Pratite nas

Politika

PRLIĆEV ODVJETNIK: 10 TOČAKA ZAŠTO JE PROCES BIO ŠARADA, PARODIJA…

Objavljeno

na

Haaško suđenje za Herceg-Bosnu bilo je šarada, parodija, teatar apsurda zamaskiran suđenjem. Svatko na ICTY-ju je to vidio. Kao što sam ustrajno govorio sucima tijekom suđenja, nitko od njih ne bi htio da mu se ovako sudi, kritizirao je Michael Karnavas, odvjetnik prvooptuženog Jadranka Prlića, bivšeg predsjednika HVO-a i Herceg-Bosne.

To je školski primjer kako ne treba voditi predmet, oštar je Karnavas, školski primjer toga kako ne treba birati sudsko vijeće, kako ne treba voditi sudsku raspravu, kako ne treba analizirati dokazni materijal, kako ne treba pisati presudu. “Mogu sa sigurnošću reći da je u mojih 35 godina odvjetničke karijere suđenje u predmetu Prlić i ostali daleko najgore iskustvo”, napisao je u tekstu u povodu presude. Zamjerke američkog odvjetnika mogu se sumirati kroz 10 točaka.

1. Optuženi nisu uživali presumpciju nevinosti

Sud bi morao biti objektivan, odlučivati strogo rukovođen činjenicama. Optuženi su nevini sve dok im pravomoćnom presudom nije dokazano suprotno. Međutim, i prije presude, na internetskim stranicama Haaškog suda, stajao je tekst koji opisuje događaje u BiH u vrijeme rata: “Strateški položaj BiH bio je izložen Srbiji i Hrvatskoj, koje su pokušavale nametnuti svoju dominaciju nad velikim dijelovima njezina teritorija. U stvari, vođe Hrvatske i Srbije već su se 1991. godine tajno sastali, kada su dogovorili podjelu BiH, a malu enklavu ostavili bi Muslimanima”. Ako je to sve već jasno, čemu suđenje?

2. Optuženi nisu imali pravedno suđenje

I najgori kriminalac uživa pravo na fer, pravedno i nepristrasno suđenje. Prisjećajući se kako je suđenje vođeno i kako se postupalo s nekim optuženicima, posebno s generalom Praljkom koji se nije sramio izraziti svoje mišljenje, savršeno je jasno da, od prvog dana, niti jedan optuženik u predmetu Prlić i ostali nije imao šanse dobiti pravedno suđenje i pravednu presudu, ističe Karnavas. Pitanja i komentari sudaca, kaže, ukazivali su na njihovu pristranost u korist optužbe, kao kad su HVO zvali “katoličkom vojskom”.

3. Optuženi nisu imali priliku iznijeti istinu

Možda zato što nada živi vječno, svi smo se mi, pa i general Praljak, piše Prlićev odvjetnik, držali za neki tračak očekivanja da će optuženici imati priliku iznijeti istinu. General Praljak nije štedio vremena ni novac da rasvijetli ono za što je vjerovao da je bitno da bi suci razumjeli i uvidjeli kako je njemu bilo, što je činio i zašto, što nije činio ili nije mogao činiti, što je bila Herceg-Bosna i u kakvoj su se situaciji našli tamošnji Hrvati.

4. Suci su presudom potvrdili svoje predrasude

Prvostupanjsko sudsko vijeće nije razmotrilo i ocijenilo sve relevantne dokaze, već se sustavno oslanjalo na selektivne dokaze koji su iskrivljavali istinu i dovodili do krivih zaključaka, navodi Karnavas, kako je to s odvjetnicom Suzanom Tomanović napravio u žalbi na prvostupanjsku presudu. Prilićevi odvjetnici također kritiziraju suce da su zanemarili svjedočenja praktično svih svjedoka Prlićeve obrane. Njihova imena navedena su mjestimično u presudi, ali bez prave težine.

5. Zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu donesen je na osnovi indicija

Uvjeren sam bez svake sumnje da na temelju dokaznih predmeta u procesu nije bilo UZP-a, niti napora da se podijeli BiH, niti etničkog čišćenja. U potpunosti prihvaćam da su se činile greške, da su počinjeni teški zločini nad vojnicima i civilima, da se odgovornost mora postojati. Ali za tezu o postojanju UZP-a s ciljem ponovne uspostave Banovine Hrvatske, vidim samo indicije, piše Karnavas.

6. Vrijeme za obranu se sustavno ograničavalo

Branitelji se žale na sustavno uskraćivanje vremena za ispitivanje ključnih svjedoka i iznošenje bitnih dokaza: kako se sudilo šestorici optuženih, svatko od njih za protuispitivanje svjedoka dobio je šestinu vremena od onog koje je Tužiteljstvo iskoristilo.

7. Zlonamjerno su korišteni izvaci iz dnevnika Ratka Mladića

Mladićevi dnevnici pronađeni su nakon što je suđenje već bilo gotovo. Tužiteljstvo je unatoč tome tražilo da se u spis uvedu ulomci iz Mladićevih dnevnika, a obrana je inzistirala da se u tom slučaju dozvoli i njima da u spis unesu ulomci tih dnevnika relevantnih za obranu.

8. Sudsko vijeće bilo je disfunkcionalno

Šestorici lidera Herceg-Bosne sudila su trojica sudaca, koji su donijeli prvostupanjsku presudu tako da je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonettiizdvojio svoje mišljenje: on se nije slagao s tim da je postojao udruženi zločinački pothvat i da je u njemu sudjelovao predsjednik Tuđman. “Dvojica sudaca često su se javno svađali s predsjedavajućim sucem, koji se činio nesposobnim voditi suđenje”, piše Karnavas.

9. Suci nisu bili dorasli zadatku

Suci Haaškog suda najčešće su profesori prava, a rijetko iskusni suci. Nijedan od sudaca nije bio dorastao zadatku, i to se vidjelo, piše Prlićev odvjetnik. “Budući da izgleda nisu imali pojma kako se sudski postupak treba voditi, tražio sam da suci daju Tužiteljstvu i obrani jedan sat da im održimo predavanje, budući da su i Tužiteljstvo i obrana imali veliko iskustvo u vođenju postupaka pred ICTY-jem. Koliko god to drsko izgledalo, mojem je zahtjevu udovoljeno”, piše odvjetnik.

10. Snishodljivo su se odnosili prema generalu Praljku

Praljak je inzistirao da se sam brani, a suci su ga često prekidali. Da su suci bili strpljiviji s generalom Praljkom i dopustili mu veću slobodu u ispitivanju svjedoka, da nisu gotovo masovno ignorirali dokaze obrane, u tom bi slučaju Praljak možda prihvatio zaključke suđenja, misli Karnavas. “Možda bi general Praljak prihvatio da je možda griješio u magli rata dok je pokušavao, najbolje što je znao, zapovijedati i kontrolirati vojsku građana-vojnika, vođenu malobrojnim kompetentnim časnicima s činovima koji su premašivali njihovo iskustvo i kompetenciju”, piše on.

Prlićev odvjetnik Karnavas: Časni prkos generala Slobodana Praljka

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Lidija Bradara: Dom naroda je ipak mjesto gdje se mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

FENA

“Cijelo sam vrijeme tvrdila da ovaj zakon neće proći u Domu naroda. Dom naroda ipak bez obzira na svoje manjkavosti i nametnuta ustavna rješenja, mjesto gdje se ipak, mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda, a tako i svih naroda”, kazala je Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH.

Bradara je za Dnevnik.ba rekla kako je Klub hrvatskih izlasnika u Domu naroda federalnog Parlamenta položio test političke zrelosti.

“Bili smo spremni izjašnjavati se o zakonu kao zakonu s liste vitalnih interesa. Držala sam se Ustava, zakona i poslovnika i svih mogućnosti koje su mi bile na raspologanju”, istaknula je Bradara, prenosi Večernji.ba.

Predsjedateljica Doma naroda rekla je i kako se ovo pitanje pokušalo populistički navodno riješiti.

“Oni koji su ovih dana bombastično najavljivali da će Zakon biti usvojen su na krilima populizam pokušavali ovo riješiti”, kazala je Bradara.

Govoreći o smjeni dopredsjedatelja Drage Puzigaće (SNSD), Bradara je kazala da je on svojim postupkom potvrdio samo ono što piše u članku Poslovnika.

“Žao mi je što dio Kluba Srba smatra da je gospodin Puzigaća nešto krivo učinio i da ga treba smijeniti. On je samo potvrdio ono što već piše u Poslovniku”, istaknula je Bradara.

Osvrnula se i na nedolazak, odnosno, dolaske pa odlaske Kluba Bošnjaka u dvorani Doma naroda.

“Nije mi jasno zašto nisu došli predlagači, pa sjednica je sazvana na njihovu inicijativu”, rekla je Bradara.

Podsjetimo, današnju izvanrednu sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH zaključila je predsjedateljica Bradara (HDZ BiH) u 17 sati. Bošnjački izlasnici se ni nakon četiri sata nisu pojavili u dvoranu.

Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama danas nije bio na glasovanju jer su Drago Puzigaća ( SNSD) i Lidija Bradara (HDZ BiH) odbili zakon kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se, prema Bradarinom stavu, ovakav zakon nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Posljedično tomu, Zakon o izbornim jedinicama je odbijen, a o njemu neće biti rasprave ni na Vijeću za zaštitu nacionalnih interesa Ustavnog suda FBiH.

Bošnjački entitetski udar doživio debakl

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari