Pratite nas

Kultura

Prisjećanja na Goričansku Republiku

Objavljeno

na

O domoljublju hrvatskoga naroda u Goričanu

Za dva dana, 13. siječnja prisjetit ćemo se žrtve hrvatskih junaka u Gvozdanskom 13. siječnja 1578. godine, kada su živote izgubili, a nisu se htjeli predati turskoj vojsci predvođenoj Ferhat – pašom. Veličanstven je to primjer domoljublja i žrtve za svoj  narod. No, u našoj Domovini ima mnogo sličnih primjera. Jedan od najupečatljivijih jeste tzv. “Goričanska Republika”.

Povodom promocije zbirke pjesama Jolanke Tišler, poznate književnice i prosvjetne djelatnice iz Pomurja, u malenom Serdahelu sreli smo načelnika općine Goričan, Marija Moharića, koji nam je ispričao priču, a koja govori o domoljublju i prkosu hrvatskoga čovjeka.

Naime, načelnik Moharić nam je, s ponosno i dostojanstveno ispričao što se zbilo 3. studenoga 1918. godine u mjestu u kojem obnaša dužnost načelnika općine:

– Ponosni smo na našu Goričansku Republiku. Ona je osnovana 3. studenoga 1918. godine, a osnovali su je naši ljudi, koji su toga dana potjerali madžarske vlasti i njihove vojnike, ali i neke židovske trgovce. Goričanska Republika trajala je dva tjedna, jer je tada stigla madžarska žandarmerija i pobila brojne prosvjednike. O tomu svjedoči i spomen ploča podignuta u mjestu, kaže ponosni načelnik i ističe kako su Goričani prošle godine, 2018. prvi puta proslavili svoju Republiku i to na stogodišnjicu spomenutog događaja.

– Proslavili smo na jedan spektakularan način, u centru mjesta, u gotovo originalnom ambijentu, gdje i danas postoje stare kuće, u obliku iz onoga vremena, napravili smo dramski prikaz u kojem je sudjelovalo 80 glumaca s konjskim zapregama, konjanicima u madžarskim odorama. Uložili smo dosta novca ali nam nije žao i istu ćemo stvar napraviti i ove godine, govori načelnik Moharić.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Kultura

Pogledajte ‘Divin krik s Vrana’, dokumentarni film o Divi Grabovčevoj

Objavljeno

na

Objavio

Svakog ljeta tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na Kedžaru, na Vran-planini. Vjeruju da će njihove molitve biti uslišane. Divu Grabovčevu smatraju mučenicom. Diva je bila katolička djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa.

Tome su se usprotivili u početku i njegovi roditelji jer je Diva bila za njih Vlahinja, a i Divin otac Luka. No, mladi beg bio je uporan, pa je dobio dopuštenje svojih roditelja. Uz pomoć svojih kmetova Tahir-beg je ipak pronašao Divu na Vran-planini, a kad ga je ona još jednom odbila, od bijesa ju je usmrtio nožem. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Na njezinu grobu danas stoji brončani spomenik kipara Kuzme Kovačića, piše Blidinje.net.

Kroz igrane scene i svjedočenja svećenika, povjesničara i hodočasnika ispričana je priča o životu i mučeništvu nevino stradale djevojke i priča o vječnom sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame na ovim prostorima.

Igrane scene za ovaj film odigrali su mladi glumci iz Rame, tada učenici i članovi KUD-a “Hrvatska sloga”, uz stručnu suradnju Milana Topića i Zorana Stojanovića.

Scenarij: Miljenko Karačić
Režija: Miljenko Karačić
Godina proizvodnje: 2012.
Producent: Draško Vrgoč

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Etno skupina’ Čuvarice’ izdale novi spot za pjesmu ‘Zemljo moja’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Pred nama je još jedan uradak Etno skupine ”Čuvarice”. Ovaj put riječ je o pjesmi ”Zemljo moja” s njihovog albuma ”Divojka”.

Tekst za ovu pjesmu i za brojne druge, napisao je Žarko Madžar, glazbu David Glibo, a aranžman Josip Vukoja. Spot je napravljen u produkciji Moment catchers-a: Maria i Matee Beljo, dok scenarij potpisuje Miroslav Ristanović.

Tema pjesme trenutačno je stanje i brojni odlasci ljudi iz cijele BiH i Hrvatske pa tako i Rame. Uloge majke i sina u filmu igraju Anđa i Toni Kolakušić. A lokacije koje su izabrali za snimanje rubni su dijelovi Rame: Pakline, Makljen, Ljubunci i Etno selo „Remić“.

Etno skupina “Čuvarice“ kroz ovu pjesmu i spot nam poručuju da je jedan rodni kraj bez obzira gdje bili.

ZEMLJO MOJA

Zemljo moja mati mila, vapi plače dušom svom
u crno se sva zavila gledajući pusti dom.
Otišla su dica njena u tuđini grade dom
i zato je ucviljena tamo nisu svoj na svom.

Ref. Majka sinu poručuje, ma kud pošo sinko znaj
samo ovo tu je tvoje i jedan je rodni kraj.

Rasula se njena dica na sve strane svita tog
a ona ko golubica usred gnijezda rasutog.
Tuđina je teret svima tu živjeti lako nije
samo jedna zemlja ima gdje te sunce uvijek grije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari