Pratite nas

Događaji

Procesom detuđmanizacije nastojalo se poništiti deset godina hrvatskoga ponosa i slave

Objavljeno

na

Šestosveščani niz knjiga “Tuđmanov arhiv. Korespondencija predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana od 1990. do 1999. godine” glavnog urednika Miroslava Tuđmana, koji sadržava korespondenciju prvoga hrvatskog predsjednika sa stranim državnicima i političarima, predstavljen je u četvrtak u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta.

tuđmanov-arhivKnjige su predstavili glavni urednik niza Miroslav Tuđman, akademik Davorin Rudolf, urednici pojedinih svezaka Josip Mihaljević i Ivo Lučić te u ime nakladnika direktorica Hrvatske sveučilišne naklade i ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest Jasna Turkalj.

Prof. Tuđman ocijenio je kako se procesom detuđmanizacije nastojalo poništiti deset godina hrvatskoga ponosa i slave kad je stvorena neovisna hrvatska država. “Detuđmanizatori su bolovali od epistemološkoga PTSP-a”, rekao je i dodao kako su oni bili ogorčeni stvaranjem hrvatske države, koju su detuđmanizacijom pokušavali dekonstruirati. Ustvrdio je i kako je taj proces završio oslobađajućom presudom hrvatskim generalima u Haagu, te objavljivanjem niza od šest knjiga Tuđmanova arhiva.

Akademik Rudolf podsjetio je kako je Hrvatska 1990. i 1991. bila osamljena u potrazi za stvaranjem svoje državnosti. “Odluku da se proglasi Hrvatska samostalnom državom donijeli smo sami”, rekao je, ističući kako “smo je onda sami i sačuvali”.

Po riječima povjesničara Ive Lučića, proces detuđmanizacije nije uspio, što je nakon izbora Kolinde Grabar-Kitarović za predsjednicu Republike otvorilo mogućnost da Hrvatska postane prosperitetna država. “Istina o prvome hrvatskom predsjedniku pisat će se na temelju gradiva iz njegova arhiva, koji je objavljen u ovih šest knjiga”, rekao je Lučić.

Josip Mihaljević smatra kako je u knjigama objavljena iznimna građa bez koje se ne može pisati o događajima devedesetih godina. Dodao je kako ta građa nije važna samo za hrvatsku povijest, nego i za povijest međunarodnih odnosa u svijetu.

Anita Šikić iz Hrvatske sveučilišne naklade podsjetila je kako šest svezaka knjižnoga niza ima 3604 stranice na kojima je objavljeno 1347 Tuđmanovih pisama naslovljenih za 417 svjetskih državnika i političara. “Riječ je o izvornoj neposrednoj slici povijesti čiji su dokumenti važni i za razumijevanje sadašnjosti”, ocijenila je.

Šest svezaka Tuđmanova arhiva sadržava korespondenciju pvoga hrvatskog predsjednika sa stranim državnicima, Svetom Stolicom, čelnicima i predstavnicima međunarodnih organizacija, čelnicima SFRJ i republika bivše Jugoslavije, predstavnicima hrvatskoga i bošnjačkog naroda u BiH i drugih od 1990. do 1999. godine. Građu čini 1397 dokumenata koji, najvećim dijelom, dosad nisu bili dostupni javnosti i istraživačima. Svaki svezak ima opsežni predgovor koji uvodno daje prikaz povijesnih prilika i događaja na temelju raspoložive građe.

Predgovore su pisali autori koji nisu samo istaknuti znanstvenici, nego su neki od njih bili i neposredni sudionici povijesnih zbivanja 1990-ih. Predgovori su pisani tematski kako bi se razumio kontekst povijesnih zbivanja. U šestom svesku Tuđmanova arhiva na engleskom jeziku objavljeni su predgovori iz svezaka koji su tiskani prije. Priređivači su tako omogućili stranim čitateljima i istraživačima pristup važnim dokumentima iz doba stvaranja i obrane hrvatske države te su ponudili okvir za znanstveno tumačenje tih zbivanja. Da bi se što temeljitije razumjele političke prilike u kojima je nastajala objavljena korespondencija, urednici su pripremili kronologiju povijesnih i političkih događaja u vremenu kada se korespondencija vodila, te kazalo korespondenata koje nudi osnovne podatke o ulogama i dužnostima autora pisama. Kronologija donosi podatke o političkim zbivanjima u Hrvatskoj te o događajima u neposrednom i međunarodnom okruženju. Tuđmanov arhiv nudi mnogobrojne dosad nepoznate dokumente, dokumente koji su u vrijeme nastanka oblikovali političke događaje i određivali budućnost Hrvatske.

Knjige su objavili u sunakladništvu zagrebačka Hrvatska sveučilišna naklada i Hrvatski institut za povijest. Prva knjiga – Godine stvaranja i obrane: 1990. i 1991., uredio Goran Mladineo – Uvodna napomena o Tuđmanovom arhivu Miroslav Tuđman, Davorin Rudolf: Hrvatska vanjska politika neposredno prije i u vrijeme proglašenja neovisnosti države – Dokumenti 1990. – Dokumenti 1991. – Kronologija događanja 1990. i 1991. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena. Druga knjiga – Godina priznanja: 1992., uredio Miroslav Tuđman – Miroslav Tuđman: Načela i odrednice nacionalne strategije dr. Franje Tuđmana – Dokumenti 1992. – Kronologija događanja 1992. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena. Treća knjiga – Godina sukoba: 1993., uredio Ivica Lučić – Ivica Lučić: Povodi i početak hrvatsko-muslimanskog rata 1993. godine u Bosni i Hercegovini – Dokumenti 1993. – Kronologija događanja 1993. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena. Četvrta knjiga – Godine pobjede: 1994. i 1995., uredio Nikica Barić – Ante Nazor: Pregled djelovanja hrvatskih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990-ih – Dokumenti 1994. – Dokumenti 1995. – Kronologija događanja 1994. i 1995. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena. Peta knjiga – Godine povratka: 1996. i 1997., uredio Nikica Barić – Nikica Barić: Predsjednik dr. Franjo Tuđman i pitanje okupiranih hrvatskih područja 1992.-1995.-1998. – Dokumenti 1996. – Dokumenti 1997. – Kronologija događanja 1996. i 1997. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena. Šesta knjiga – Godine mira: 1998. i 1999., uredio Josip Mihaljević – Introductory Notes on Tuđman’s Archive Miroslav Tuđman – Davorin Rudolf: Croatian Foreign Policy Immediately Prior to and During the Time of the Declaration of Independence of the State – Miroslav Tuđman: The Principles and Determinants of Dr. Franjo Tuđman’s National Strategy – Ivica Lučić: The Causes and Beginnings of the 1993 Croat-Muslim War – Ante Nazor: An Overview of the Actions of Croatian Military Forces in Croatia and Bosnia and Herzegovina in the 1990s – Nikica Barić: President Franjo Tuđman and the Issue of Occupied Croatian Territory, 1992.-1995.-1998. – Dokumenti 1998. – Dokumenti 1999. – Kronologija događanja 1998. i 1999. – Kazalo korespondenata – Kazalo imena.

Na predstavljanju je među ostalima bio i Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, stranke koju je Franjo Tuđman utemeljio i bio njezin predsjednik do smrti.

[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Povodom 100 godina hrvatske Baranje, Osječko-baranjska županija predstavila knjigu ‘Baranja – život na rubu’

Objavljeno

na

Objavio

Ispred crkve sv. Petra i Pavla, uz cestu između sela baranjskih Hrvata-Šokaca, Topolja i Gajića, jučer je predstavljena knjiga Luke Jakopčića „Baranja – Život na rubu“. Riječ je o monografiji Baranje kojoj je nakladnik Osječko-baranjska županija i župan Ivan Anušić, a pisao ju je Luka Jakopčić povodom stote obljetnice potpisivanja Trianonskog ugovora kojim je južna baranja postala hrvatska. Predstavljanje je počelo u 16.30 sati, odnosno točno u vrijeme kada je 4. lipnja 1920. godine u Versaillesu potpisan Trianonski mirovni ugovor kojim je ovaj djelić Ugarske, poznat kao „Dravski trokut“, pripojen tadašnjoj SHS, a današnjoj Hrvatskoj.

Gajdaš, šokci i šokice, baranjske buše i tamburaši dočarali su dio bogatstva koje i danas krije Baranja. A u ljepote Baranje, njenu povijesni vrijednost za istok Hrvatske, ali i cijelu Hrvatsku goste je uveo župan Ivan Anušić.

– Veliki jubilej, 100 godina hrvatske Baranje trenutak je da odamo počast ovom prekrasnom komadu hrvatske zemlje. Baranja je biser naše županije, prelijepa je, specifična, multikulturna, posebna je sa svojim Kopačkim ritom, prekrasnim ravnicama, plodnim poljima, svojom kulturom, folklorom, gastronomijom, eno ponudom. Kroz kontinentalni turizam i poljoprivredu na njoj gradimo veliki iskorak u gospodarskom smislu. Ima dugu i kompleksnu povijest koju treba naučiti. Baranja je hrvatska, 100 godina je hrvatska i zauvijek će ostati hrvatska – poručio je župan Ivan Anušić.

Posebno je naglasio kako je Baranja specifična i po tomu što u njoj živi više različitih nacionalnosti, Mađari, Srbi, Hrvati, Romi i drugi, više različitih kultura i vjera.

– Unatoč tomu Baranja je sredina koja stoljećima živi u miru i toleranciji i tako treba ostati. Naravno, nikada ne možemo niti smijemo zaboraviti Domovinski rat i što se događalo 1991. godine, ljude koji su svoje živote ostavili braneći Baranju, kao i u ranijim ratovima u prošlosti braneći svoju domovinu, obitelj i narod.  U knjizi zato govorimo o svemu što Baranja jeste, a pouka i poruka svima je da je hrvatska Baranja sastavni dio Hrvatske i Osječko-baranjske županije, a takva će biti u budućnosti. Povezujemo Baranju autoputom s ostatkom Hrvatske i BiH, radimo projekte po gradovima i općinama, investiramo u infrastrukturu. Baranja ima ulogu i pokretača gospodarstva istoka Hrvatske jer tu su najplodnije ravnice, a budućnost Hrvatske je u proizvodnji hrane i upravo zato se revitalizacija Baranje mora nastaviti – kazao je župan.

Knjigu su predstavili autor Luka Jakopčić i recenzent Dinko Župan s Hrvatskog instituta za povijest, ističući sjajno djelo mladog autora koje je izvrstan zalog za budućnost.

– Baranja je skrivena i neistražena, puna kulturnih i povijesnih bogatstava, različitih tradicija i naroda i po tome možda i najzanimljivija na cijelom hrvatskom području – opisao je svoje dojmove prilikom istraživanja za knjigu autor Luka Jakopčić.

Među mnogobrojnim nazočnim gostima koji su došli obilježiti stotu obljetnicu hrvatske Baranje bili su i veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj NJ.E. Mladen Andrlić, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, generalni konzul Mađarske u Osijeku János Sándor Fuzik, generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Milan Šapić, izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, prorektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Robert Raponja, predstavnici katoličke, pravoslavne i reformatorske vjerske zajednice, izaslanstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Republike Srbije (Vojvodine), gradonačelnik i načelnici s područja Baranje, vijećnici Županijske skupštine te drugi gosti i uzvanici.

Nakon predstavljanja knjige, u crkvi je upriličena izložba fotografija života Baranje autora studija Romulić&Stojčić te koncert zagrebačkog ansambla Ad Gloriam Brass.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

General-bojnik Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na proslavi Dana grada Zagreba, 31. svibnja, general-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Zagreba, a premijer Andrej Plenković je na svečanosti čestitajući blagdan naglasio da je obnova nakon potresa temeljna zadaća svih.

Premijer Plenković je pohvalio gradske službe koje “nakon potresa uložile maksimalan angažman za hitne aktivnosti sanacije grada, za sigurnost grada i za pripremu za njegovu kvalitetnu, dugoročnu i održivu obnovu.”

Plenković je čestitajući Dan Grada Zagreba i Blagdan Majke Božje od Kamenih vrata zaštitnice Grada rekao da je obnova temeljna zadaća svih. Kako je rekao, Vlada želi da obnova Zagreba bude “na onoj razini koja će osigurati da neki eventualni budući potresi ne učine ovako velike štete, da obnova bude cjelovita, da prije svega obuhvati privatne kuće i stanove građana, ali i da se obnove institucije i zgrade važne za zdravstvo i školstvo koje su važne i za Hrvatsku.”

“Potres je trajao 10 sekundi, obnova će trajati najmanje 10, ali vjerojatno i više godina. Da bismo to radili moramo imati kvalitetan zakonski okvir i program mjera i moramo imati ono što je najvažnije – financijska sredstva”, rekao je.

Izvijestio je da je priprema za zahtjev prema Europskom fondu solidarnosti na samom kraju. Putem tog fonda ćemo dobiti znatna sredstva za obnovu, rekao je, i dodao da ona ipak neće biti dovoljna. Grad će obnavljati vlastitim sredstvima, ali i drugim izvorima međunarodnog financiranja, poput dogovorenog zajma sa Svjetskom bankom u iznosu od 200 milijuna dolara, kazao je.

Podsjetio i na pandemiju koronavirusom koja je promijenila način života u cijelom svijetu. Vlada će s gradskim službama pronaći načina da se i u takvoj krizi olakša financijsko funkcioniranje Zagreba “jer da bi Hrvatska išla naprijed, Zagreb mora biti najsnažniji”.

Bandić: Zagreb je otvoren i siguran grad

“Naš Zagreb je prije svega otvoren i siguran grad a to je prijeko potreban uvjet bilo kakve budućnosti žive zajednice grada i jedne države. I po tome može biti primjer razvijenijim europskim metropolama s puno većom demokratskom tradicijom”, rekao je gradonačelnik Milan Bandić. Zahvalio se današnjim laureatima i svima koji su radili na sanaciji Zagreba nakon potresa i u borbi protiv epidemije. Izvijestio je da je danas deseti dan bez novozaraženih u gradu, a da je bolesnih još samo deset.

“Ovo je godina koju ćemo sigurno dugo pamtiti i koja će se u budućnosti spominjati po mnogobrojnim izazovima s kojima smo se suočili i s kojima se suočavamo. Ali i činjenici da je naš grad prvi put svojoj povijesti bio glavni grad Europske unije”, istaknuo je Bandić.

Baština je temelj iz kojih Zagreb može crpiti vjeru da će i ovu teškoću uspješno prebroditi, naporom svojih građana i prijatelja iz Hrvatske i svijeta, kao što je i prebrodio posljedice potresa u Šenoino doba 1880., poplave 1964. i drugih prirodnih nepogoda te ratova, rekao je.

Ovaj grad je ne samo europski, nego poseban i naš, grad kojega treba graditi i permanentno usavršavati, rekao je Bandić.

Blago Zadro – počasni građanin Zagreba

General-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba za izniman doprinos u organiziranju obrane Vukovara i uspostavi teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb. Povelju je preuzela njegova supruga Katica Zadro.

Zadro je bio zapovjednik obrane Borova Naselja i zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade. Pod njegovim je vodstvom na Trpinjskoj cesti zaustavljena oklopna sila JNA i uništeni deseci neprijateljskih tenkova i transportera. Poginuo je 16. listopada 1991. blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge. Ubijen je rafalom iz puškostrojnice tijekom borbene akcije. Posmrtno je promaknut u čin general-bojnika.

Marija Sekelez proglašena “Zagrepčankom godine”

Nagrada “Zagrepčanka godine” uručena je dramskoj umjetnici i humanitarki Mariji Sekelez, koja je svojim radom pridonijela afirmaciji žena u kulturi i društvu.

Nagrade Grada Zagreba dodijeljene su potpredsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Davoru Miličiću, redateljici Dani Budisavljević, ravnatelju KBC Zagreb Anti Ćorušiću, profesoru na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Krešimiru Ćosiću, Hrvatskom baroknom ansamblu, ravnateljici Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jeleni Lončar, Obrtničkoj komori Zagreb, predsjedniku Hrvatske komore dentalne medicine Hrvoju Pezi, radnoj skupini od 67 znanstvenika i stručnjaka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC Zagreb koji su uspješno razdvojili sijamske blizanke.

Nagrada je dodijeljena i vozaču u Podružnici Čistoća Zagrebačkog holdinga Josipu Smiljčiću, ravnatelju Prirodoslovne škole Vladimira Preloga Zlatku Stiću, atletičarki Lauri Štefanac, profesoru emeritusu Stanislavu Tedeschiju, akademiku i književniku Goranu Tribusonu, predsjedniku Kluba veterana 148. brigade HV-a Milanu Zanoškiju te akademiku Zvonku Kusiću.

Zaslužnima su danas podijeljene i Medalje Grada Zagreba. (Hina)

Ravnateljica Caritasa, s. Jelena Lončar – dobitnica Nagrade Grada Zagreba za djelovanje na području socijalne skrbi i humanitarno djelovanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari