Pratite nas

Iz Svijeta

Proces Brdo-Brijuni: Pozivamo EU da razmotri svoje proširenje na zapadni Balkan kao pitanje od geopolitičke važnosti

Objavljeno

na

Foto: EPA

Sudionici summita Procesa Brdo-Brijuni pozvali su u četvrtak Europsku uniju da u procesu proširenja na zemlje zapadnog Balkana uzme u obzir i geopolitičke razloge, ustvrdivši da bi puna integracija tih zemalja u europski sustav vrijednosti bila važna za sveukupnu europsku stabilnost.

“Pozivamo Europsku uniju da razmotri svoje proširenje na zapadni Balkan kao pitanje od geopolitičke važnosti”, navodi se u zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na summitu te inicijative održanom u Tirani.

“Puna integracija zemalja zapadnog Balkana u europski sustav vrijednosti važan je faktor sveukupne europske stabilnosti”, dodaje se.

Riječ je o redovitom godišnjem zasjedanju čelnika zemalja uključenih u inicijativu koju su 2013. zajednički pokrenule Hrvatska i Slovenija.

Ovogodišnji summit organizirao je albanski predsjednik Ilir Meta, a na njemu su, uz supredsjedatelje inicijative, hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i slovenskog predsjednika Boruta Pahora, sudjelovali i čelnici Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova, zemalja koje se nalaze u različitim fazama procesa približavanja EU.

Na summitu je sudjelovala i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, te, kao počasni gost, poljski predsjednik Andrzej Duda.

Sudionici skupa su u završnoj izjavi naglasili da zemlje kandidati moraju ispuniti sve standarde Europske unije, te pozvali da se pregovarački proces odvija “fleksibilnije i brže”.

Također su pozdravili Prespanski sporazum između Skoplja i Atene o promjeni imena Makedonije u Sjevernu Makedoniju koji je otvorio mogućnost nastavka euroatlantskih integracija te zemlje.

“Zaključujemo da takvi primjeri pokazuju put prema jačanju europskih i euroatlantskih veza unutar regije zapadnog Balkana”, navodi se u izjavi.

Summit u Tirani održava se nekoliko tjedana uoči summita čelnika EU-a početkom lipnja na kojemu bi se trebala donijeti odluka o mogućem formalnom početku pristupnih pregovora EU-a s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, zemljama koje su u statusu kandidata za članstvo u Uniji.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović u svom je obraćanju podržala otvaranje pristupnih pregovora s tim zemljama, ali je naglasila da svi kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU-u trebaju provesti sve potrebne reforme, te uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a.

“EU ne smije napustiti zemlje jugoistočne Europe, a Hrvatska će i dalje biti vaš zagovornik unutar EU-a”, poručila je Grabar-Kitarović.

Ona je također kazala da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja EU-om u prvoj polovici sljedeće godine staviti pitanje proširenja na jugoistok Europe visoko na dnevni red, te da će organizirati summit na tu temu.

Grabar-Kitarović je na konferenciji za tisak međutim naglasila da je zabrinuta zbog nedostatka napretka u regiji, te nedostatka zanimanja u Bruxellesu.

“Kad razgovaram s kolegama u Bruxellesu, ne samo da vidim kako ne postoji dovoljno poznavanja situacije u jugoistočnoj Europi, nego nažalost ne postoji ni dovoljno zanimanja, a to se odnosi i na javnost u tim zemljama”, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da je Proces Brdo-Brijuni važan kako bi se zadržala pozornost na regiji.

“Također sam zabrinuta zbog nedostatka napretka u regiji … nažalost, situacija koju sada imamo, osobito zbog rasprava u EU-u koje su okrenute unutarnjim problemima. Stvorili smo opasan vakuum u jugoistočnoj Europi … ljudi sve više sumnjaju i gube vjeru o to je li moguće postići napredak, a taj vakuum ispunjavaju treće strane, koje nisu nužno dobre za regiju”, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da se “ovdje gotovo vodi bitka ideja odnosno ideologija”.

Slovenski predsjednik Pahor upozorio je da sljedeća Europska komisija nakon europskih izbora pitanje proširenja na zapadni Balkan vjerojatno neće imati pri vrhu prioriteta. “Zato čelnici ove regije moraju učiniti sve kako bi tema proširenja postala privlačnija ostatku Europske unije”, rekao je Pahor.

Sudionici summita Brdo-Brijuni također su podržali stajalište Unije da je jedan od uvjeta članstva i rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja susjednih zemalja. “Aktivno ćemo nastojati da se nastavi dijalog i produbi povjerenje u regiji koju predstavljamo. Sva otvorena pitanja bit će riješena mirnim putem, u duhu međusobnog uvažavanja i suradnje”, stoji u završnoj izjavi.

U tom smislu, na summitu je razgovarano i o odnosima Srbije i Kosova, pošto je nedavni skup na tu temu u Berlinu, u organizaciji njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, neslavno propao.

Albanski predsjednik Meta kazao je da je atmosfera na summitu bila konstruktivna, te izrazio želju da se dijalog između Prištine i Beograda nastavi. “Želio bih pohvaliti konstruktivan dijalog Srbije i Kosova, čak i ako nije postignut napredak. Da smo sve probleme riješili danas pomislio bih da živimo u Beneluksu”, rekao je Meta.

Na summitu je odlučeno da se sljedeći sastanak na vrhu Procesa održi u Sloveniji. Pahor je kazao da je zajedno s hrvatskom predsjednicom sastavio pismo u kojemu su pozvali glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa da bude poseban gost tog summita. Ako Guterres pristane, sljedeći summit Procesa Brdo-Brijuni će se održati vjerojatno sredinom studenoga ove godine u Brdu kod Kranja, rekao je Pahor.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Bivši prvi čovjek UEFA-e Michel Platini uhićen zbog sumnje u korupciju

Objavljeno

na

Objavio

Michel Platini, bivši čelnik UEFA-e uhićen je u Francuskoj zbog sumnje da je bio umiješan u korupciju prilikom dodjele Svjetskog prvenstva u Kataru 2022.

Trenutačno se nalazi u pritvoru u Nanterreu, zapadnom predgrađu Pariza.

Platini je bio predsjednik UEFA-e od 2007. do 2015. godine kad mu je FIFA-in Odbor za etička pitanja zabranio rad u nogometu zajedno sa Seppom Blatterom koji mu je nezakonito isplatio dva milijuna eura.

Katar je dobio domaćinstvo Svjetskog prvenstva 2022. godine, a FIFA sumnja da je dodjela domaćinstva bila namještena.

Katar je domaćinstvo SP-a dobio u konkurenciji Južne Koreje, Japana, Australije i SAD-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Španjolska zajedno s Francuskom i Njemačkom gradi europske borbene zrakoplove

Objavljeno

na

Objavio

Španjolska se u ponedjeljak pridružila francusko-njemačkom projektu izgradnje nove generacije borbenih zrakoplova, inicijativi koja bi trebala osigurati da se Europa brani sama i ne ovisi o saveznicima u sve nesigurnijem svijetu.

Proizvođači letjelica Dassault Aviation i Airbus izgradit će borbeni zrakoplov za koji se očekuje da će biti u funkciji od 2040. i s vremenom zamijeniti Dassault Rafale, francuski dvomotorni višenamjenski lovac i njemački Eurofighter.

Europski projekt suočava se s konkurencijom iz Britanije koja je prošle godine objavila vlastite planove za novi borbeni zrakoplov nazvan Tempest (Oluja).

Industrijski čelnici pozivaju europske zemlje da brzo reagiraju inače riskiraju poraz na globalnom tržištu od većih igrača poput SAD-a pa i Kine u budućnosti.

Francuski, njemački i španjolski ministri obrane potpisali su sporazum o trilateralnom okviru suradnje na Paris Airshowu sjedeći na maketi borbenog zrakoplova dok im je pljeskao francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Francuski Safran i njemačka tvrtka MTU Aero Engines zajednički će proizvesti novi motor borbenog zrakoplova.

Dassault Aviation i Airbus dostavili su zajednički industrijski prijedlog vladama Francuske i Njemačke.

“Prva faza demonstracije označava još jedan odlučujući korak”, navode u zajedničkoj izjavi.

Francuska je razmatrala suradnju s Britanijom na projektu čime bi spojila dvije najveće europske vojne sile.

No, Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel su u srpnju 2017. objavili plan za Future Combat Air System (SCAF) uključujući borbeni zrakoplov.

Britanska najava planova u srpnju prošle godine o proizvodnji nove generacije zrakoplova koji će konkurirati američkom F-35, najnaprednijem ratnom zrakoplovom na svijetu, razotkrilo je europske podjele i produbilo skepticizam oko budućnosti europske obrambene suradnje dok Britanija pregovara o svom izlasku iz Europske unije.

Britanski BAE Systems i proizvođač zrakoplovnih motora Rolls-Royce, talijanska tvrtka Leonardo i europski proizvođač projektila MBDA predvodit će britanski projekt.

“Natjecanje među Europljanima kada nas slabi protiv Amerikanaca i Kineza je smiješno”, rekao je Macron.

Francuska i njemačka vlada očekuju ulaganje početnih 4 milijarde eura u borbeni zrakoplov do 2025., a Francuska, voditelj projekta, doprinijet će s 2,5 milijardi eura, navodi francusko ministarstvo obrane.

Pariz i Berlin očekuju prvi let prototipa oko 2026.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari