Pratite nas

Iz Svijeta

Proces Brdo-Brijuni: Pozivamo EU da razmotri svoje proširenje na zapadni Balkan kao pitanje od geopolitičke važnosti

Objavljeno

na

Foto: EPA

Sudionici summita Procesa Brdo-Brijuni pozvali su u četvrtak Europsku uniju da u procesu proširenja na zemlje zapadnog Balkana uzme u obzir i geopolitičke razloge, ustvrdivši da bi puna integracija tih zemalja u europski sustav vrijednosti bila važna za sveukupnu europsku stabilnost.

“Pozivamo Europsku uniju da razmotri svoje proširenje na zapadni Balkan kao pitanje od geopolitičke važnosti”, navodi se u zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na summitu te inicijative održanom u Tirani.

“Puna integracija zemalja zapadnog Balkana u europski sustav vrijednosti važan je faktor sveukupne europske stabilnosti”, dodaje se.

Riječ je o redovitom godišnjem zasjedanju čelnika zemalja uključenih u inicijativu koju su 2013. zajednički pokrenule Hrvatska i Slovenija.

Ovogodišnji summit organizirao je albanski predsjednik Ilir Meta, a na njemu su, uz supredsjedatelje inicijative, hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i slovenskog predsjednika Boruta Pahora, sudjelovali i čelnici Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova, zemalja koje se nalaze u različitim fazama procesa približavanja EU.

Na summitu je sudjelovala i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, te, kao počasni gost, poljski predsjednik Andrzej Duda.

Sudionici skupa su u završnoj izjavi naglasili da zemlje kandidati moraju ispuniti sve standarde Europske unije, te pozvali da se pregovarački proces odvija “fleksibilnije i brže”.

Također su pozdravili Prespanski sporazum između Skoplja i Atene o promjeni imena Makedonije u Sjevernu Makedoniju koji je otvorio mogućnost nastavka euroatlantskih integracija te zemlje.

“Zaključujemo da takvi primjeri pokazuju put prema jačanju europskih i euroatlantskih veza unutar regije zapadnog Balkana”, navodi se u izjavi.

Summit u Tirani održava se nekoliko tjedana uoči summita čelnika EU-a početkom lipnja na kojemu bi se trebala donijeti odluka o mogućem formalnom početku pristupnih pregovora EU-a s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, zemljama koje su u statusu kandidata za članstvo u Uniji.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović u svom je obraćanju podržala otvaranje pristupnih pregovora s tim zemljama, ali je naglasila da svi kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU-u trebaju provesti sve potrebne reforme, te uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a.

“EU ne smije napustiti zemlje jugoistočne Europe, a Hrvatska će i dalje biti vaš zagovornik unutar EU-a”, poručila je Grabar-Kitarović.

Ona je također kazala da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja EU-om u prvoj polovici sljedeće godine staviti pitanje proširenja na jugoistok Europe visoko na dnevni red, te da će organizirati summit na tu temu.

Grabar-Kitarović je na konferenciji za tisak međutim naglasila da je zabrinuta zbog nedostatka napretka u regiji, te nedostatka zanimanja u Bruxellesu.

“Kad razgovaram s kolegama u Bruxellesu, ne samo da vidim kako ne postoji dovoljno poznavanja situacije u jugoistočnoj Europi, nego nažalost ne postoji ni dovoljno zanimanja, a to se odnosi i na javnost u tim zemljama”, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da je Proces Brdo-Brijuni važan kako bi se zadržala pozornost na regiji.

“Također sam zabrinuta zbog nedostatka napretka u regiji … nažalost, situacija koju sada imamo, osobito zbog rasprava u EU-u koje su okrenute unutarnjim problemima. Stvorili smo opasan vakuum u jugoistočnoj Europi … ljudi sve više sumnjaju i gube vjeru o to je li moguće postići napredak, a taj vakuum ispunjavaju treće strane, koje nisu nužno dobre za regiju”, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da se “ovdje gotovo vodi bitka ideja odnosno ideologija”.

Slovenski predsjednik Pahor upozorio je da sljedeća Europska komisija nakon europskih izbora pitanje proširenja na zapadni Balkan vjerojatno neće imati pri vrhu prioriteta. “Zato čelnici ove regije moraju učiniti sve kako bi tema proširenja postala privlačnija ostatku Europske unije”, rekao je Pahor.

Sudionici summita Brdo-Brijuni također su podržali stajalište Unije da je jedan od uvjeta članstva i rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja susjednih zemalja. “Aktivno ćemo nastojati da se nastavi dijalog i produbi povjerenje u regiji koju predstavljamo. Sva otvorena pitanja bit će riješena mirnim putem, u duhu međusobnog uvažavanja i suradnje”, stoji u završnoj izjavi.

U tom smislu, na summitu je razgovarano i o odnosima Srbije i Kosova, pošto je nedavni skup na tu temu u Berlinu, u organizaciji njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, neslavno propao.

Albanski predsjednik Meta kazao je da je atmosfera na summitu bila konstruktivna, te izrazio želju da se dijalog između Prištine i Beograda nastavi. “Želio bih pohvaliti konstruktivan dijalog Srbije i Kosova, čak i ako nije postignut napredak. Da smo sve probleme riješili danas pomislio bih da živimo u Beneluksu”, rekao je Meta.

Na summitu je odlučeno da se sljedeći sastanak na vrhu Procesa održi u Sloveniji. Pahor je kazao da je zajedno s hrvatskom predsjednicom sastavio pismo u kojemu su pozvali glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa da bude poseban gost tog summita. Ako Guterres pristane, sljedeći summit Procesa Brdo-Brijuni će se održati vjerojatno sredinom studenoga ove godine u Brdu kod Kranja, rekao je Pahor.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Izrael želi snažnije veze s Ukrajinom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je u ponedjeljak u Kijevu, u nastojanju da privuče birače u domovini, na snažnije veze između Izraela i Ukrajine, odakle potječe puno izraelskih državljana.

To je prvi posjet nekog izraelskog premijera Ukrajini od 1999. i analitičari ističu da ima stratešku važnost pred parlamentarne izbore u Izraelu 17. rujna.

“Možemo krenuti u budućnost sami, ali možemo bolje zajedno”, rekao je Netanyahu tijekom sastanka s novim ukrajinskim predsjednikom, Volodimirom Zelenskijem, pozvavši ga da posjeti Jeruzalem.

On je uzvratio da Ukrajina “može učiti od Izraela, posebice na području sigurnosti i obrane”.

Dvojica čelnika posjetila su memorijalni centar Babin Jar, poprište najvećeg strijeljanja Židova tijekom holokausta. U travnju 1941. ondje je ubijeno više od 33.000 Židova.

Prije holokausta, velik dio ukrajinskog stanovništva činili su Židovi. Zelenskij je i sam židovskog podrijetla.

Više od milijun ljudi iz bivših sovjetskih republika nastanilo se u Izraelu nakon pada ‘željezne zavjese’, čineći petinu stanovništva svoje nove domovine.

Oni su obično skloni glasati za nacionalističku stranku Yisrael Beiteinu koju vodi Avigdor Lieberman.

(Hina)

 

Predsjednica: Moj glavni interes je podići razinu prijateljskih odnosa s Izraelom na strateško partnerstvo

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel na proslavi događaja koji je otvorio pukotinu u ‘željeznoj zavjesi’

Objavljeno

na

Objavio

Trideset godina nakon pada “željezne zavjese” njemačka kancelarka Angela Merkel zauzela se u ponedjeljak za Europu “solidarnosti i slobode”, prisjećajući se događaja iz 1989. koji su dokinuli podjelu na istok i na zapad kontinenta.

Angela Merkel je na poziv mađarskog premijera Viktora Orbana doputovala u ponedjeljak u Mađarsku, u pogranični grad Sopron gdje je 19. kolovoza 1989. više od 600 istočnih Nijemaca koji su ljetovali u Mađarskoj, iskoristilo “paneuropski piknik” i otvaranje graničnog prijelaza s Austrijom kako bi pobjegli na Zapad.

Taj je događaj otvorio presudnu pukotinu u “željeznoj zavjesi”, granici koja je nakon Drugog svjetskog rata prvo ideološki a onda i fizički razdvajala zonu sovjetskog utjecaja na istoku od zapadnih zemalja i koju je simbolizirao Berlinski zid.

Taj je piknik “prerastao u međunarodni simbol koji svjedoči da se slobodu ne može ugušiti”, ocijenila je Merkel u govoru koji je održala u Orbanovu društvu, nakon vjerske službe u gradskoj crkvi.

“Sopron pokazuje što nas čini Europljanima”, rekla je, te dodala: “(piknik) je označio zaokret prema solidarnosti, slobodi i miru, prema Europi s ljudskim licem”.

Te vrijednosti i ubuduće moraju “ujedinjavati Europu”, istaknula je kancelarka, pozivajući da se “otklone uzroci zbog kojih (izbjeglice) s ratnih i kriznih područja bježe” iz svojih zemalja u Europu.

Angela Merkel, na vlasti od 2005. i Viktor Orban, od 2010., veterani europske politike, zadnji put su se sastali u srpnju 2018. u prigodi Orbanova posjeta Berlinu.

Merkel je tada iskoristila prigodu i upozorila ga da mora poštovati načelo “humanosti” nakon kritika upućenih Mađarskoj zbog postupanja s tražiteljima azila koje je zadržavala na svojoj granici.

“Otvaranje željezne zavjese u Mađarskoj utrlo je put njemačkom ujedinjenju”, podsjetio je Orban u ponedjeljak.

“Znali smo da naše oslobađanje od sovjetskog jarma neće biti konačno bez ujedinjene Njemačke”, dodao je.

Dvije vlade, premda se razlikuju u nekim političkim pitanjima, imaju velike gospodarske interese. Njemačka je glavni trgovinski partner Mađarske zbog velike prisutnosti svoje automobilske industrije u toj zemlji.

(Hina)

 

Merkel i Orban obilježavaju trideset godina od pada željezne zavjese

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari