Pratite nas

Politika

PRLIĆEV ODVJETNIK: 10 TOČAKA ZAŠTO JE PROCES BIO ŠARADA, PARODIJA…

Objavljeno

na

Haaško suđenje za Herceg-Bosnu bilo je šarada, parodija, teatar apsurda zamaskiran suđenjem. Svatko na ICTY-ju je to vidio. Kao što sam ustrajno govorio sucima tijekom suđenja, nitko od njih ne bi htio da mu se ovako sudi, kritizirao je Michael Karnavas, odvjetnik prvooptuženog Jadranka Prlića, bivšeg predsjednika HVO-a i Herceg-Bosne.

To je školski primjer kako ne treba voditi predmet, oštar je Karnavas, školski primjer toga kako ne treba birati sudsko vijeće, kako ne treba voditi sudsku raspravu, kako ne treba analizirati dokazni materijal, kako ne treba pisati presudu. “Mogu sa sigurnošću reći da je u mojih 35 godina odvjetničke karijere suđenje u predmetu Prlić i ostali daleko najgore iskustvo”, napisao je u tekstu u povodu presude. Zamjerke američkog odvjetnika mogu se sumirati kroz 10 točaka.

1. Optuženi nisu uživali presumpciju nevinosti

Sud bi morao biti objektivan, odlučivati strogo rukovođen činjenicama. Optuženi su nevini sve dok im pravomoćnom presudom nije dokazano suprotno. Međutim, i prije presude, na internetskim stranicama Haaškog suda, stajao je tekst koji opisuje događaje u BiH u vrijeme rata: “Strateški položaj BiH bio je izložen Srbiji i Hrvatskoj, koje su pokušavale nametnuti svoju dominaciju nad velikim dijelovima njezina teritorija. U stvari, vođe Hrvatske i Srbije već su se 1991. godine tajno sastali, kada su dogovorili podjelu BiH, a malu enklavu ostavili bi Muslimanima”. Ako je to sve već jasno, čemu suđenje?

2. Optuženi nisu imali pravedno suđenje

I najgori kriminalac uživa pravo na fer, pravedno i nepristrasno suđenje. Prisjećajući se kako je suđenje vođeno i kako se postupalo s nekim optuženicima, posebno s generalom Praljkom koji se nije sramio izraziti svoje mišljenje, savršeno je jasno da, od prvog dana, niti jedan optuženik u predmetu Prlić i ostali nije imao šanse dobiti pravedno suđenje i pravednu presudu, ističe Karnavas. Pitanja i komentari sudaca, kaže, ukazivali su na njihovu pristranost u korist optužbe, kao kad su HVO zvali “katoličkom vojskom”.

3. Optuženi nisu imali priliku iznijeti istinu

Možda zato što nada živi vječno, svi smo se mi, pa i general Praljak, piše Prlićev odvjetnik, držali za neki tračak očekivanja da će optuženici imati priliku iznijeti istinu. General Praljak nije štedio vremena ni novac da rasvijetli ono za što je vjerovao da je bitno da bi suci razumjeli i uvidjeli kako je njemu bilo, što je činio i zašto, što nije činio ili nije mogao činiti, što je bila Herceg-Bosna i u kakvoj su se situaciji našli tamošnji Hrvati.

4. Suci su presudom potvrdili svoje predrasude

Prvostupanjsko sudsko vijeće nije razmotrilo i ocijenilo sve relevantne dokaze, već se sustavno oslanjalo na selektivne dokaze koji su iskrivljavali istinu i dovodili do krivih zaključaka, navodi Karnavas, kako je to s odvjetnicom Suzanom Tomanović napravio u žalbi na prvostupanjsku presudu. Prilićevi odvjetnici također kritiziraju suce da su zanemarili svjedočenja praktično svih svjedoka Prlićeve obrane. Njihova imena navedena su mjestimično u presudi, ali bez prave težine.

5. Zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu donesen je na osnovi indicija

Uvjeren sam bez svake sumnje da na temelju dokaznih predmeta u procesu nije bilo UZP-a, niti napora da se podijeli BiH, niti etničkog čišćenja. U potpunosti prihvaćam da su se činile greške, da su počinjeni teški zločini nad vojnicima i civilima, da se odgovornost mora postojati. Ali za tezu o postojanju UZP-a s ciljem ponovne uspostave Banovine Hrvatske, vidim samo indicije, piše Karnavas.

6. Vrijeme za obranu se sustavno ograničavalo

Branitelji se žale na sustavno uskraćivanje vremena za ispitivanje ključnih svjedoka i iznošenje bitnih dokaza: kako se sudilo šestorici optuženih, svatko od njih za protuispitivanje svjedoka dobio je šestinu vremena od onog koje je Tužiteljstvo iskoristilo.

7. Zlonamjerno su korišteni izvaci iz dnevnika Ratka Mladića

Mladićevi dnevnici pronađeni su nakon što je suđenje već bilo gotovo. Tužiteljstvo je unatoč tome tražilo da se u spis uvedu ulomci iz Mladićevih dnevnika, a obrana je inzistirala da se u tom slučaju dozvoli i njima da u spis unesu ulomci tih dnevnika relevantnih za obranu.

8. Sudsko vijeće bilo je disfunkcionalno

Šestorici lidera Herceg-Bosne sudila su trojica sudaca, koji su donijeli prvostupanjsku presudu tako da je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonettiizdvojio svoje mišljenje: on se nije slagao s tim da je postojao udruženi zločinački pothvat i da je u njemu sudjelovao predsjednik Tuđman. “Dvojica sudaca često su se javno svađali s predsjedavajućim sucem, koji se činio nesposobnim voditi suđenje”, piše Karnavas.

9. Suci nisu bili dorasli zadatku

Suci Haaškog suda najčešće su profesori prava, a rijetko iskusni suci. Nijedan od sudaca nije bio dorastao zadatku, i to se vidjelo, piše Prlićev odvjetnik. “Budući da izgleda nisu imali pojma kako se sudski postupak treba voditi, tražio sam da suci daju Tužiteljstvu i obrani jedan sat da im održimo predavanje, budući da su i Tužiteljstvo i obrana imali veliko iskustvo u vođenju postupaka pred ICTY-jem. Koliko god to drsko izgledalo, mojem je zahtjevu udovoljeno”, piše odvjetnik.

10. Snishodljivo su se odnosili prema generalu Praljku

Praljak je inzistirao da se sam brani, a suci su ga često prekidali. Da su suci bili strpljiviji s generalom Praljkom i dopustili mu veću slobodu u ispitivanju svjedoka, da nisu gotovo masovno ignorirali dokaze obrane, u tom bi slučaju Praljak možda prihvatio zaključke suđenja, misli Karnavas. “Možda bi general Praljak prihvatio da je možda griješio u magli rata dok je pokušavao, najbolje što je znao, zapovijedati i kontrolirati vojsku građana-vojnika, vođenu malobrojnim kompetentnim časnicima s činovima koji su premašivali njihovo iskustvo i kompetenciju”, piše on.

Prlićev odvjetnik Karnavas: Časni prkos generala Slobodana Praljka

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: ‘Macron ima razumijevanja’ za probleme Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Drugog dana posjeta Francuskoj premijer Andrej Plenković sastao se s predsjednikom Emmanuelom Macronom. U izjavi hrvatskim novinarima premijer Plenković je rekao kako su razgovarali o bilateralnim pitanjima, ali i onima koji muče cijelu Europu – poput Brexita i migrantske krize.

Prošli smo bilateralne odnose, izrazili zadovoljstvo trgovinskom razmjenom, investicijama, političkim dijalogom, provedbom strateškog partnerstva. Usuglasili smo stavove o brojnim međunarodnim pitanjima i pitanjima koji se tiču jugoistoka Europe, rekao je premijer.

“Odličan sastanak s predsjednikom Macronom. Temeljito smo prošli bilateralne odnose, izrazili zadovoljstvo trgovinskom razmjenom, političkim dijalogom, provedbom strateškog partnerstva, usuglašavanjem stavova o međunarodnim pitanjima i onih koji se tiču jugoistoka Europe”, izjavio je Plenković nakon razgovora s Macronom.

Također je pozdravio najavu francuskog predsjednika da će sljedeće godine posjetiti Hrvatsku.

Macron je uoči razgovora kazao novinarima kako će sljedeće godine posjetiti Hrvatsku. “Europa se ne gradi samo u Bruxellesu nego u svim prijestolnicama zemalja članica EU-a i stoga ću se odazvati vašem pozivu da tijekom sljedeće godine posjetim Hrvatsku. Službenog posjeta nije bilo već 18 godina, što smatram određenom aberacijom”, rekao je Macron u izjavi novinarima prije razgovora s hrvatskim premijerom.

Plenković je rekao da je iskoristio prigodu kako bi francuskom predsjedniku objasnio što se dogodilo na općim izborima u Bosni i Hercegovini.

“Nas najviše zabrinjava tema koja se odnosi na izbor hrvatskog člana predsjedništva. Izabran je Hrvat glasovima Bošnjaka i smatramo da je to izigravanje temeljnih načela, slova i duha Daytonskog sporazuma. Mislim da bi za BiH bilo dobro da se poštuje ono što je stvarno bilo dogovoreno i mišljeno i da je za budućnost ključno pronaći rješenje za izborni zakon koji bi omogućio legitimni izbor članova predsjedništva”, rekao je Plenković.

Na pitanje na kakav je prijem kod Macrona naišla njegova argumentacija o BiH i hoće li Francuska pomoći u rješavanju tog problema, Plenković je rekao da Macron to shvaća kao ozbiljan problem.

“Razumio je da je ovo ozbiljan problem i da je percepcija koja postoji u Hrvatskoj možda jedinstvena, ali kada se detaljno argumentira onda sugovornici shvaćaju da je to ozbiljan problem kojim se treba pozabaviti, ne samo Hrvatska ili Bosna i Hercegovina nego i šira međunarodna zajednica”, rekao je Plenković.

On, međutim, nije potvrdio da je Macron u tome obećao pomoć, već je samo kazao da je francuski predsjednik “pokazao razumijevanje”.

Plenković je rekao da je s Macronom razgovarao o svim temama koje su na dnevnom redu summita EU-a koji se u srijedu i četvrtak održava u Bruxellesu, brexitu, eurozoni, migracijama i pitanju sigurnosti.

Dodao je da se razgovaralo i o hrvatskim pripremama za Schengen za što bi Hrvatska trebala biti spremna do prve polovice 2020. kada predsjedava Vijećem EU-a.

Također je bilo riječi i o hrvatskoj namjeri da za vrijeme svoga predsjedanja organizira novi summit EU-a sa zemljama jugoistoka Europe.

“Mislim da je dobro da za vrijeme našeg predsjedanja na jedan realističan način vidimo što se može napraviti u četiri do pet godina od tada. Imamo tri skupine zemalja – Srbiju i Crnu Goru koje su uznapredovale u pregovorima, zatim Makedoniju i Albaniju koje čekaju otvaranje pregovora nakon europskih izbora te BiH i Kosovo koji su u kasnijoj fazi. Naš je cilj dogovoriti strukturirani pristup za svih šest zemalja i da kao zainteresirana strana i najbliža susjeda podržimo taj proces”, rekao je Plenković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bruna Esih: Culej je više nego dobrodošao u naš Klub

Objavljeno

na

Objavio

Jedini HDZ-ov zastupnik koji se pojavio na subotnjem prosvjedu u Vukovaru je Stevo Culej. Dan nakon prosvjeda pojavili su se napisi da Culej razmišlja o odlasku iz HDZ-a i mogućem prelasku u Klub zastupnika Neovisni za Hrvatsku. ‘Nisam s njim razgovarala, ali je više nego dobrodošao’, rekla je za N1 predsjednica Neovisnih za Hrvatsku Bruna Esih.

“Ja smatram da mnogima danas više nije mjesto u HDZ-u, kao bivša članica tok kluba vjerujem i znam da postoji niz onih ljudi koji se ne slažu s ovom politikom koja se trenutno provodi. No treba uz to imati moralne i političke snage, a znam da to nije lako. Mi nikoga nikad nismo vukli za rukav, vrbovali”, rekla je Esih koja vjeruje da Culej razmišlja o promjeni tabora.

“Imala sam prilike to čuti s različitih strana, no ne i od njega osobno, nikakvi razgovori se nisu vodili. Nije nužno da on izlaskom iz HDZ-a postane član naše stranke, već da kao nezavisni zastupnik svoje političko djelovanje nastavi unutar našeg kluba. On je, što se nas tiče, zasigurno dobrodošao. Mislim da je jedan od najaktivnijih zastupnika u Saboru, cijenima ga, on se puno bavio istraživanjem zločina zbog kojih smo u subotu prosvjedovali. Osobno mislim da je živopisna osoba i da bi s njim rad našeg Kluba bio i utoliko zanimljiviji”, kazala je Esih te dodala kako misli da mnogima više nije mjesto da ostanu u HDZ-u.

 

Culej: Ostajem li u HDZ-u? Vidjet ću, pratite situaciju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari