Pratite nas

Herceg Bosna

Prlić: Hrvati su uvijek pregovarali o preustroju, a ne podjeli BiH

Objavljeno

na

Žalbeno vijeće Haškog suda, u srijedu 29. studenog izreći će pravosnažnu presudu šestorici dužnosnika Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Podsjetimo, Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Nepravomoćna presuda

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Pred žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu između 20 i 28. ožujka ove godine održana je sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH te o žalbi tužiteljstva.

Tuđman odbio Izetbegovićevu ponudu o pripojenju Hercegovine Hrvatskoj

Hrvatski Medijski Servis podsjeća što je 20. ožujka ove godine u obraćanju Žalbenom vijeću Haškog suda kazao predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg Bosne dr. Jadranko Prlić:

-Tuđman u kontinuitetu, bez obzira na sudionike, interni krug, međunarodne predstavnike, muslimane ili Hrvate iz BiH govori identično, podupirući nezavisnost Bosne i Hercegovine, izjašnjavajući se protiv promjene granica, za suradnju s muslimanima, protiv rata, odbija pripojenje Hercegovine, što mu nudi Izetbegović…Prvostupanjsko vijeće je odbilo utvrditi da su spomenute hrvatske zajednice nastale kao oblik organizacije unutar stranke sa svrhom obrane tijekom 1991 godine u uvjetima raspada Jugoslavije. Republička vlada ( BiH) nije spriječila napade na Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine niti je bila u stanju organizirati obranu zemlje, što priznaje Izetbegović. U trenutku kada je počeo rat mi nismo imali vojske uopće, rekao je, međuostalim Prlić.

Herceg Bosna je bila za Bosnu i Hercegovinu

Herceg-Bosna je bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za suradnju s muslimanima – izjavio je Prlić pred Žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu

Bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne ustvrdio je kako je Raspravno vijeće u prvostupanjskom postupku propustilo uzeti u obzir na desetine citata iz službenih transkripata u kojima stoji kako je “Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za suradnju s muslimanima”. Također je ustvrdio kako je vijeće zanemarilo i niz činjenica te dokaza koji obaraju teze o udruženom zločinačkom poduhvatu.

– Vijeće Haaškog suda pogrešno je utvrdilo kriminiziranu namjeru Herceg-Bosne. Politički karakter HZ HB je potvrđen, da se radi o stranačkom udruživanju. Zanemareno je da je HDZ BiH u čijem okviru su formirane zajednice, uvijek bio za nezavisnost BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda – izjavio je Prlić, napomenuvši kako se u dokumentima HZ HB nigdje ne spominje Banovina Hrvatska, premještanje stanovništva, bilo kakav oblik diskriminacije, ništa u suprotnosti sa ženevskim konvencijama.

– Svi javni nastupi, rasprave i interni sastanci bili su posvećeni punom poštivanju međunarodnog humanitarnog prava i da se na sve utječe da ih poštivaju. Nije bilo govora o premještanju stanovništva. Svi humanitarni konvoji su propuštani – rekao je bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne i kasnije Vlade F BiH.

Dodao je kako je za vrijeme njegova djelovanja u vladama BiH bio osiguran povrat svima koji su napustili domove.

– Evakuacije su vršene zbog potencijalnih humanitarnih katastrofa i napada Armije RBiH, potpomognutih mudžahedinima. Herceg-Bosna je jamčila povratak imovine pravim vlasnicima i usvojene su mjere da se svi moraju vratiti u domicilna mjesta. U Herceg-Bosni je bio zabranjen promet nepokretnosti uopće – rekao je Prlić.

Brojne odluke o kažnjavanju teških kaznenih dijela

Dodao je kako su na sjednicama tadašnje vlade HZ HB donesene brojne odluke o kažnjavanju svih teških kaznenih dijela, te je spomenuo akciju „Pauk“ u kojoj su, kako je naveo, uhićeni desetci osoba.

– Kažnjavanje tih osoba bilo je na pravosudnim institucijama, a sve te institucije su kasnije ušle pod okrilje Federacije BiH – naglasio je Prlić.

Naglasio je i kako je formiranje Hrvatske Republike Herceg-Bosne bio izraz prilagođavanja mirovnom planu o uniji triju republika.

– Prvostupanjsko raspravno vijeće nije primijetilo ni dogovor muslimana sa srpskom stranom o raspadu BiH ni to kako su oni proglasili muslimansku republiku Bosnu – kazao je Prlić.

Hrvati su uvijek pregovarali o preustroju, a ne podjeli BiH

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić na žalbenoj je raspravi poručio kako je raspravno vijeće temeljito pogriješilo zaključujući u presudi da je udruženi zločinački pothvat formiran s ciljem stvaranja etnički čistog hrvatskog entiteta potpuno zanemarujući brojne dokaze o tome da su HVO i HZHB formirani u trenutku kad je kolabirala centrala vlast u zemlji s ciljem obrane i organiziranja svakodnevnog života.

Prlić je u svom obraćanju kazao kako je raspravno vijeće izdvojilo nekoliko transkripata ureda hrvatskog predsjednika kako bi poduprlo svoje teze, a zanemarilo je bezbrojne druge transkripte koji govore da su Hrvati podupirali nezavisnost BiH i bili za suradnju.

Zanemarena pomoć Hrvatske i nuđenje savezništva

Prlić je kazao da je u presudi potpuno zanemarena pomoć koju je Hrvatska pružala Sarajevu i ponude za savezništvo i ističe da su predstavnici Hrvata pregovarali uvijek o unutarnjem ustrojstvu BiH a ne podjeli države. Cilj Hrvata bila je obrana područja u kojima su živjeli a ne njihovo pripajanje Hrvatskoj, i raspravno vijeće te je dokaze zanemarilo.

On je kazao kako su dokazi pokazali da je HZHB počela preuzimati izvršnu vlast zato što centralna vlast više nije funkcionirala a ne s namjerom da stvori državu. Prlić je kazao kako je čitav projekt krenuo na razini općina koje su bile nositelji izvršne vlasti a tek je kasnije tu ulogu preuzela HRHB.

Što je Boban nudio Izetbegoviću?

Na dan kada je po presudi započeo udruženi zločinački pothvat 15. siječnja 1993. davanjem ultimatuma HVO-a Armiji BiH da se podčini vođa bosanskohercegovačkih Hrvata Mate Boban predlagao je vođi muslimana Aliji Izetbegoviću te međunarodnim posrednicima Cyrusu Vanceu i lordu Owenu sudjelovanje muslimana u vlasti Mostara u omjeru 50:50 a na razini države 35 posto, kazao je Prlić što dokazuje da nije bilo zločinačke namjere kako je to zaključeno u presudi.

U HVO bilo do 35 posto muslimana

Prlić je kazao i da je HVO bila jedina multietnička formacija na području bivše Jugoslavije u kojoj je ovisno o području zastupljenost muslimana bila od 15 do 35 posto.

Prlić je kazao da je vijeće zanemarilo sve dokaze o privremenom karakteru hrvatskih tijela kao i činjenicu da je zahvaljujući HZHB-u prvi puta u sto godina na tom prostoru uspostavljena granica prema RH. Sama HRHB nije imala granice jer nije imala aspiracije postati država, kazao je, pa tako nije bilo ni državljanstva toga entiteta već su svi bili državljani BiH.

Zanemareni dokazi o napadima Armije RBiH i progonu Hrvata

Prlić je kazao kako je presuda donesena unatoč tomu što nije bilo nikakvih dokaza o planiranim napadima u okviru udruženog pothvata te je vijeće zanemarilo dokaze kako bi poduprlo svoje teze o jednostranoj politici Hrvata. Vijeće je potpuno zanemarilo dokaze o vojnim aktivnostima Armije BiH i progonu Hrvata zbog čega je pogrešno izvuklo zaključke o kontekstu, a zanemarilo je i dokaze da su Hrvati prihvaćali sve mirovne inicijative.

Moji vojnici stradali u Srebrenici

Prlić je kazao kako je obavljao visoke dužnosti u tijelima BiH a dok je bio ministar obrane BiH provedena je operacija oslobađanja BiH ali su prije stradali “moji vojnici u Srebrenici”. U Srebrenici je u srpnju 1995. vojska bosanskih Srba pobila više tisuća muslimanskih muškaraca.

Prlićev odvjetnik Michael Karnavas poručio je kako je raspravno vijeće u presudi pogrešno primijenilo pravo, bilo selektivno prema dokazima, pogrešno ih tumačilo i zanemarilo relevantne dokaze obrane. Udruženi zločinački pothvat nije postojao i Prlić nije bio njegov član, kazao je Karnavas poručivši da je jedini lijek odbacivanje presude.

UZP iskonstruiran je na političkoj ideji, a ne zločinima

Jadrnako Prlić, predsjednik Vlade Hrvatske republike Herceg Bosne u svome obraćanju tijekom zadnjeg dana žalbenoga postupka pred sudom u Haagu je rekao kako nepravomoćna presuda kojom je hercegbosanska šestorka osuđena za zajednički udruženi poduhvat utemeljena na političkoj ideji a ne na zločinima.

”U svojoj žalbi nismo prigovarali toliko zbog navođenja konkretnih zločina, nego zbog načina na koji je sve to primijenjeno. Udruženi zločinački pothvat ste iskonstruirali na političkoj ideji a ne na zločinima”, rekao je Prlić

Dodao je kako je zapovjednik bilo koje razine u strukturi HVO-a, pa i najmanje postrojbe, za jednostavno slanje vojnika na bojište, prema tumačenju tužiteljstva i prvostupanjskoj presudi, odgovoran za udruženi zločinački pothvat pa čak i ako nije u lancu zapovijedanja.

Izjavio je i kako je važno da Sud ima sve elemente na kojima bi mogao donijeti presude.

”Ja sam preuzeo taj rizik, ja namjeravam reći ono što želim reći. Ali ako odlučite suprotno, Vašu ću odluku prihvatiti i to je to”, rekao je Prlić.

Njegov odvjetnik Michael Karnavas se obratio Sudu kazavši kako je optužba iznijela nekoliko zanimljivih stvari.

”Kažu da su razmjeri propusta bez presedana i da su neprihvatljivi. Isto tako rekli su da raspravno vijeće ima dužnost u potpunosti donijeti presude po svim elementima optužnice. No, jesu li oni zaduženi za ocjenu dokaza, obrazlaganje mišljenja? Ako pogledate njihov podnesak, vidjet ćete da oni na nekoliko mjesta kažu da je Raspravno vijeće nepravilno suzilo opseg dokaza koje su smatrali relevantnim. Vijeće mora sve dokaze ocijeniti u sveukupnom korpusu i kontekstu”, rekao je Karnavas.

Odvjetnik je izjavio kako Raspravno vijeće nije analiziralo sve dokaze i to u izolaciji, i zbog toga nisu donijeli ispravnu te pravno i formalno valjanu prvostupanjsku odluku.

Karnavas: Raspravno vijeće biralo njihove dokaze za njihovu verziju događaja

”Ako pogledate sve dokaze, vidjet ćete da je Raspravno vijeće biralo njihove dokaze za njihovu verziju događaja”, izjavio je Karnavas te dodao kako Tužiteljstvo uporno tvrdi kako su prvostupanjske kazne preniske.

”Mi ne želimo umanjivati ljudsku tragediju, ni činjenicu da je bilo mnogo razaranja, smrti, nečovječnog postupanja… Međutim, u paragrafima našeg odgovara, mi idemo redom, kroz sva zaduženja i ovlasti dr. Prlića pokušavamo objasniti kako je funkcionirala Herceg Bosna, zašto je stvorena i što je htjela napraviti. To ne znači da su počinili zločine. Svrha suđenja je da se utvrdi tko je odgovoran za zločine, a ne osuditi tek tako nekoga tko vam prvi naleti”, rekao je Karnavas.

Naglasio je činjenicu da Tužiteljstvo tvrdi kako je Raspravno vijeće sagledalo neka zbivanja izvan konteksta.

”Mi tvrdimo da je apsolutno sve sagledano izvan konteksta, ne samo određeni dijelovi, nego sve u cjelini”, rekao je Karnavas./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kako nam je Reuf Bajrović precizno opisao raspad Bosne i Hercegovine

Objavljeno

na

Objavio

Reuf Bajrović/N1

Reuf Bajrović, osnivač patuljaste ali zato ekstremističke stranke Građanski savez ovog je tjedna precizno opisao kako će doći do raspada BiH. Sam Bajrović je inače politički marginalac te na izborima teško može prijeći izborni prag, ali ono što govori vrlo često već sutra počinje ponavljati predsjednik SDA Bakir Izetbegović sa svojim stranačkim kolegama.

Tako nam je Bajrović putem tv ekrana pojasnio što će bošnjačka politika uraditi kako bi formirala vlastitu (polu)državu na prostoru današnje Federacije BiH. Veli kako dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović mogu u instituciji kolektivnog šefa države preglasati Milorada Dodika kako bi raspustili državni Dom naroda. Time bi zakonodavna vlast na razini države ostala samo na Zastupničkom domu i kao takva potpuno nefunkcionalna. RS bi tako i formalno krenula putem samostalnosti. Potom bi se Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH proglasio Parlamentom Republike BiH, čime bi prestala postojati Federacija BiH. Tu nije do kraja razjasnio kako bi ukinuo federalni Dom naroda, ali i to je (silom?) moguće uraditi, piše dnevnik.ba

Bajrović je također jasno rekao i kako bi to značilo povratak na preddytonsko stanje sa svim posljedicama, što vjerojatno podrazumijeva da bi bošnjačka politička elita pokušava izazvati (polu)ratno stanje u prvom redu prema Republici Srpskoj i Srbima, ali i Hrvatima „ako ne budu slušali“ svoje aktualne federalne partnere.

Bajrovićev plan na prvi pogled može izgledati kao bizarna tlapnja velikobošnjačkog ekstremiste, no s obzirom na to da je BiH u trajnoj političkoj krizi i krizi funkcioniranja institucija nitko se ne bi iznenadio da se uskoro prijeđe točka s koje neće biti povratka u smislu opstanka države BiH kakvu poznajemo.

No, ono što Bajrović nije predvidio jest da u slučaju odvajanja RS-a od BiH i pretvaranja Federacije u Republiku BiH, koja je bila bošnjački ratni entitet,  ni Hrvati neće sjediti skrštenih ruku.

Istog trenutka kad bi se federalni Parlament proglasio Parlamentom RBiH, hrvatski zastupnici bi bili prisiljeni povući se iz njegova daljnjeg rada i vratiti se Herceg Bosni. Time bi se Herceg Bosna oživjela doslovno ni iz čega.

Logično bi bilo da hrvatska politika preko noći proglasi Hrvatski narodni sabor za Parlament Herceg Bosne, Glavno vijeće HNS-a za Vladu a sve to na teritoriju koji pokriva Elektroprivreda HZHB.

Time bi se samo u jednom danu BiH raspala a dobili bismo tri nepriznate i međusobno zavađene poludržavice na teritoriju geografski poznatom kao nekadašnja Bosna i Hercegovina.

Scenarij je to koje u stvari Hrvati nikako ne priželjkuju jer bi kao najmalobrojniji konstitutivni narod bili potencijalno izloženi agresiji. Hrvati i dalje žele od BiH napraviti državu u kojoj će sva tri konstitutivna naroda imati jednaka prava, žele funkcionalnu državu s jakim institucijama u kojoj neće biti građana drugog reda.

U cijeloj priči je pak zabrinjavajuće da nitko u političkom i medijskom Sarajevu nije osudio Bajrovićeve teze, što nam govori da mnogi u Sarajevu i nemaju ništa protiv takve ideje. Ne zaboravimo ni da su mnoge destruktivne ideje svoj život počinjale kao bizarne tlapnje marginalnih osoba, pa se kasnije izrodile u vrlo konkretne politike s realnim posljedicama po ljudske živote.

Danas se u BiH ljude poput Bajrovića dovodi na najgledanije tv kanale i uvažava ga se kao tobožnjeg intelektualca. Njegovi ekstremistički stavovi se ne dovode u pitanje kao ni njegov šovinizam prema narodima kojima sam ne pripada. To nam govori da je njegov narativ, iako ne široko rasprostranjen, ipak prihvaćen. To pak znači da nema stvarne volje za izgradnjom zajedničke države.

BiH može opstati samo kao država triju u svemu jednakopravnih konstitutivnih naroda u kojoj nitko nikomu neće nametati svoju političku volju. BiH treba poštivanje i uvažavanje a ne nametanje, trebamo pogled u budućnost a ne vraćanje u prošlost.

No, za sve to nema nikakve nade da će se dogoditi dok god u mainstream medijima mračnjaci i šovinisti poput Bajrovića imaju zajamčen prostor, piše dnevnik.ba.

Ako Bošnjaci proglase Parlament FBiH, Parlamentom R BiH, evo što će napraviti Hrvati…

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Mišić: Tko je ugrožen u današnjoj Europi? Ugroženi su Hrvati u BiH. Prognani i izgnani

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnik Ivica Mišić uputio alarmatni apel za pomoć Hrvatima u Republici Srspkoj, kojima se silom želi oteti vlasništvo nad nekretninama

“Zamislite da vi ne možete u svom selu izgraditi kuću i ne možete biti vlasnici te imovine. Sada politika RS donosi zakon da se imovina oduzme Hrvatima koji nisu nazočni u tim dijelovima. Nakon što su ih pobili, a ono što nisu pobili izgnali i otjerali. Znamo da ih ima i u Americi, Australiji, Europi, čak ne znaju što se dešava u RS? Što se namjerava napraviti od svega toga, a dobro znamo da je hrvatski narod u Bosanskoj Posavini živio kao većinski a u Banja Luci je živjeli oko 30 posto Hrvata. Poznato nam je da su Hrvati živjeli u Prijedoru i u Sanskom Mostu, sve do Jajca”.

Na današnjoj sjednici Sabora Republike Hrvatske zastupnik Ivica Mišić skrenuo je pozornost na teško stanje Hrvata u Republici Srpskoj i govorio o aktualnoj problematici. Istaknuo je pokušaj oduzimanja zemlje Hrvatima od strane institucija Republike Srpske i naglasio kako se tamo ne poštuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Govorio je o vapajima koje godinama javnosti i institucijama upućuje biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica.

-U Republici Srpskoj se Hrvatima oduzima zemlja. Zanima me zašto se Srbima ne oduzima zemlja? Zašto se ne poštuje Ustav BiH. Očito je da ta država ne funkcionira apsolutno nikako. Kako da Hrvati opstanu u toj državi? Mi ovdje u Hrvatskom Saboru i Hrvatskoj govorimo o pravima manjina. Naravno, da svaka manjina u ovoj državi ima svoja prava i da ih treba ostvariti. Mi govorimo o pravima suverenog naroda u BiH. A što je to suverenost? Što se dešava sa suverenošću?

Zamislite da vi ne možete u svom selu izgraditi kuću i ne možete biti vlasnici te imovine. Sada politika RS donosi zakon da se imovina oduzme Hrvatima koji nisu nazočni u tim dijelovima. Nakon što su ih pobili, a ono što nisu pobili izgnali i otjerali. Znamo da ih ima i u Americi, Australiji, Europi, čak ne znaju što se dešava u RS? Što se namjerava napraviti od svega toga, a dobro znamo da je hrvatski narod u Bosanskoj Posavini živio kao većinski a u Banja Luci je živjeli oko 30 posto Hrvata. Poznato nam je da su Hrvati živjeli u Prijedoru i u Sanskom Mostu, kazao je Mišić i priupitao sve nazočne.

– Zašto danas ne želimo Hrvate u BiH ? Je li ovo možda kraj našeg naroda u BiH? Pitam se što to radi Europa? Što to radi međunarodna zajednica, šta to radi srpska politika? Što to rade svi hrvatski političari u BiH? Šta to rade neki naši političari koji sjede u Skupštini Republike Srpske, koji se ne oglašavaju, koji ne traže, koji ne mole? Šta su to radile do sadašanje Politike? Što je to uradila politika da bi vratila 200 000 prognanih Hrvata kako bi ih vratila u njihove domove, da im napravi kuće? Jedno veliko ništa, kazao je Mišić i istakao ulogu hrvatskoga naroda za priznavanje Bosne i Hercegovine te obvezu Republike Hrvatske za pomoć Hrvatima u BiH koja proistječe iz Daytonskog mirovnog sporazuma.

– Ako hoćemo da BiH uđe u Europu, a znamo kako se trebamo ponašati da bi to ostvarili. Hrvati su se borili za cijelu BiH. Republika Hrvatska je među prvima priznala BiH, a Hrvati tamo nemaju nikakva prava. U RS, a i u Federaciji gubimo određena mjesta koja bi smo trebali imati.

Predstavnike nam biraju nam neki drugi. Postavljam pitanje, što nam to sve treba? Pitam se tko je ugrožen u ovoj današnjoj Europi?, zapitao je Mišić pa sam da o odgovor
– Ugroženi su Hrvati u BiH. Prognani i izgnani. Danas se više bavimo izbjeglicama iz Srije, što ja ne dovodim u pitanje. Ljude treba pomoći. Nisam protiv toga. Ali nitko se ne bavi niti novinari niti politika o Hrvatima iz Bosne. Molit ću premijera, evo i sada predsjednika Milanovića, neka odu u RS mneka razgovaraju s ljudima.

Premijer je pokušavao bar u onom dijelu gdje je autocesta trebala ići, ja mu se opet toplo zahvaljujem, ali još nije kraj. Ovo je tek početak nečega gdje Republika Srpska želi oduzeti svu zemlju hrvatskom narodu koji tamo trenutno ne živi, a oni su ih istjerali i prognali. To je pitanje o kojem se treba razgovarati u ovoj državi. Mi smo domicilni narod u BiH, zato predlažem i tražim i od Vlade i od Ministarstva vanjskih poslova da se pobrinemo malo, jer biskupi Komarica i kardinal Puljić ne mogu sami riješiti pitanje preko 250 000 Hrvata kojih danas nema u Bosni. A u Bosni su, kako znamo, Hrvati najstariji narod, zaključio je Mišić svoje slobodno izlaganje na današnjoj sjednici Hrvatskoga Sabora.

Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari