Pratite nas

Kultura

Priznanje knjizi dr. Andrije Hebranga ‘Zločini nad civilima…’

Objavljeno

na

Dr. Andrija Hebrang dobio je nagradu braniteljskih udruga na književno-publicističkom natječaju “Bili smo prvi kad je trebalo”, za knjigu “Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku”.

hebrangNagradu na natječaju za najbolju književno-publicističku knjigu na temu Domovinskoga rata ove godine zajednički dodjeljuju koprivnička Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) i zagrebačka Udruga branitelja Domovinskog rata “Zagrebački velesajam”.

U Prosudbenom sudu na natječaju su bili dr. Vesna Bosanac, Željko Baća, Josip Palada, Marija Peakić. Mikuljan i Mladen Pavković, priopćeno je danas iz udruge UHBDR91.

Knjigu dr. Hebranga, ratnog ministra zdravstva i predsjednika Glavnog stožera saniteta RH, “Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku”, objavili su Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. i Ogranak Matice hrvatske u Zadru.

U knjizi dr. Hebrang poručuje kako “ne smijemo dopustiti da se povijest ponovi i da podaci o tim nevinim žrtvama ostanu skriveni”. Također ističe kako je “zločin ubijati civile, a jednako je zločin i zatajiti civilne žrtve i tako politizirati smrt onih koji su ubijeni bez suda”.

Na natječaj, na koji su se mogle prijaviti knjige objavljene od 1. rujna prošle godine, do 1. rujna ove, pristiglo je 17 djela, a žiri je posebno pohvalio i knjige Vladislava Perića iz Splita “Priča iz raspuklog vremena” i Željka Drinjaka iz Njivica “Otok Krk i Domovinski rat, neispričana povijest”.

Cilj natječaja je da se što više piše i objavljuje o hrvatskom Domovinskome ratu, odnosno o stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države – da se ne zaboravi, navode iz udruge UHBDR91.

Priznanje se sastoji od “Velike zlatne plakete”, a dr. Andriji Hebrangu bit će svečano uručeno 6. listopada u Kongresnoj dvorani “Zagrebačkog velesajma”, u povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Književna besmrtnost Pavla Pavličića

Objavljeno

na

Objavio

Akademik Pavao Pavličić u srca hrvatskih ljubitelja književnosti ulazi od malih nogu te se moja generacija ljudi sada u poznim 40-tim, na neki način i odgajala uz djela književnog “Mozarta s Dunava” , čija olovka piše i piše i nikako da stane. Napisao je 101, a objavio sto književnih djela, što je i više nego dovoljan opus za ozbiljnija istraživanja. Ovo je samo jedan mali kratki zapis o čovjeku naših dana, koji je prešao granice velikih književnih stvaratelja i koji je već odavno ušao u hrvatsku književnu besmrtnost.

U aktualnom književnom trenutku u Republici Hrvatskoj najveću pozornost plijeni rad jednoga umirovljenika.  Neki će reći kako njegov rad više liči na rad čovjeka u najbpljim godinama te da mu   umirovljenički status uopće ne odgovara niti priliči, a niti je argumentiran. Čak štoviše, akademik Pavao Pavličić u svom osmom životnom desetljeću stvara  svoja najbolja književna  djela, pa ne čudi da se nakladnička kuća, kojoj pripada, zagrebački Mozaik, ovih dana odlučuje tiskati i drugo izdanje knjige “Bakrene sove”, a čije je prvo izdanje tiskano i objavljeno prije samo nekoliko mjeseci.

Akademik Pavao Pavličić u srca hrvatskih ljubitelja književnosti ulazi od malih nogu te se moja generacija ljudi sada u poznim 40-tim, na neki način i odgajala uz djela književnog “Mozarta s Dunava” , čija olovka piše i piše i nikako da stane. Napisao je 101, a objavio sto književnih djela, što je i više nego dovoljan opus za ozbiljnija istraživanja. Zato se nakladnička kuća “Mozaik” vjerojatno i odlučila djela izdavati izabrana djela. Nakon prvoga kola, evo i drugoga, a kojega je složila i priredila književnica Julijana Matanović. Vidi se da to nije bio samo urednički posao, nego posao pun ljubavi prema dragom čovjeku, književniku, profesoru, pa sada, eto, i suprugu. Kad se uz znanje i rad ugradi i ljubav, onda zasigurno djelo dobiva na posebnoj kvaliteti i sadržajnosti te emociji.

Tijekom predstavljanja drugoga kola izabranih djela Pavla Pavličića, profesorica Matanović se složila kako se radilo o teškom izboru. Dakako, nije lako izabrati pet najboljih od 100 izuzetno dobrih knjiga, ali za znalca svojega posla kakva je profesorica Matanović, posao se  mogao uspješno i završtiti. Posebno iz razloga što je urednica i strasna čitateljica Pavličićeve književnosti, a koja je u drugom kolu sastavljena od isključivo lektirnih naslova. Drugo kolo izabranih djela Pavla Pavličića urednice Julijane Matanović., sastoji se iz sljedećih djela: “Nevidljivo pismo (1993.), “Škola pisanja”(1994.), “Diksilend” (1995.),  memoarski zapisi “Šapudl”(1995.) i “Kruh i mast”(1996.) te “Devet spomenika” (2006.).

Gostujući u današnjem “Dobro jutro, Hrvatska” književnik Pavličić je potvrdio našu tezu o njemu kao neumornom radniku na “Njivi Gospodnjoj”, kazavši kako jednako kao i do sada nastavlja produktivno pisati. Njegova književna duša rađa nove ideje, pa kaže kako želi napraviti jednu knjigu o popularnim popijevkama i njihovim tekstovima, za koje se čak i ne zna  tko im je autor a svi ih pjevamo.

Ovo je samo jedan mali kratki zapis o čovjeku naših dana, koji je prešao granice velikih književnih stvaratelja i koji je već odavno ušao u hrvatsku književnu besmrtnost.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

KRVAVA TROBOJNICA

Objavljeno

na

Objavio

Velimir Velo Raspudić: “Nema ništa teže nego izgubiti voljenu osobu u ratu! Ali nekako se ne mogu oteti dojmu da je možda najteže izgubiti brata. Ovu pjesmu posvećujem svima koji su osjetili takvu bol.”

KRVAVA TROBOJNICA

“Davno je to bilo”: kažu!
“Tko se još i sjeća rata”?
Ne bi tako govorili,
da su izgubili brata!

I sad mojoj staroj majci
bistra suza lice mije.
Čekala ga ona dugo!
Vratio se nikad nije!

Često njoj u san svrati,
pa se tužna jutrom budi.
Za svog sina Boga moli .
Ne proklinje, niti sudi!

Tužan otac i sad gleda
niz poljanu u daljine.
Kao da mu čitam misli:
“Vrati mi se mili sine”!

Ali on se vratit neće,
to mi kaže suza s lica.
Njega crna zemlja krije
i krvava trobojnica!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari