Pratite nas

Događaji

Procesom detuđmanizacije nastojalo se poništiti deset godina hrvatskoga ponosa i slave

Objavljeno

na

Šestosveščani niz knjiga “Tuđmanov arhiv. Korespondencija predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana od 1990. do 1999. godine” glavnog urednika Miroslava Tuđmana, koji sadržava korespondenciju prvoga hrvatskog predsjednika sa stranim državnicima i političarima, predstavljen je u četvrtak u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta.

tuđmanov-arhivKnjige su predstavili glavni urednik niza Miroslav Tuđman, akademik Davorin Rudolf, urednici pojedinih svezaka Josip Mihaljević i Ivo Lučić te u ime nakladnika direktorica Hrvatske sveučilišne naklade i ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest Jasna Turkalj.

Prof. Tuđman ocijenio je kako se procesom detuđmanizacije nastojalo poništiti deset godina hrvatskoga ponosa i slave kad je stvorena neovisna hrvatska država. “Detuđmanizatori su bolovali od epistemološkoga PTSP-a”, rekao je i dodao kako su oni bili ogorčeni stvaranjem hrvatske države, koju su detuđmanizacijom pokušavali dekonstruirati. Ustvrdio je i kako je taj proces završio oslobađajućom presudom hrvatskim generalima u Haagu, te objavljivanjem niza od šest knjiga Tuđmanova arhiva.

Akademik Rudolf podsjetio je kako je Hrvatska 1990. i 1991. bila osamljena u potrazi za stvaranjem svoje državnosti. “Odluku da se proglasi Hrvatska samostalnom državom donijeli smo sami”, rekao je, ističući kako “smo je onda sami i sačuvali”.

Po riječima povjesničara Ive Lučića, proces detuđmanizacije nije uspio, što je nakon izbora Kolinde Grabar-Kitarović za predsjednicu Republike otvorilo mogućnost da Hrvatska postane prosperitetna država. “Istina o prvome hrvatskom predsjedniku pisat će se na temelju gradiva iz njegova arhiva, koji je objavljen u ovih šest knjiga”, rekao je Lučić.

Josip Mihaljević smatra kako je u knjigama objavljena iznimna građa bez koje se ne može pisati o događajima devedesetih godina. Dodao je kako ta građa nije važna samo za hrvatsku povijest, nego i za povijest međunarodnih odnosa u svijetu.

Anita Šikić iz Hrvatske sveučilišne naklade podsjetila je kako šest svezaka knjižnoga niza ima 3604 stranice na kojima je objavljeno 1347 Tuđmanovih pisama naslovljenih za 417 svjetskih državnika i političara. “Riječ je o izvornoj neposrednoj slici povijesti čiji su dokumenti važni i za razumijevanje sadašnjosti”, ocijenila je.

Šest svezaka Tuđmanova arhiva sadržava korespondenciju pvoga hrvatskog predsjednika sa stranim državnicima, Svetom Stolicom, čelnicima i predstavnicima međunarodnih organizacija, čelnicima SFRJ i republika bivše Jugoslavije, predstavnicima hrvatskoga i bošnjačkog naroda u BiH i drugih od 1990. do 1999. godine. Građu čini 1397 dokumenata koji, najvećim dijelom, dosad nisu bili dostupni javnosti i istraživačima. Svaki svezak ima opsežni predgovor koji uvodno daje prikaz povijesnih prilika i događaja na temelju raspoložive građe.

Predgovore su pisali autori koji nisu samo istaknuti znanstvenici, nego su neki od njih bili i neposredni sudionici povijesnih zbivanja 1990-ih. Predgovori su pisani tematski kako bi se razumio kontekst povijesnih zbivanja. U šestom svesku Tuđmanova arhiva na engleskom jeziku objavljeni su predgovori iz svezaka koji su tiskani prije. Priređivači su tako omogućili stranim čitateljima i istraživačima pristup važnim dokumentima iz doba stvaranja i obrane hrvatske države te su ponudili okvir za znanstveno tumačenje tih zbivanja. Da bi se što temeljitije razumjele političke prilike u kojima je nastajala objavljena korespondencija, urednici su pripremili kronologiju povijesnih i političkih događaja u vremenu kada se korespondencija vodila, te kazalo korespondenata koje nudi osnovne podatke o ulogama i dužnostima autora pisama. Kronologija donosi podatke o političkim zbivanjima u Hrvatskoj te o događajima u neposrednom i međunarodnom okruženju. Tuđmanov arhiv nudi mnogobrojne dosad nepoznate dokumente, dokumente koji su u vrijeme nastanka oblikovali političke događaje i određivali budućnost Hrvatske.

Knjige su objavili u sunakladništvu zagrebačka Hrvatska sveučilišna naklada i Hrvatski institut za povijest. Prva knjiga – Godine stvaranja i obrane: 1990. i 1991., uredio Goran Mladineo – Uvodna napomena o Tuđmanovom arhivu Miroslav Tuđman, Davorin Rudolf: Hrvatska vanjska politika neposredno prije i u vrijeme proglašenja neovisnosti države – Dokumenti 1990. – Dokumenti 1991. – Kronologija događanja 1990. i 1991. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena. Druga knjiga – Godina priznanja: 1992., uredio Miroslav Tuđman – Miroslav Tuđman: Načela i odrednice nacionalne strategije dr. Franje Tuđmana – Dokumenti 1992. – Kronologija događanja 1992. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena. Treća knjiga – Godina sukoba: 1993., uredio Ivica Lučić – Ivica Lučić: Povodi i početak hrvatsko-muslimanskog rata 1993. godine u Bosni i Hercegovini – Dokumenti 1993. – Kronologija događanja 1993. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena. Četvrta knjiga – Godine pobjede: 1994. i 1995., uredio Nikica Barić – Ante Nazor: Pregled djelovanja hrvatskih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990-ih – Dokumenti 1994. – Dokumenti 1995. – Kronologija događanja 1994. i 1995. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena. Peta knjiga – Godine povratka: 1996. i 1997., uredio Nikica Barić – Nikica Barić: Predsjednik dr. Franjo Tuđman i pitanje okupiranih hrvatskih područja 1992.-1995.-1998. – Dokumenti 1996. – Dokumenti 1997. – Kronologija događanja 1996. i 1997. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena. Šesta knjiga – Godine mira: 1998. i 1999., uredio Josip Mihaljević – Introductory Notes on Tuđman’s Archive Miroslav Tuđman – Davorin Rudolf: Croatian Foreign Policy Immediately Prior to and During the Time of the Declaration of Independence of the State – Miroslav Tuđman: The Principles and Determinants of Dr. Franjo Tuđman’s National Strategy – Ivica Lučić: The Causes and Beginnings of the 1993 Croat-Muslim War – Ante Nazor: An Overview of the Actions of Croatian Military Forces in Croatia and Bosnia and Herzegovina in the 1990s – Nikica Barić: President Franjo Tuđman and the Issue of Occupied Croatian Territory, 1992.-1995.-1998. – Dokumenti 1998. – Dokumenti 1999. – Kronologija događanja 1998. i 1999. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena.

Na predstavljanju je među ostalima bio i Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, stranke koju je Franjo Tuđman utemeljio i bio njezin predsjednik do smrti.

[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari