Pratite nas

Pročitajte pismo hrvatske Srpkinje o ćirilici u Hrvatskoj: ‘Dok je Milorad bio kondukter…’

Objavljeno

na

‘ne znam za ostale Srbe, ali oni u mojoj obitelji i ja, ne trebamo ćirilicu. Trebamo ljudska prava, trebamo sigurnost…isto to trebaju i Hrvati ovdje.’
Jedan status sa Facebooka privukao je pažnju našeg čitatelja; autorica se u njemu osvrće na ulogu političkih predstavnika hrvatskih Srba u cijeloj priči oko uvođenja dvojezičnosti. Njezin vam status prenosimo u integralnom obliku:

ovo je najkraće što sam mogla…
možda bi stvarno bilo zgodno da pupovac i ostatak ekipe pitaju srbe u hrvatskoj što misle o ćirilici i trebaju im li te table uopće?
pupovac je naš vođa, proglašen od strane F.T.
on je naša jedina stvarnost, i predstavlja se kao vođa jednog naroda?!
dok je milorad bio kondukter u ZET-u, ja sam radila kao tajnica u EU komisiji za rekonstrukciju i razvoj u vukovaru i ostalim područjima od posebne državne skrbi. nisam ratovala, ali su me natjerali da “učestvujem” u ratu. tko? po meni svi…mene već 23g nitko ne pita, radmila s kim bi ti htjela živjeti? ja govorim hrvatski od kad sam se rodila i pišem latinicom.
ćirilicu sam učila u 3-em osnovne, drago mi je da ju znam jer mi to omogućava da pročitam nešto u nekoj drugoj zemlji. doduše i u toj zemlji gdje to pismo jedino mogu koristiti također imaju pola natpisa na latinici.
ne smatram nužnim ćirilicu za opstanak srba u hrvatskoj.
razlog više mi je trenutačno ponašanje srbijanske vlade koja je vezano za zadnje događaje u vukovaru – suzdržana! konačno me ne spašavaju s ” “vekovnih ognjišta”…ono po čemu pamtim početak rata, je odlazak moje mame na posao u MUP RH…moja mama je bila jedan od 2 srbina u petrinjskoj postaji koji su potpisali lojalnost RH…
zato su mi srbi čim je petrinja pala, pokušali dignuti kuću u zrak.
i to po naređenju kapetana tarbuka. taj kapetan je poslije dobio kredit od RH od 200 000E i nije jedini koji su vojevali, a danas ubiru vrhnje s ostalom bagrom. kad su nas izbacili iz kuće u moju kuću je došao živjeti “luka strava” dobrovoljac iz bg-a koji je za početak ubio mog psa kog je tamo zatekao…pokrao me skupa sa srbima s kojima sam živjela i odrastala.
selili su me gdje je tko htio…radila sam za UN i imala kakvu takvu zaštitu.
srbi su me za vrijeme rata zatvorili bar 20 puta zbog raznih stvari…uglavnom zbog mog djelovanja na okupiranom području. svakom tko je imao nekog s “druge strane” sam donosila mobitel preko kog su razgovarali, vozila sam ljude u gepeku sa jordancima i crncima,
srbe – srbima, hrvate – hrvatima…činila sam onoliko koliko sam mogla kao civil…za sve, bez razlike. tako radim i danas…
onda sam ’96. do 2000.g otišla u vukovar…isto zbog posla…
došla sam u grad koji je izgledao kao scena iz mad maxa, ispred busa su išli izgelerisani kombajni , sve je bilo na “točkice” od gelera, kao da se spustite na mars. tamo sam živjela 4g…
nakon 1,5 su mi dokurčile sve međunarodne organizacije i svjetski lopovi…mogli su napraviti novi kristalni grad na stupovima iznad onog porušenog koliko su love maznuli i oprali preko političara i “poslova” koje su radili.tad je počela i tranzicija i htjela sam nekom svojom gestom pokazati da ima srba (kako me od milja zovete, iako sam porijeklom crnogorka) koji žele živjeti u hrvatskoj po hrvatskim zakonima i pravilima…zbog toga sam tada, 1997.g u jesen, kad je u gradu bilo ne više od 50-tak hrvata povratnika nacrtala PRVU ŠAHOVNICU POSLIJE RATA U VUKOVARU. tad su bili samo ćirilični natpisi, kao što su danas latinični…
ja sam “lupila” na zid “šahovnicu” i dinamov grb na slaviji kod kiće.
kićo mi i danas visi 100DM za taj moj rad…
tad je bila frka oko dinama, hašk-a, croatije…
sjećam se nekih ratnih profitera koji su se sprdali s mojim farbanjem…
ali sjećam se i marka babića, pukovnika i heroja s trpinjske ceste (koji je umro od srca prije par g jer nije ovo srce izdržalo) kome su srbi ubili mamu i tatu i zapalili kuću. od marka NIKAD NISAM doživjela ružnu riječ.
nismo bili ljubavnici, bio mi je prijatelj koji me je stavio pod svoje krilo u novoj hrvatskoj. da je moj prijatelj marko živ ne bi mene klošari koji rata nisu vidjeli palili po zg-u. ne bi sigurno! marko i vukovarci nisu voljeli takve, a ne vole ih ni danas…ne vole ih isto koliko ni ja ne volim huškače srbe.
ja sam nakrivo nasađena…volim za sebe reći da sam hrbin, jer gledam hrvatske interese pošto živim ovdje. ćirilica me ne zanima, jer se s njom mogu služiti kao takvom samo u srbiji, a tamo ne planiram živjeti.
voljela bih da svi hrbi govore i pišu kineski, da na srpskim selima po baniji i kordunu na ulazu stoje table na kineskom i hrvatskom….i da gledam nepregledna rižina polja. novi sečuan!
sve je bolje od onog što srbi sad tamo imaju.
od ćirilice neće imati koristi, samo probleme…
a čemu? i za koga? meni je svejedno da li je kruh ili hleb
ako nemam lovu za to da ga kupim…
koliko je pupovac inače zainteresiran za rješavanje problema srba u hrvatskoj znam iz mog predmeta i “slučaja” …kad sam mu se obratila,
nakon što mi njegovi pravnici nisu ništa učinili 2 g, doduše bila sam malo ispižđena i nazvala ga profiterom, zaprijetio mi je tužbom.
ti njegovi pravnici koje vi i ja plaćamo ne čine ništa, osim što se žale na svoj težak položaj. zato saša milošević koji bi se trebao baviti mojim problemima živi u gradskom stanu u preko 100m2,
na zidu mu vise mersadi berberi, a ja jedem govna.
živim kod hrvata, moj divni odvjetnik je zvonimir hodak – hrvat, sad sam popila kavu s hrvatima…i ne osjetim da me ti ljudi ičim šikaniraju zbog moje nacionalnosti. dapače!
prošli tjedan sam se posvađala s 5 srba i 1 gejem…svima njima idem na živce sa svojom pričom…možda zato što ne tjeram nikog da paradira okolo samnom i urla da voli srbe. meni to nije potrebno…
prijatelji hrvati su ostali tu…ne bježe kad plačem.
zato su milorada pupovca javno zamoliti da ubuduće kad stavlja srbe u hrvatskoj u neugodan položaj, malo prije toga popriča sa njima…
također ću ga podsjetiti da je grad glina i naš gradonačelnik bakšić htio kupiti sanitetsko vozilo isključivo za srbe koji žive raštrkani po čukama, ali je milorad odlučio da je ipak važnije napraviti muzej josifu runjaninu…
toliko o njegovoj “osjetljivosti” prema potrebama srba u hrvatskoj.
moje osobno mišljenje je da je ova ćirilica samo isprika za ovo što se dešava u pozadini dok mi razbijamo glavu s glupostima…
reforma zdravstva,prodaja croatia osiguranja, banke…
sve pada u drugi plan jer se ovdje nešto “važno” dešava.
ne znam za ostale srbe, ali oni u mojoj obitelji i ja, ne trebamo ćirilicu.
trebamo ljudska prava, trebamo sigurnost…isto to trebaju i hrvati ovdje.
od onih koji nemaju ni vjeru ni naciju kao oliver čokara koji je najveći zločinac, fašist i četnik kog sam upoznala.na kraju krajeva taj je uz mene bez krova nad glavom ostavio i 5 hrvatica…što znači da je više naudio hrvatima, da ne nabrajam sve druge hrvate koje je zapalio…
milorade, uozbilji se malo…tvoje fore slabo prolaze i kod srba.
mogu proći jedino kod onih kojima si obnovio kuće, a oni ih prodali i žive u šapcu ili nišu…pa ih dovedeš kao što je slobo uvezao 300 000 kineza da glasaju za tebe. uvezi i ti nama kineze koji će pomoći onim srbima koji žive bez struje, vode, bez kruha i drva…
da im malo pomognu oko učenja kineskog…bit će nam korisnije.
meni tvoje fore štete! meni nisi ništa dao. a tražila sam te i hrvatska ti je dala lovu za mene. nisi me ni pitao što ja želim?!
zato, ako ti ne paše…ti bar imaš gdje i s čim.

kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Anušić: Za ostanak ljudi u Slavoniji ključne su plaće

Objavljeno

na

Objavio

Danas se u Belom Manastiru održava 6. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na sjednici će premijer Andrej Plenković i ministri potpisati ugovore vrijedne 640 milijuna kuna na području slavonskih županija. Na sjednici Savjeta bit će i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu.

Tim su povodom u emisiji Dobro jutro Hrvatska gostovali Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, te Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira i Ivan Anušić, osječko baranjski župan.

Ova sjednica koja se održava u Belom Manastiru, lijepa je poruka premijera i svih članova Vlade, da Baranja nije zaboravljena, da će projektom iz konkurentnosti i kohezije, tj. Intervencijskim planom za ratom pogođena područja, ogromna sredstva biti uložena u sam grad i u dio Općine Darda koja je s nama u projektu, istaknuo je Rob.

Anušić je istaknuo kako Projekt Slavonija ima veliku ulogu za čitavu Slavoniju, Baranju i Srijem, te da se nada da će upravo on doprinijeti poboljšanju demografske situacije koja je loša. Plaće su ključne za ostanak ljudi. Moramo početi otvarati radna mjesta, koja trebaju biti normalno plaćena, rekao je Anušić. Ovdje su plaće ponekad duplo manje nego u ostatku Hrvatske.

Proces osiromašivanja i oslabljivanja Slavonije, Baranje i Srijema nije počeo jučer. Ovo je kontinuirani proces od samog završetka Domovinskog rata i od tada se nitko ozbiljno nije bavio ovim krajem, istaknuo je Anušić. Napokon smo nakon 27 godina počeli sustavno, planski i strateški razmišljati. Krenuli smo pravim smjerom i nadam se da će to u skoro vrijeme konkretno rezultirati, naglasio je Anušić. Žunac je istaknuo kako su svi zadovoljni napretkom Projekta Slavonija.

Ukupna alokacija od dvije i pol milijarde eura, je s današnjom sjednicom dosegla alokaciju od 42 posto ugovorenih projekata, a to je 7,9 milijardi kuna.
Danas se u Belom Manastiru potpisuje 11 ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna. Područje zdravstva, zaštite šuma, prometa, obrazovanja, socijalne skrbi, poljoprivrede. To su projekti koji se tiču svih 5 slavonskih županija, napomenuo je Žunac. Nadam se da ćemo svim ovim projektima promijeniti trendove u Slavoniji i vratiti optimizam ljudima koji tamo žive, zaključio je Žunac.

Što se tiče demografske slike u Belom Manastiru, mislim da smo uspjeli donekle zaustaviti odlazak mladih. Broj prvašića ostao je na istoj razini od prošle godine, ali bez novih radnih mjesta i urednih plaća teško možemo zadržati mlade, istaknuo je Rob. Potencijali Baranje su nevjerojatni, ali će zaživjeti u potpunosti i završetkom 5C prometnog koridora koji će ići kroz Baranju do mađarske granice, napominje Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Švicarci u nedjelju izlaze na tri referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Švicarski birači u nedjelju izlaze na dva referenduma kojima žele zaštititi kvalitetu svoje prehrane i poljoprivrede, prenose švicarski mediji, a isti dan će odlučivati i o pravnom statusu biciklističkih staza.

Švicarska je većinski urbano društvo, no poljoprivreda je važan dio njezina kulturnog identiteta koji je, smatraju mnogi, ugrožen uvozom jeftine hrane koja ruši visoke švicarske standarde.

Švicarci će zbog toga 23. rujna izaći na biračka mjesta na dva referenduma o budućnosti prehrambene industrije koji su zakazani nakon što su njihovi pobornici prikupili više od 100 tisuća potpisa koliko je određeno zakonom o izravnoj demokraciji.

Prvi referendum je poznat kao Inicijativa o pravednoj prehrani i njime se poziva saveznu vladu da promiče ekološku i pravednu proizvodnju hrane koja u obzir uzima i dobrobit životinje. Predlaže se uvođenje detaljnijeg označavanja proizvoda i donošenje mjera protiv bacanja hrane.

Drugi referendum je o “suverenosti hrane” i njime se traži radikalniji preustroj poljoprivrednog sektora, s većim fokusom na manja i obiteljska gospodarstva.

Predlaže se zabrana genske tehnologije, mjere kojima će se povećati broj zaposlenih u agrokulturi, određivanje pravednih cijena za sve proizvode i više namete na uvezenu hranu. Prvi referendum promiče švicarska Zelena stranka, a drugi švicarski poljoprivredni sindikat Uniterre.

Protivnici, među kojima je i švicarska vlada, smatraju da će usvajanje oba zahtjeva dovesti do porasta birokracije i cijena te Švicarsku moguće dovesti u sukob s postojećim međunarodnim trgovinskim sporazumima.

Po anketama, rezultati će biti tijesni. Švicarci će u nedjelju glasati i na referendumu koji je raspisala vlada kako bi se potvrdila njezina odluka iz ožujka da se “biciklističke staze pravno izjednače s pješačkim i planinskim stazama”. Naime, Švicarci su prije četrdeset godina u ustav unijeli obavezno održavanje i izgradnju pješačkih i planinskih staza, a danas to žele proširiti i na biciklističke.

(Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari