnose Krešimir Rožman rekao je Hini da je riječ o radnom materijalu, ali se zasigurno može očekivati donošenje nekih rješenja s obzirom da se zbog epidemije masovno krši ZOR – primjerice, rad od kuće većinom nije posebno ugovoren.

Upitan može li se zbog suzbijanja epidemije pristati na rezanje radničkih prava, odgovorio je da se s pravne strane može, ali je problem pronaći ravnotežu u praksi.

“Neke stvari sigurno treba napraviti, za neke samo nedostaje zakonsko određenje. Za radnika bi moglo biti bolje da sada potroši godišnji i da se situacija u međuvremenu stabilizira, nego da odmah dobije otkaz”, kaže Rožman.

Što se tiče smanjivanja plaća, to treba napraviti u dogovoru sa sindikatima. Rožman ističe da u sadašnjoj situaciji treba pronaći odgovarajuća rješenja koja će omogućiti opstanak najvećeg broja poslodavaca i radnika, ali i spriječiti zlouporabu mjera.

Sindikati: Nema opravdanja za rezanje radničkih prava

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da unatoč koronavirusu sada nije opravdano rezanje radničkih prava, a pitanje je hoće li to trebati i u dogledno vrijeme.

Također ističe da se takve drastične mjere izrađuju bez predstavnika sindikata – na sastanak s premijerom bili su pozvani tek kada je prijedlog mjera bio gotov.

“Ljudi se praktički stavljaju na milost ili nemilost poslodavaca. Prema onome što smo vidjeli, poslodavci dobivaju prostor da se prema radnicima postave kako god žele”, rekao je ocijenivši kako su poslodavci pritiscima uspjeli dobiti ono što u drugim okolnostima ne bi.

Sever upozorava da sindikati neće zaboraviti da su bili unaprijed isključeni i dovedeni pred gotov čin. “Sad nije vrijeme za pozivati ljude u štrajkove, to sigurno nećemo raditi jer nam je prvi interes nacije, ali doći će vrijeme za razgovore i s poslodavcima i vlastima”, najavio je.

Što se tiče spašavanja ekonomije, smatra da se u sve financijske procese financijskim injekcijama trebaju uključiti MMF, Svjetska banka, Europska središnja banka i Europska komisija.

Ako se prijedlog zakona o kojem piše “Radno pravo” i službeno pojavi na dnevnom redu Vlade, Sever najavljuje da će sindikati tražiti ocjenu njegove ustavnosti.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ocijenio je da smanjivanje plaća i prava nije potrebno i da neće spriječiti gospodarsku krizu.

“To su sve mjere koje su kontraproduktivne. Umjesto kohezije i uzajamne potpore, unosi se nemir u građane. Zašto se ljudima koji su ugroženi i u strahu povećava doza nesigurnosti? Netko je očito došao na svoje”, rekao je Ribić.

HUP: Mnogi poslodavci više ne mogu isplaćivati plaće kao prije krize

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) priopćili su da izvanredne okolnosti traže brze odluke i učinkovita rješenja.

“Postojeće radno zakonodavstvo nije prikladno za izvanredne okolnosti i probleme iz radnih odnosa s kojima se poslodavci sada susreću. Pri tom je važno istaknuti da dobar dio poslodavaca, usprkos krizi, ne želi otpuštati radnike jer pokušavaju održati budućnosti poslovanja”, kaže HUP.

No, iz svima razumljivih razloga, poslodavci ne mogu u većem broju poduzeća isplaćivati više pune plaće, kakve su bile u vrijeme prije krize zbog koronavirusa, ističu.

Očekuju da će žurno sjesti sa socijalnim partnerima i razgovarati o prijedlozima i opcijama kako pomoći svima u sadašnjim okolnostima u cilju očuvanja radnih mjesta i podloge za brzi nastavak poslovanja nakon pandemije.

Smatraju da mjera koja je usvojena u Hrvatskom saboru, a odnosi se na isplatu potpore od 3250 kuna po radniku uz vrlo restriktivne kriterije, neće polučiti zamišljene ciljeve, odnosno zadržavanje radnih mjesta.

HUP je Vladi stoga uputio konkretnu mjeru za očuvanje radnih mjesta – uvođenje instituta “čekanja na rad”.

Osnovica za izračun naknade za “čekanje na rad” bila bi istovjetna naknadi za nezaposlene, a isplaćivala bi se iz državnog proračuna. Radnik bi i dalje bio formalno u radnom odnosu do završetka primjene protuepidemijskih mjera, a poslodavac ne bi bio u obvezi uplaćivanja obveznih doprinosa.

Ističu da bi se institut mogao aktivirati isključivo u slučaju kada radnik obavlja poslove koji su obuhvaćeni protuepidemijskim mjerama i time ne može izvršavati ugovorene radne zadatke, odnosno ako poslodavac ne može radniku osigurati posao.

Ministarstvo rada: To je jedan u nizu radnih materijala

U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava rekli su da informacije iz “Radnog prava” ne mogu potvrditi niti demantirati jer ni sami još ne znaju kakav će biti konačni prijedlog zakona.

Ono što je objavio časopis, tvrde, zapravo je jedan u nizu radnih materijala, koji nije trebao izaći u javnost. No, potvrdili su da se priprema zakonsko rješenje određenih problema u radnome pravu, koje u sadašnjoj situaciji treba riješiti.

“Dok to do kraja ne iskomuniciramo sa socijalnim partnerima, nećemo ništa komunicirati prema van jer to ne bi bilo korektno prema sindikatima i poslodavcima”, poručuju.

Priprema se nešto, ali to neće biti, kako se senzacionalno najavljuje, suspenzija Zakona o radu, tvrde u Ministarstvu rada. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

SSSH poziva Vladu da skraćivanjem radnog vremena spasi radna mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozvao je u petak Vladu da iskoristi instrument skraćivanja radnog vremena, koji je pokrenula Europska komisija, i nacionalnim propisima zaštiti radnike i pomogne poslodavce da premoste krizu bez otpuštanja.

Prijedlog modela skraćenja radnog vremena Europske komisije, naziva “SURE”, vrijedan 100 milijardi eura, o kojem bi se trebalo odlučivati na sastanku planiranom za sljedeći tjedan, sadrži kratkoročne mjere usmjerene na očuvanje radnih mjesta i plaća radnika tijekom krize uzrokovne koronavirusom.

Pridružujući se pozivu Europske konfederacije sindikata (ETUC), upućenom ministrima financija država članica Europske unije i Vijeću, SSSH je zatražio od Vlade da podrži inicijativu i donose nacionalne propise kojima će se zaštiti radnike javnim sredstvima i tako pomoći poslodavcima da premoste krizu, bez otpuštanja i snižavanja plaća radnika.

Europski sindikalni pokret je, navodi SSSH, izrazio zadovoljstvo što je EK uvažila sindikalne zahtjeve i brzo usvojila mjere za zaštitu nezaposlenih, te mjere podrške modelu skraćenja radnog vremena.

SURE je hitno potreban kako bi se spriječila masovna nezaposlenost, pad prihoda radnika i recesija, zaključuju u SSSH-u.

Predsjednik sindikalne središnjice Mladen Novosel poručio je da Hrvatska treba takav zakon i da će se SSSH boriti da se tu inicijativu iskoristi za njegovu razradu i usvajanje.

Glavni tajnik ETUC-a Luca Visentini upozorio je da “ambiciozne mjere” ne mogu čekati dok se svakodnevno gase brojna radna mjesta.

“Važno je da sve zemlje članice uspostave skraćeno radno vrijeme ili slične sustave uz potporu instrumenta SURE i da te mjere pokrivaju sve radnike i tvrtke, uz uključivanje socijalnih partnera u oblikovanje i provedbu”, rekao je Luca Visentini.

ETUC je pozvao i države članice EU da brzo stave na raspolaganje Europskoj komisiji potrebna jamstva kako bi mjera bila operativna što prije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Mons. Ivan Hren: Skinut ćemo sjeverni toranj kako bi se uklonila opasnost

Objavljeno

na

Objavio

Kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog mons. Ivan Hren izjavio je u srijedu da zasad nema točnih podataka o šteti nastaloj na zagrebačkoj katedrali u potresu 22. ožujka, kao ni procjene troškova njezine obnove te je potvrdio da će se se skinuti vrh oštećenoga sjevernog tornja kako bi se otklonila opasnost od rušenja.

“Nećemo raditi rekonstrukciju, nego samo skinuti opasnost koja prijeti”, rekao je mons. Hren za N1 televiziju dodavši kako je južni toranj pao jer je, kako statičari kažu, bio ukrućen skelama.

Podsjetio je da je u ponedjeljak okupio ekipu koja je radila na katedrali te su naručene dizalice i počeli micati kamenje koje je prijetilo i Nadbiskupskom dvoru nasuprot katedrale.

“Sjeverni toranj ostao je visjeti, a kad smo uspjeli doći do snimke o stanju, okupili smo statičare i vidjeli da je daleko manja šteta da ga skinemo mi nego da padne i pitamo se hoćemo li imati katedralu”, rekao je Hren.

Oba su tornja, naglasio je, na istoj koti, a ovaj je potres pokazao gdje je slaba točka tornjeva koje je projektirao Bolle.

Što će se i kako dalje raditi pitanje je vremena, statike, procjene i odluke, napomenuo je.

Podsjetio je i kako su unutar katedrale zaštitili sarkofag blaženika Alojzija Stepinca. “Mičemo sve kipove sa zidova, maknut ćemo i vitraje da se ne bi dogodila veća šteta, a radimo i projekt skele kako bismo mogli uopće snimiti do koje mjere je oštećena statika i na koji način ćemo raditi, a što će raditi struka”, rekao je mons. Hren.

Istaknuo je i kako zasad nemaju točne i egzaktne podatke o troškovima i šteti.

Foretić: Štete se još utvrđuju

Glavni projektant obnove katedrale Damir Foretić također je istaknuo da se štete još utvrđuju, dodavši da će se one još dugo evidentirati i gledati.

Tek onda ćemo moći reći što nas sve očekuje u budućnosti, rekao je.

Sada skidamo sve od lanterne pa do vrha križa sjevernoga tornja, naglasio je dodavši kako su od jabuke na vrhu kroz toranj provučene dvije čelične šipke od 30 mm, koje sve drže u jednom komadu.

Smatra da je problem nastao na lanterni kod dijelova koji su se odlomili pa bi se zbog toga mogao srušiti cijeli zvonik.

“Cijeli se zvonik okrenuo za 12 do 15 cm”, rekao je Foretić i dodao kako vrh sjevernoga tornja planiraju skinuti u jednom komadu.

Skidat ćemo ga dizalicom od 500 tona, a drugom dizalicom ćemo ga obuhvatiti oko cijeloga zvonika i pokušati spustiti sve u jednom komadu, objasnio je

Naglasio je da će tek kad detektiraju sve što se dogodilo, napraviti analize i statičke modele pa onda vidjeti koja se ključna mjesta mogu na neki način statički ojačati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari