Pratite nas

Hrvatska

Prisegnuo 22. naraštaj ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju

Objavljeno

na

Na vjernost domovini gromoglasnim “Prisežem!” u subotu, 9. lipnja 2018. godine u Središtu za temeljnu obuku (SzTO) Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” Hrvatske kopnene vojske u vojarni “123. brigade HV” u Požegi, svečano je prisegnulo 160 ročnika 22. naraštaja, od kojih 27 žena.

Uz ročnike, njihove obitelji i prijatelje, svečanosti su nazočili i brojni uzvanici, među kojima i izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice OS RH potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, pomoćnik ministra obrane za ljudske resurse Zoran Piličić, zapovjednici grana OS RH, predstavnici MUP-a, lokalne uprave i samouprave, udruga proizašlih iz Domovinskog rata te drugi vojni i civilni uzvanici, priopćio je MORH

Tekst prisege pročitao je zapovjednik SzTO-a brigadir Milan Čorak, a postrojeni ročnici prisegnuli su da će se u “obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona, savjesno i odgovorno izvršavati službene zapovijedi, braniti suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske te poštivati i štititi temeljna načela slobode i jednakosti”.

Nakon polaganja prisege, ročnicima se obratio ministar Krstičević istaknuvši kako je iznimno ponosan kada vidi mlade osobe koji pristupaju Hrvatskoj vojsci. “Ovi mladi  su nasljednici hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, oni danas vode Hrvatsku vojsku u budućnost, u nove izazove. Upravo su oni nova snaga koja naš obrambeni sustav čini jačim, boljim i otvorenim za nova znanja i nova iskustva”, poručio je ministar Krstičević pozvavši sve zainteresirane da se pridruže velikoj obitelji Hrvatske vojske koja će im pružiti sigurno zaposlenje, dobra materijalna prava i mogućnost napredovanja.

Govoreći o vojničkom pozivu ministar je naglasio kako je to poziv koji podrazumijeva domoljublje i sa sobom nosi veliku odgovornost, ali ujedno i veliku čast. “Hrvatski vojnik je brend, cijenjen je u društvu i uvijek je uz svoj narod, spreman pomoći”, rekao je.

Osvrnuo se i na nedavno otkrivanje spomen poprsja u požeškoj vojarni jednog od junaka Domovinskog rata i hrvatskog branitelja, stožernog brigadira Damira Tomljanovića Gavrana, po kojemu ime nosi Dočasnička škola Hrvatskog vojnog učilišta, podsjetivši na njegovu žrtvu za slobodu Hrvatske kojom je slao čvrstu poruku kako nema tog neprijatelja kojega Hrvatska vojska ne može savladati. “Neka vam takvi junaci budu uzori!”, poručio je novopriseglim ročnicima i ročnicama ministar Krstičević.

Čestitajući ročnicima na njihovoj motiviranosti i želji da služenjem pridonesu obrambenom sustavu RH, načelnik GS OS RH general Šundov naglasio je kako u profesionalnom vojničkom pozivu postoji nekoliko središnjih događaja, a jedan od njih je davanje svečane prisege kojom se obavezuju na časnu i profesionalnu službu.

“Ovom ste se prisegom obvezali na vjernost domovini te na profesionalno izvršavanje svojih obveza uz dosljedno poštivanje Ustava i zakona, kao i na čuvanje i razvijanje vrednota na kojima je utemeljena naša Hrvatska pobjednička vojska”, poručio je general Šundov dodavši kako izuzetno važnim smatra motiviranost i osposobljenost ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju.

Također, naglasio je kako će svima onima koji se odluče za nastavak vojne karijere OS RH omogućiti daljnje obučavanje, školovanje i usavršavanje u skladu s njihovim sposobnostima i potrebama.

Dvadesetčetverogodišnji ročnik Mario Jukić iz Imotskog, magistar naftnog rudarstva pojasnio je što ga je privuklo da se prijavi na dragovoljno vojno osposobljavanje: “U vojsku sam se prijavio iz moralnih razloga, jer dolazim iz vojničke obitelji.” Također, naglasio je kako smatra da svaka generacija iz pijeteta i poštovanju prema Domovinskom ratu i poginulim braniteljima koji su dali život za svoju domovinu, ima dužnost doprinijeti čuvanju vrijednosti iz Domovinskog rata, a on je to učio pristupivši obuci dragovoljnog vojnog osposobljavanja.

Svoj doprinos Domovinskom ratu i Hrvatskoj vojsci želi dati i ročnica Martina Juranek iz Donjeg Miholjca, magistrica fizike i informatike koja je nedavno diplomirala naglasivši: “Moja dugogodišnja želja je bila postati časnicom Oružanih snaga RH, a dragovoljno vojno osposobljavanje je prvi korak ka tome. U daljnjoj budućnosti se vidim u Oružanim snagama RH jer postoji mogućnost daljnjeg usavršavanja u profesionalnoj karijeri.”

Po završetku svečanosti, ministar Krstičević i NGS general Šundov sa suradnicima obišli su taktičko-tehnički zbor s naoružanjem i opremom Oružanih snaga RH koje se koristi pri obuci ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju.

Osmotjednoj obuci koja je započela 11. svibnja 2018. godine pristupio je ukupno 171 ročnik, od čega 29 ročnica. Od početka uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine, obuku je završilo 7339 ročnika, od čega 849 ročnica.

Tijekom obuke ročni vojnici obučavaju se iz programskih područja: Rukovanje osobnim oružjem, Kretanje, Komuniciranje, Zaštita, Reakcije, Vojna služba, Tjelovježba i Psihološka priprava ročnika.

Dragovoljni ročnici koji uspješno završe obuku stječu vojno-stručnu specijalnost (VSSp) streljačka, dužnost strijelac roda pješaštva te time ispunjavaju jedan od propisanih uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu, odnosno stječu mogućnost sudjelovanja u razvrstanoj pričuvi.

Završetak obuke 22. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju planiran je 6. srpnja 2018. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Referendumske inicijative mogle bi i kazneno odgovarati?

Objavljeno

na

Objavio

Kuščević smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti referendumskih inicijativa

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je 9,9 posto nevažećih potpisa, a “Istina o Istanbulskoj” je predala 11,5 posto nevažećih potpisa za raspisivanje referenduma, izvijestio je u srijedu ministar uprave Lovro Kuščević i dodao kako osobno smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti kod obje inicijative zbog krivotvorenja potpisa.

Za svako od tri referendumska pitanja vezanih za izmjene izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istanbulske konvencije, predano je nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, preminulih i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare predstavljajući Izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa te zakonitosti postupka njihova prikupljanja.

“Analizirajući sve nepravilnosti koje smo zatekli u ovim inicijativama, osobno mislim da ima elemenata kaznene odgovornosti zbog krivotvorenja potpisa i zlouporabe osobnih podataka”, rekao je upitan za potez Hrvatske narodne stranke (HNS), koja je danas podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv organizatora građanskih inicijativa kako bi se utvrdila kaznena odgovornost i sankcionirali svi koju su sudjelovali u unošenjima OIB-a preminulih osoba i stranih državljana te onih koji su kopirali liste s prošlog referenduma o braku.

Kuščević je rekao da je sada potez na policiji i DORH-u da to istraže.

Tvrtka APIS prebrojila je i provjerila gotovo milijun i 200 tisuća potpisa, a prilikom utvrđivanja njihove vjerodostojnosti bilo je, uz ostalo, važno da se potpisnik nalazi u registru birača na zadnji dan prikupljanja potpisa 27. svibnja 2018, da je točno i čitko navedeno ime potpisnika s pripadajućim OIB-om, bez križanja i nadopunjavanja. Najmlađi potpisnik rođen u ožujku 2018.

“Istina o Istanbulskoj” predala je 44.974 neispravnih potpisa, a u izvješću stoji da je među njima bilo 8000 duplih potpisa, 2594 potpisa osoba kojih nema u registru birača RH, 428 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa, 158 potpisnika nije imalo hrvatsko državljanstvo, 240 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa, a 33.554 potpisa utvrđeno je neispravnim jer osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača, unesen je neispravan OIB i sl.

“Narod odlučuje” za prvu referendumsko pitanje o izmjenama izbornog zakonodavstva predao je 40.875 neispravnih potpisa: 7488 duplih potpisa, 1844 nepostojećih OIB-a, 365 potpisanih osoba nije bilo punoljetno, a najmlađi potpisnik je rođen u ožujku 2018., 332 osobe uopće nisu bile hrvatski državljani, 120 ih je preminulo, a 30.726 potpisa je utvrđeno neispravnima.

Za drugo pitanje, koje se odnosi na odlučivanje zastupnika manjina u Saboru, predali su 40.666 neispravnih potpisa: 7443 duplih potpisa, 1807 nepostojećih OIB-a, 354 nepunoljetnih soba, 321 potpisanih nije imalo hrvatsko državljanstvo, 115 ih je preminulo i 30.626 potpisa utvrđeno je neispravnim iz drugih razloga.

“Znatan broj potpisnih lista ispunjen je istim rukopisom, čak i potpisan istim rukopisom”, rekao je ministar te dodao da su i one prihvaćene ako su imena i prezimena i odgovarajući OIB na njima bili ispravni.

Ustvrdio je i kako velik broj identičnih potpisnih lista jasno upućuje u osnovanu sumnju da su se isti podaci nedopušteno koristili u obje inicijative. “Sve uočene nepravilnosti ukazale su da Zakon o referendumu ima puno manjkavosti, da ga treba popraviti kako bi se omogućila bolja i kvalitetnija realizacija ustavnog prava građana da se izjašnjavaju neposredno na referendumu”, rekao je Kuščević najavivši zakonske izmjene već iduće godine.

Pozvao je sve zainteresirane inicijative i udruge civilnog društva da prema Ministarstvu uprave iskažu interes za kontrolu neispravnih potpisa.

Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da inicijative tuže Vladu ako smatraju zakinutima ili diskriminiranima, Kuščević je odgovorio kako “svatko može tužiti svakoga ako misli da je oštećen, a na sudu je da procijeni da li će se to razmatrati”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana

Objavljeno

na

Objavio

Kolonom sjećanja te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika “Svjetlost dolazi”, u Iloku je u srijedu navečer obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana i stanovnika okolnih mjesta, koji su 17. listopada 1991. pod prijetnjom bivše JNA bili prisiljeni napustiti svoje domove i otići u progonstvo.

Kolona sjećanja je bila formirana od osobnih automobila u znak sjećanja na kolonu automobila, traktora, prikolica, kamiona i ostalih vozila kojima su Iločani i stanovnici Bapske, Šarengrada, Opatovca, Mohova u drugih napuštali svoje domove.

U koloni koja je 17. listopada 1991. napustila grad našlo se oko 10 tisuća Hrvata s iločkog područja, od kojih je bilo oko 4 tisuće Iločana, a ostali su bili mještani Tovarnika, Lovasa, Sotina, Bapske, Mohova, Opatovca i Šarengrada. Svi oni napustili su Ilok te preko mosta s Bačkom Palankom ušli u Srbiju odakle su u Hrvatsku ponovno ušli kod Lipovca te završili u progonstvu diljem Hrvatske.

U spomen na progonstvo i stradanje u agresiji 1991. ,vijence podno spomenika položila su i svijeće zapalila izaslanstva Grada Iloka, Vukovarsko-srijemske županije te stradalničkih i braniteljskih udruga iz Domovinskog rata.

Gradonačelnica Iloka Marina Budimir poručila je u prigodnom obraćanju kako današnji dan budi loša sjećanja, ali i zadovoljstvo što što je došlo do povratka u Ilok te je Iločanima pružena prilika da svoj grad učine još boljim mjestom za život.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari