Pratite nas

Vijesti

Privatnost? Kakva privatnost?

Objavljeno

na

“Lako je odbaciti opasnost koja dolazi od nečega što još ne možete vidjeti, opipati ili namirisati dok šetate ulicom – ali ima dovoljno primjera iz povijesti da vrlo lako možemo shvatiti što će se dogoditi”, analizira Rick Falkvinge, pionir internetskog aktivizma, osnivač i prvi predsjednik Piratske partije. Potpuni nadzor nad građanima više nije nekakav SF iz daleke budućnosti. To se događa sada i ljudi koji na ulicama sliježu ramenima tvrdeći da im privatnost ne treba, pa stoga im nije sporno niti uvođenje zakona koji drugim ljudima oduzimaju pravo na privatnost, jednostavno su opasni, zaključuje Falkvinge.

“Kada moji kolege i ja šećemo ulicama naših gradova i razgovaramo s ljudima o privatnosti, iznenađujući broj ljudi nam kaže da im privatnost nije potrebna. To nije samo iznenađujuće, to je opasno”. Riječi su to kojima Rick Falkvinge, pionir internetskog aktivizma, osnivač i prvi predsjednik Piratske partije, započinje najnoviju kolumnu koju piše na portalu Privacy News.

Masovni nadzor građana i njihovih komunikacija Falkvinge uspoređuje s radioaktivnim zračenjem. Sličnosti su dvojake: oboje izazivaju jednaku društvenu štetu, čiji se puni opseg može doživjeti tek s odmakom od deset, petnaest ili dvadeset godina.

“Lako je odbaciti opasnost koja dolazi od nečega što još ne možete vidjeti, opipati ili namirisati dok šetate ulicom – ali ima dovoljno primjera iz povijesti da vrlo lako možemo shvatiti što će se dogoditi”, piše Falkvinge u vrlo zanimljivom komentaru.

“Zamislite na trenutak da netko sluša sve što izgovorite preko telefona. Biste li pazili što govorite? Vjerojatno. Vjerojatno bi se suzdržavali od razgovora o stvarima koje želite da ostanu osobne i sačuvali taj razgovor za sastanak licem u lice. E pa, više ne morate to zamišljati. Zahvaljujući otkriću Edwarda Snowdena, danas znamo da se sve nadzire”, ističe Falkvinge.

Rick

Rick

Potpuni nadzor nad građanima više nije nekakav SF iz daleke budućnosti. To se događa sada. U mnogim zapadnim zemljama vlade mogu svakog građana locirati putem njihovih mobilnih telefona. Svi pozivi se bilježe; ne uvijek riječi koje su izgovorene, ali činjenica da je postojala komunikacija između dva telefonska broja ne može ostati izvan sustava.

“U takvim državama, više od polovice ljudi suzdržava se od telefonskih poziva koji bi se u budućnosti mogli upotrijebiti protiv njih. To znači da će dvaput razmisliti prije nego nazovu psihijatra ili kliniku za liječenje ovisnosti”, nastavlja Falkvinge. Potreba za privatnošću je, piše osnivač Piratske partije, ljudima jednostavno urođena. Neke stvari želimo, moramo zadržati za sebe.

“Alternativa privatnosti je da nećemo biti otvoreni oko svojih problema i briga, alternativa je da o njima uopće nećemo razgovarati. Zbog straha da bi naše slabosti, naše svakodnevne navike, jednog dana mogle biti iskorištene protiv nas”, predviđa ovaj pionir internetskog aktivizma te dodaje kako je upravo jedan od glavnih razloga zbog kojih postoji privatnost medicinske dokumentacije i povjerljiv odnos pacijenata i liječnika to da bi ljudi koji imaju probleme mogli potražiti pomoć, bez straha da će im to jednog dana naškoditi.

“Zbog toga su ljudi na ulicama, koji sliježu ramenima i tvrde da im privatnost ne treba, opasni: većina njih smatra da, s obzirom da njima privatnost nije potrebna, nije problematično ni uvođenje novih zakona koji drugim ljudima oduzimaju pravo na privatnost. Što, očito, oduzima ljudima pravo da sami izaberu što žele. Na kraju dana, svatko od nas je sam odgovoran za svoju privatnost. Svijet kakvog poznajemo je pokazao da ne možemo vjerovati nikome osim sebi kada treba čuvati tajnu. Naglas izrečena tajna, na kraju krajeva, više nije tajna. Ista stvar vrijedi za tajnu koju je netko prečuo, ili do koje je netko došao nadzorom komunikacija”, zaključuje Falkvinge.

Lupiga

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Široki Brijeg: 100. Obljetnica dobivanje prava javnosti ‘Franjevačke klasične gimnazije’

Objavljeno

na

Objavio

profesori 1939
Učenici i profesori 1939. g.

Došavši na pusto ozemlje Širokog Brijega, franjevci su tu najprije 1846. stali podizati crkvu i samostan. Usporedo s tim razvijali su i školstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja.

Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svršene osmoškolce dopuštena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.

Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na Širokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad Široki Brijeg i Gimnazija »Fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu« za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.

Prvoga dana u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup.

Drugoga dana u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na Širokom Brijegu s đacima.

Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspješno vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uništili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi škola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smještena Gimnazija »Fra Dominik Mandić« i Srednja strukovna škola.

Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije prošli svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je šk. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu proglašeni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

BK BiH: Ne gledajte političare kao neke ‘nadljude’ o kojima ovisi život i budućnost Vas i Vaših najbližih na Vašoj očevini i djedovini!

Objavljeno

na

Objavio

“Iscrpljujući – više manje – kontrolirani kaos, kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u našoj zemlji, pogodovao je širenju i rastakajućem djelovanju korupcije, uslijed nedonošenja nužnih antikorupcijskih zakona od strane dosadašnjih političara“, stoji u priopćenju Komisije „Justitia et pax“ BK Bosne i Hercegovine uoči Općih izbora 7. listopada.

Komisija „Justitia et pax“ Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputila je, 23. rujna 2018. Poruku u povodu Općih izbora u Bosni i Hercegovini koji će biti održani u nedjelju, 7. listopada 2018. Poruku prenosimo u cijelosti:

“Naši biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sa svoga 73. redovitog zasjedanja, održanog 13. i 14. srpnja 2018. u Banjoj Luci, uputili su zajedničku Poruku svojim vjernicima u vezi s Općim izborima, koji će se u našoj zemlji održati 7. listopada ove godine.

U toj su Poruci, biskupi, između ostalog naglasili da je poznato „da su opći izbori u svakom demokratskom društvu vrlo važni“ i da su „velika prilika za novi početak“. Biskupi ističu da na izborima „birači imaju veliku odgovornost, jer izražavaju mišljenje i odlučuju, tko će ih u narednom razdoblju zastupati u vlasti i brinuti se za napredak društva“ te da „katolički pak vjernici znaju da svojim glasom također odlučuju tko će donositi odluke o poštovanju i provođenju kršćanskih vrednota”.

Biskupi pozivaju sve katolike da „odgovorno izađu na naredne Opće izbore i po savjesti svoj glas dadnu onima, za koje smatraju, da će poštivati načela i odgovorno provoditi vrednote socijalnog nauka Katoličke Crkve“.

Istom prigodom, u Banjoj Luci predstavljeno je 2. izdanje prigodne knjižice „Politika po mjeri čovjeka. Moralne vrijednosti i načela kao temelj političkog djelovanja prema socijalnom nauku Katoličke Crkve“, koju je pripremilo Tajništvo BK BiH.

Kao i prigodom svih ranijih izbora, i ovaj puta se svima vama, katolicima, koji imate pravo glasa u BiH, posvješćuje Vaša moralna dužnost da aktivnim sudjelovanjem na izborima ne samo ispunite svoju građansku dužnost i pravo, koje se ne mogu prenijeti na drugoga, nego da savjesno pridonesete svojim glasom humanijoj, sigurnijoj, pravednijoj i prosperitetnijoj budućnosti ne samo svojoj i svoje djece nego i svih građana naše države.

Svaki iole upućeni glasač uglavnom zna što sve karakterizira našu domaću političku scenu tijekom cijelog poratnog vremena, pa tako i tijekom zadnje 4 godine, od prethodnih izbora.

– Iscrpljujući – više manje – kontrolirani kaos, kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u našoj zemlji, pogodovao je širenju i rastakajućem djelovanju korupcije, uslijed nedonošenja nužnih antikorupcijskih zakona od strane dosadašnjih političara.

– Mnoge tisuće naših sugrađana, zabrinuti za golu egzistenciju svoje obitelji, razočarani, ucijenjeni i poniženi od dosadašnjih političara i stranaka napustile su prošlih godina svoj rodni kraj i otišle u tuđinu.

-Ne rijetko se stječe dojam da domaćim političarima nije stalo do općeg dobra i do istinskog, značajnijeg poboljšanja cjelokupne društvene, socijalne, pravne i političke situacije u zemlji, nego poglavito do vlastitih interesa i monopolističkog položaja njihovih stranaka.

Kako onda ostvariti što ispravnije – odgovorno i moralno svoje glasačko pravo i dužnost – pita se katolik u ovoj zemlji?

Svjesna svoga prava donositi ćudorednu prosudbu o određenoj političkoj situaciji i političkom poretku, s ciljem da ljudski život učini što čovječnijim i spriječi sve ono što bi takvom razvitku i ljudskom dostojanstvu bilo na putu (RH 14), Crkva u našoj zemlji – kao i posvuda u svijetu – u duhu svojeg socijalnog nauka, potiče svoje članove da na izborima odgovorno daju svoj glas za onog kandidata ili stranku koji ili koja se zalaže za:

– poštivanje nepovredivog dostojanstva svakog čovjeka bez razlike;
– zaštitu braka i obitelji;
– temeljne vrijednosti: istinu, pravednost, slobodu i ljubav;
– vrijednost ljudskog rada;
– ekonomiju u službi čovjeka;
– solidarnost sa siromašnima i obespravljenima;
– opće dobro;
– slobodu savjesti, vjerskog i kulturnog opredjeljenja;
– pravo na svoj zavičaj;
– pravo na vlastiti identitet;
– takvo unutarnje uređenje naše domovine u kojem će svaki čovjek u svakom njezinu dijelu imati sva ljudska prava i vjerske slobode, a svaki narod biti jednakopravan u svom identitetu s druga dva naroda;
– dokidanje širenja netrpeljivosti, ekstremizma, majorizacije, isključivosti i za promicanje praštanje, pomirenja, povjerenja, povjerenja, solidarnosti i suživota.

Ne dajte se zavarati praznim obećanjima, izgledom ili nastupima političkih kandidata za koje znadete da nisu na djelu pokazali svoj politički moralni integritet i vjerodostojnost i da svojim dosadašnjim djelima nisu ispunili ranije dana obećanja.

Ne gledajte političare kao neke ,,nadljude“ o kojima ovisi život i budućnost Vas i Vaših najbližih na Vašoj očevini i djedovini! Ne dajte svoj glas kandidatima, čija je prošlost – u najmanju ruku – sumnjiva!

Vaše ljudsko i kršćansko dostojanstvo ne bi Vam smjelo dopustiti da se dadnete izmanipulirati, nego da dobro upoznate tko su kandidati i stranke koji zaslužuju i Vaše povjerenje i Vaš glas i da onda svjesno i slobodno birate one, koji svojim ponašanjem i djelovanjem garantiraju da će uvažavati, braniti i promicati moralne i etičke vrijednosti vas koji ih birate!

Franjo Komarica,
biskup banjolučki
predsjednik Komisije „Justitia et pax“ BK BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari