Pratite nas

Vijesti

Privatizacija gospodarstva, dokle ?

Objavljeno

na

Ovih dana u ljetnim nastavcima piše se o privatizaciji gospodarskog sustava u Hrvatskoj. Tema je zanimljiva, jer je to nikad zatvorena problematika kojom se baca ljaga na političare i gospodarstvenike Hrvatske od osnutka do danas. Privatizacija je proces koji se događa jedan put u tisuću godina. Vrijeme tranzicije kada se prelazilo iz totalitarno socijalističkih (komunističkih ) režima u otvoreni svijet tržišnog kapitalizma. Stvaranjem samostalne države, htjeli smo slobodu, pa i poduzetništvo, misleći da će nam biti bolje u tom novom sustavu. Htjeli smo graditi novi gospodarski sustav, slobodu govora i  rada , pretvorbu državnog, društvenog vlasništva u privatno. Ulazimo u treće desetljeće tranzicije i općeg raslojavanja društva na bogate i siromašne. Svaka socijalna država je obvezna osigurati slobodu savkom čovjeku za osobni razvoj i razvijati kolektivna dobra na opću korist. Tržište je smao po sebi nemilosrdno, pomaže u razmijeni dobara, traži potpuni angažman u radu, ali i  sveopću potrebu za ljudskim dostojanstvom. Stvarajući državu sanjali smo o socijalno-tržišnom gospodarstvu, socijalnom poduzetništvu, društvu između kapitalizma i socijalizma, a koje će biti pravedno i moralno. Jesmo li to napravili ? Sve je više nezaposlenih, sve je više siromaštva i nezadovoljstva.

Rasprodaja Hrvatske

Nedavno smo postali članovi velike europske obitelji i obvezni smo s njima dijeliti dobro i zlo. Jesmo li se dobro pripremili za ulazak u EU? Nažalost ne. Da bi ušli radili smo puno kompromisa, slabo smo čitali Sporazum o pridruživanju Hrvatske s EU pa već sada izlaze na vidjelo problemi o kojima nismo niti razgovarali. Preostaje nam zaboraviti te propuste i dobro se pripremiti kako dalje promišljati naše sudjelovanje u svim daljnjim odlukama i na najbolji način iskoristiti članstvo u EU. Želimo li iznad svega preuzeti najbolje tekovine te civilizacije, imati stabilnu demokraciju, poštivati zakone i poduzetništvo, smanjiti poreze, privući ulagače i zaposliti ljude. Nastaje bolno prilagođavanje !

Najava davanja autocesta u 50.godišnju koncesiju je potez očajnika. Odluka Vlade o privatizaciji HPB i CO izazvala je različita mišljenja i kod glavnine ljudi i kod stručnjaka.

Neki ocjenjuju da je to gospodarski i politički vrlo  loša odluka, dok drugi smatraju da država u financijskom sektoru nema razloga zadržavati vlasništvo. Obje tvrtke su vrlo konkurentne i pozitivno posluju, pa su korisne u poboljšanju državnog proračuna. Vlada je donijela odluku o privatizaciji 99,13 % temeljnog kapitala HPB, kao i o prodaji 50 %  i dokapitalizaciji CO. Tako se želi ostvariti dodatni prihodi u državnom proračunu radi smanjenja ukupnog deficita po proračunu za 2013. Koji je u izrazito teškoj situaciji.. Obje tvrtke su dobro strukturirane i vrlo važne za hrvatsku državu, ali trebaju dodatni kapital za razvoj i širenjem na domaćem i regionalnom tržištu. Javni dug države raste, kapitalu na svjetskom tržištu cijena raste, pa je i cijena zaduživanja države   na inozemnom i domaćem tržištu puno veća nego prije krize. Politički gledano to je veoma loša odluka, jer cilj države mora biti putem svojih tvrtki dizati kvalitetu prostora, osposobljavati građane i dizati cijenu nacionalnog kapitala. Rješavanje javnog duga prodajom državne imovine je pogrješna odluka i dovodi državu do bankrota, umjesto povećanja konkurentnosti i zarade tih tvrtki. „Javni dug nisu kreirale HPB ni CO, već hrvatski politički sustav, a prodaja tih dviju tvrtki je protivno suvremenom upravljanju državom „ naglašavaju ekonomski stručnjaci.

privatizacija-vodeNakon donesene strategije u državnoj imovini sada je u saborskoj proceduri Prijedlog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH. Zakon se predlaže zbog rasta javnog duga, visokih potreba za zaduživanjem, davanjem u koncesiju i prodaje imovine radi pritisaka na državne financije. Procjene državne imovine 1999.god bile su 35 mil. Dolara a sada podatak o tomu nema. Podatci pokazuju da je do 2002. Do 2012. Državni proračun ostvario 32,6 mil d. prihoda od imovine ili godišnje oko 3 mil. kuna, najviše od koncesija, dividendi, prihoda od dobiti javnih poduzeća i kamata. To pokazuje veliki državni potencijal državne imovine, ali se to zanemarivalo u analizama održivosti državnih financija. Prijedlogom zakona centralizira se upravljanje i raspolaganje 36 pojavnih oblika državne imovine. Osniva se centar za restrukturiranje i prodaju, te dva Povjerenstva za upravljanje državnom imovinom.

Procjene rasta-loše

Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka revidirali su svoje prognoze glede kretanja BDP-a u ovoj godini i očekuju da će pad gospodarstva biti daleko drastičniji nego početkom godine (1,1 %) Ranije je prognoza bila pad od 0,2 %. Ove prognoze su uvjetovane slabim investicijama i izvozu, a ranije prognoze temeljile su se na rastu investicija od 3,1 % i izvozu 0.5 %. HNB je revidirao svoja očekivanja i smatra da će pad biti daleko veći nego što su mislili, pa prognoziraju pad od 1 % a iduće godine rast od 0,7 % što je procjena na dugom štapu i puna neizvjesnosti. Glavni ekonomisti smatraju da će stopa nezaposlenosti u ovoj godini biti 17,4 %, javni dug će iznositi 71,3 % BDP, a raspon odnosa kuna i eura trebao biti 7,5-7,6. Rast BDP u drugom kvartalu je jako usporen, turistički kapaciteti smanjeni pa se ne vidi ni jedan znak izlaska iz krize

Mijo Jukić, HS

Kučibaba /kamenjar.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari