Pratite nas

Iz Svijeta

PRIŠTINA GORI Prosvjedi u centru grada, molotovljevi kokteli bačeni na zgradu vlade

Objavljeno

na

Pristaše kosovske oporbe izazvale su u subotu niz incidenata tijekom prosvjeda u središtu Prištine, a zbog bačenih molotovljevih koktela u zgradi vlade izbio je manji požar koji je brzo ugašen, izvijestili su regionalni mediji iz Prištine.

[ad id=”93788″]

U prosvjedu nekoliko tisuća ljudi zbog primjene briselskog sporazuma Beograda i Prištine te sporazuma kosovske vlade o granici s Crnom Gorom, na zgradu vlade bačeno je kamenje i molotovljevi kokteli.

Prosvjedima se osporava sporazum Prištine i Beograda kojim, među ostalim, daje pravo srpskoj manjini da formira zajednicu srpskih općina na Kosovu.

Prištinski mediji javljaju da je kosovska policija intervenirala rastjerujući prosvjednike suzavcem, a u akciji sudjeluju o oklopna vozila, prenose elektronički mediji u Beogradu.

Prosvjednici su tražili i ostavku vlade Ise Mustafe i povlačenje potpisa sa sporazuma o formiranju Zajednice srpskih općina i demarkaciji granice s Crnom Gorom.

Vođe oporbe Ramush Haradinaj i Fatmir Limaj najavili su da će prosvjedi trajati “sve dok ne padne koalicijska vlada” Demokratske partije Kosova, Hashima Thacija i Demokratskog saveza Kosova, Ise Mustafe.

Prie početka prosvjeda prištinske komunalne službe uklonile su kamene kocke kojima je popločano nekoliko ulica, navodi se u izvješćima iz Prištine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

U sukobima prosvjednika i policije u katalonskim gradovima ozlijeđene 74 osobe

Objavljeno

na

Objavio

U masovnim sukobima prosvjednika ogorčenih zbog teških presuda zagovornicima katalonske nezavisnosti i policije u utorak navečer u katalonskim gradovima ozlijeđene su najmanje 74 osobe.

U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četirima najvećim gradovima Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom.

U Barceloni se oko zgrade španjolske središnje vlade okupilo oko 40.000 prosvjednika, podatak je gradske policije. Uz povike „Na njih“, „Živjela slobodna zemlja“ i „Ulice će uvijek biti naše“ prosvjednici su krenuli uklanjati željezne ograde koje je ondje ranije tijekom dana postavila policija.

Maknuvši barijere htjeli su se približiti zgradi španjolske vlade, koju smatraju odgovornom za „nepravedne presude“ svojim čelnicima, no zaustavila ih je interventna policija palicama i štitovima. Prosvjednici su ih zatim zasuli limenkama, bocama i bengalkama. Pri tom su nosili zastave koje simboliziraju nezavisnost.

Katalonska policija, kojoj je stiglo pojačanje španjolske nacionalne policije, krenula je rastjerivati masu. Prosvjednici su uzvratili postavljanjem vatrenih barikada, paleći kontejnere i gume. Policijske sirene i zvuk helikoptera odjekivali su u noći.

Slične scene uslijedile su i u ostala tri grada Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveru Španjolske.

Premda su katalonska vlada, osuđeni političari i bivši predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont, danima pozivali na mirne i nenasilne prosvjede, čini se da je strpljenje popustilo kod tisuća mladih prosvjednika. Oko ponoći je šest prometnica bilo blokirano.

Katalonska policija pozvala je stanovnike da se ne približavaju zonama s barikadama. Koristila je sredstva za rastjerivanje prosvjednika.

Ozlijeđene su 74 osobe no niti jedna teško, izvijestila je hitna pomoć.

Sukobi su trajali satima nakon čega se oglasila španjolska vlada priopćenjem u kojem je navela kako je njen „cilj jamčiti sigurnost i suživot u Kataloniji, te da će to ako treba postići čvrstinom, odgovarajućom mjerom i jedinstvom“. Premijer Pedro Sánchez je zbog nastale situacije otkazao za srijedu planirani put u sjeverni grad A Coruñu gdje je trebao prisustvovati dodjeli novinarskih nagrada.

Potpredsjednik katalonske vlade Pere Aragonés pozvao je preko Twittera prosvjednike na smirivanje. „Nemojmo im dati ono što traže. Nemojmo im pokloniti članak 155. Udaljimo se od nasilnih i neopravdanih akcija“, poručio je.

Španjolska vlada je u listopadu 2017., kao odgovor na referendum o nezavisnosti kojeg je bio zabranio Ustavni sud i posljedično proglašenje republike Katalonije, posegnula za člankom 155. ustava kojim je na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje iz Madrida nad Katalonijom gdje je raspisala izbore.

Ovo je drugi dan prosvjeda nakon što je u ponedjeljak 131 osoba bila ozlijeđena u sukobu prosvjednika i policije, od kojih jedna teško.

Prosvjedi su uslijedili nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Prosvjedi su najavljeni za čitav tjedan a sindikati koji podržavaju samostalnost pozvali su stanovnike na opći štrajk u petak. Razne organizacije najavile su dolazak na prosvjed u Barcelonu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjednik katalonske vlade najavio novi referendum o nezavisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra poručio je u utorak kako će zagovornici nezavisnosti opet organizirati referendum o samostalnosti Katalonije, no nije precizirao kako niti kada.

Torra bi u četvrtak u regionalnom parlamentu u Barceloni trebao ponuditi odgovor na presudu kojom je u ponedjeljak devetero dužnosnika osuđeno u Madridu na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije.

„Ponovo ćemo to učiniti“, rekao je Torra u utorak na obilježavanju smrti nekadašnjeg predsjednika katalonske vlade Lluísa Companysa, zagovornika nezavisnosti, kojeg je 1940. godine streljala policija španjolskog diktatora Francisca Franca.

„Nećemo odustati od prava na odlučivanje“, rekao je novinarima pored groba Companysa.

Torra inzistira na svom ranijem stavu kako španjolski kazneni zakon ne predviđa kazne za referendume, premda je Vrhovni sud dan ranije priopćio kako u španjolskom Ustavu nema stavke „pravo na odlučivanje“ prema kojem bi se mogao održati zakonski referendum u nekoj od 17 pokrajina.

Unatar katalonskog pokreta za nezavisnost nema jedinstvenog stajališta kako se postaviti nakon osuđujućih presuda koje je izrekao Vrhovni sud. Tri stranke za nezavisnost, koje imaju većinu mjesta u parlamentu u Barceloni, zasebno su presudu nazvale „nepravednom“ i „osvetom“.

Istovremeno različite skupine prosvjednika po svom nahođenju nastavljaju prosvjede diljem Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.

U utorak je bio prekinut promet na više cesta, no zračni promet na aerodromu El Prat odvija se normalno nakon što je jutros bilo otkazano 45 letova kao posljedica sukoba s policijom u ponedjeljak. Pokret „Demokratski csunami“ u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća osoba nastojao je u ponedjeljak blokirati aerodrom kako bi svijetu poslao poruku o „nepravednoj presudi“.

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines izvijestio je kako nije otkazao niti jedan let prema Barceloni. Let iz Zagreba prema Barceloni održan je u utorak u 15.20 sati kako je bilo i predviđeno. U Barcelonu je u utorak popodne sletio i avion iz Splita španjolske kompanije Vueling.

Tijekom večeri se očekuju pojačani prosvjedi pred institucijama u Barceloni. U ponedjeljak navečer je bila ozlijeđena 131 osoba u sukobu s policijom, od kojih većina na aerodromu. Jedan mladić je teže ozlijeđen i prevezen na operaciju oka. Moguće da je pogođen policijskim gumenim metkom. Katalonska vlada najavila je istragu policijske intervencije.

Prosvjednici su postavljali barikade i gađali policiju tvrdim predmetima. Španjolski ministar unutarnjih poslova rekao je kako je reakcija policije bila odgovarajuća. Među ozlijeđenima je bilo i policajaca.

„Sutra, baš kao i danas, ovo nastavlja biti politički problem koji tek treba biti riješen“, rekao je novinarima španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell. Tvrdi da se zagovornici nezavisnosti „ponašaju totalitarno“ ne poštujući Katalonce poput njega koji podržavaju cjelovitost Španjolske.

Borrell se poziva na jednu anketu provedenu u srpnju prema kojoj se 48,3 posto stanovnika Katalonije protivi punoj nezavisnosti a traži ju njih 44 posto.

Katalonija od 1978. godine, nakon smrti generala Franca i prelaska na demokraciju, ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari