Pratite nas

Iz Svijeta

Pritisak na Europu počinje gubiti na snazi: Belgija bi uskoro mogla priznati Palestinu

Objavljeno

na

Pritisak Izraela i njihovih saveznika, u prvom redu SAD-a, kada je riječ o priznavanju Palestine, uvijek je bio snažan. No, nešto se posljednjih mjeseci značajno događa u Europi, a sve je počelo švedskim priznanjem Palestine kao države.

pritisak-na-europu-pocinje-gubiti-na-snazi-belgija-bi-uskoro-mogla-priznati-palestinu_3352_9002

Nakon toga je još nekoliko zemalja priznalo Palestinu, mada samo simbolički. Unatoč tome, sve ovo je izazvalo burne reakcije iz Izraela kao i kritike iz SAD-a.

Ipak, izgleda kako je nova švedska ljevičarska Vlada bila u pravu kada su istaknuli da se nadaju da će upravo njihov potez dovesti do neke vrste domino-efekta u Europi.

Naime, upravo to se sada i događa te danas stiže informacija kako će i Belgija uskoro priznati Palestinu. Naime, sve četiri stranke aktualne vladajuće belgijske koalicije su složne da se Palestinu prizna kao državu.Dnevni belgijski list, Le Soir, piše kako bi uskoro Belgija mogla postati druga EU članica koja će i službeno priznati Palestinu kao državu. Vladajuće stranke navodno čekaju “pogodan trenutak”, ali on bi trebao stići uskoro, navode izvori.

Informacije govore kako je belgijska koalicijska Vlada već ovog tjedna pripremila nacrt priznavanja Palestine. Dokument bi uskoro mogao biti poslan na glasanje u parlament, mada se na samom dokumentu – ističu izvori – ne navodi točan datum kada bi Belgija mogla priznati Palestinu.

Podsjetimo, krajem prošlog mjeseca belgijski premijer, Charles Michel, pozitivno je govorio o mogućnosti priznanja Palestine, no pritom je istaknuo: “Pitanje je kada je pravi trenutak”. Dakako, ovisi koga se pita – za Palestince uvijek, za Izrael možda nikad.

No, ovaj “trend” koji se trenutačno događa u Europi je itekako značajan te otvara brojna pitanja. Slabi li potpora SAD-a za Izrael pa u isto vrijeme dolazi do veće pro-palestinske reakcije Europe? Ili pak Europa ovo pitanje uzima kao vlastito?

Tek će se vidjeti, no, nisu sve EU članice entuzijastične. Jedna EU članica je javno progovorila protiv priznanja Palestine – Njemačka. No, imajući u vidu povijesni kontekst, to ni ne iznenađuje. (RT/Advance)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan: Jeruzalem je naša crvena linija

Objavljeno

na

Objavio

Foto: REUTERS

Čelnici muslimanskih zemalja koji su se okupili na summitu u Istanbulu priznali su u srijedu palestinsku državu i Istočni Jeruzalem za njezin glavni grad, objavila je turska agencija Anadolija.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Haaški sud pustio Simatovića na privremenu slobodu

Objavljeno

na

Objavio

Simatović će na privremenoj slobodi u Srbiji ostati do 19. siječnja.

Međunarodni sud u Haagu pustio je na privremenu slobodu bivšeg operativca Službe državne sigornosti Srbije Franka Simatovića-Frenkija, kome sudi po optužnici za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. godine.

Kako je danas priopćio taj sud, Simatović će na privremenoj slobodi u Srbiji ostati do 19. siječnja.  Iz odluke suca, s koje je danas skinuta oznaka povjerljivosti, proizlazi da je Simatović pušten iz pritvora u Sheveningenu (Scheweningen) 8. prosinca, prenosi Beta.

U ponovljenom haaškom procesu Simatoviću i prvooptuženom Jovici Stanišiću, bivšem šefu SDB Srbije, danas je nastupila pauza zbog Božića i Nove godine. Suđenje će, kako se očekuje, biti nastavljeno u trećem tjednu siječnja. Tužitelji su danas zatražili da proces Stanišiću i Simatoviću tada bude ubrzan dodavanjem još jednog radnog dana.

Zbog bolesti prvooptuženog Stanišića, suđenje se, od početka u lipnju do sada, odvijalo tri dana tjedno po tri sata. Budući da je, po odluci suda, Stanišić na privremenoj slobodi u Srbiji od kraja lipnja, tužitelji zahtjevaju da u siječnju broj radnih dana i radnih sati svakog dana bude povećan na četiri. U podnesku raspravnom veću predsjedatelja Burtona Halla, tužitelji ocjenjuju da je dosadašnji raspored rada “neefikasan” i da “nepotrebno produžava proces”.

Od početka ponovljenog suđenja Stanišiću i Simatoviću, 13. lipnja, tužitelji su pred raspravno vijeće, na javnim sjednicama, izveli dvadesetak svjedoka, većinom o zločinima u Hrvatskoj.

Po optužnici, ta zlodjela počinile su formacije pod kontrolom SDB Srbije, odnosno Stanišića i Simatovića, poput Crvenih beretki i Srpske dobrovoljačke garde koju je vodio Željko Ražnatović-Arkan. Stanišića (67), koji je od 1992. bio šef SDB Srbije, i njegovog pomoćnika Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tijekom ratova u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. U četiri točke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari