Pratite nas

BiH

Pročitajte što piše u nacrtu rezolucije o Srebrenici

Objavljeno

na

Rezoluciju o Srebrenici bi na prijedlog Velike Britanije 7. srpnja, četiri dana prije obilježavanja 20. godišnjice zločina u Srebrenici, trebalo usvojiti Vijeće sigurnosti UN.

[ad id=”68099″]

U nacrtu rezolucije Velike Britanije o Srebrenici, čiji tekst u utorak objavljuju beogradske Politika i Novosti, osuđuje se svako poricanje genocida u Srebrenici, a članice UN se pozivaju da budućim generacijama “usade lekcije” iz prošlosti, odnosno apelira na države da lekcije o ovakvim zločinima uđu u školske udžbenike.

Rezoluciju o Srebrenici bi na prijedlog Velike Britanije 7. srpnja, četiri dana prije obilježavanja 20-godišnjice zločina u Srebrenici, trebalo usvojiti Vijeće sigurnosti UN-a.
Politika izdvaja kako se nacrtu rezolucije, koji ima četiri strane, 35 puta spominje riječ genocid, a samo tri puta pomirenje, prenose Nezavisne novine.

U uvodnom dijelu se podsjeća da je Haaški tribunal u presudi generalu Radislavu Krtstiću 19. travnja 2004. konstatirao da se u Srebrenici dogodio genocid i da je istu kvalifikaciju za zločine u Srebrenici dao i Međunarodni sud pravde 26. veljače 2007. Navodi se i da su “desetine tisuća žena, djevojaka, muškaraca i dječaka žrtve seksualnog nasilja tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini, uključujući i Srebrenicu”.

Novosti iz uvodnog dijela izdvajaju da se 35 puta spominje riječ genocid, kao i stavove o više desetina tisuća seksualno zlostavljanih, te da ”o stradalim Srbima nema ni slova, samo načelno suosjećanje sa svim žrtvama”.

Oba beogradska dnevnika prenijela su u cjelini nacrt rezolucije koji sadrži 13 točaka.

1. Najoštrije se osuđuje genocid, sva kršenja ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava.

2. Najoštrije se osuđuje genocid u Srebrenici.

3. Osuđuje se svako poricanje ovog genocida.

4. Izražava se suosjećanje za žrtve na svim stranama u sukobu u Bosni i Hercegovini, kao i za njihove obitelji, i poziva države članice da nastave osiguravati pravdu i dugoročnu podršku preživjelima, uključujući po potrebi one koji su bili žrtve seksualnog nasilja.

5. Poziva države da spriječe genocid i druge ozbiljne zločine i da se bore protiv njih i potvrđuje stavove završnog dokumenta svjetskog summita iz 2005. godine i odgovornosti za zaštitu stanovništva od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti.

6. Poziva države koje još nisu ratificirale Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida ili joj pristupile da im to bude pitanje visokog prioriteta. Gdje je to potrebno, treba da usvoje zakon u nacionalnoj skupštini kako bi ispunili svoje obveze iz te konvencije.

7. Pozdravlja napore na provođenju istrage i procesuiranju optuženih za genocid u Srebrenici, poziva sve države da surađuju s Haaškim tribunalom, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene tribunale i Sudom BiH i traži od tribunala da završi svoj rad što je brže moguće.

8. Naglašava suštinski značaj pomirenja koje je zasnovano na dijalogu, prihvaćanju djela iz prošlosti svih strana u sukobu i posvećanosti pravdi i podršci žrtvama, kao osnovi za jačanje sigurnosti, strabilnosti i prospreriteta, kao u BiH tako i u široj regiji. U tom cilju pozdravlja nedavni sporazum parlamenta i političkih lidera BiH o ambicioznom programu reformi, koji uključuje posvećenost mjerama da se ubrza proces pomirenja.

9. Poziva države članice da razviju obrazovne programe koji će budućim generacijama usaditi lekcije koje su izvučene iz prošlih genocida, ratnih zločina, etničkih čišćenja i zločina protiv čovječnosti u cilju sprečavanja da se ponove.

10. Potiče države članice da razmotre određivanje kontakt osoba koje bi se bavile prevencijom zločina i odgovorom na zločine, redovno se sastajale i koordinirale korake, dijeleći s drugim državama članicama i relevantnim regionalnim i subregionalnim mehanizmima najbolju praksu brzog odgovora i sprječavanja masovnih zločina.

11. Potvrđuje značaj lekcije o neuspjehu da se spriječi genocid u Srebrenici, kao što je navedeno u izvještaju glavnog tajnika u skladu s rezolucijom Generalne skupštine 53/35, i odlučuje da rano i efikasno djeluje kako bi se spriječilo ponavljanje takve tragedije i u tu svrhu iskoristi sva raspoloživa sredstva.

12. Prima k znaju da kršenja ljudskih prava ili zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava, uključujući i one koje se odnose na seksualno i rodno zasnovano nasilje, mogu biti rani pokazatelj mogućnosti genocida i u tom smislu pozdravlja napore UN da poboljša svoj kolektivni odgovor na buduća kršenja ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava.

13. Zahtijeva od glavnog tajnika da osigura veću suradnju između postojećih mehanizama za sprečavanje genocida i drugih teških međunarodnih zločina kroz rano upozoravanje, kako bi se pomoglo u otrkivanju, procjeni i reagiranju na izvore napetosti i tačke rizika ili identifikaciji ranjivih populacija, i potiče glavnog tajnika da nastavi Vijeću sigurnosti predočavati informacije i analize za koje vjeruje da mogu doprinijeti sprječavanju genocida.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dodik: Komšić je u problemu, on nema legitimitet

Objavljeno

na

Objavio

N1

U intervjuu za Točku na tjedan član Predsjedništva BiH Milorad Dodik iznio je nove zanimljive stavove. Prvo ćemo uzeti izjavu oko suradnje sa Kolindom Grabar Kitarović i novim predsjednikom Zoranom Milanovićem.

-Značajan dio javnosti se slagao s izjavom Kolinde Grabar Kitarović da je BiH nestabilna zemlja, jdino ona nije prihvaćena kod političkog, bošnjačko – muslimanskog kruga jer je principijelno u ime Hrvatske branila hrvatski nacionalni interes što je sasvim legitimni politički cilj i u tom pogledu mogu reći da smo imali sasvim dobru suradnju. Novom sam predsjedniku čestitao, to je volja hrvatskog naroda i vjerujem da ćemo moći dobro surađivati po pitanju dobre suradnje BiH i Republike Srpske. Očekujem da će biti dobra suradnja, to je potrebno. Hrvatska ima specifičnu ulogu kao članica EU, kao i hrvatski narod ovdje koji ima određene političke probleme, koji muslimani preglasavaju, kojima je međunarodna zajednica izbila prava koja su imali Daytonskim sporazumom, smanjila njihove kompetencije vezano za način odlučivanja u Federacije. Pokušao se kroz neki princip izgradnje BiH kao građanske zemlje. Hrvatska može biti građanska zemlja jer je dominantno jednonacionalna, ali tražiti od Bosne i Hercegovine, to mogu samo politički avanturisti koji su došli ili misle da mogu satrati svu povijest naroda koji su tu živjeli, koji u pravilu bili suprostravljeni jedni drugima. Uvijek kada neki narod u BiH za neki događaj ima komemoraciju, drugi za isti događaj obilježavaju svečanost – rekao je Dodik.

Osvrnuo se i na činjenicu da je nedavno drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić sam išao u Bruxelles.

-Predsjedništvo BiH je tijelo ako u njemu sjede tri, a ne jedan. Predsjedavajući je samo organizator sastanaka, no nema odluke ako nisu trojica, niti za iznošenje stava BiH. Komšić je u problemu, on nema legitimitet. To je legalno, no za BiH je ta vrsta legalnosti katastrofalna, ne samo za Hrvate kojima je podvaljen njihov član Predsjedništva u čijem kabinetu je od 15 ljudi dominantan broj Bošnjaka, eto koliko on štiti hrvatske nacionalne interese. Sam Komšić, kojem je zabranjeno pojavljivanje u svim općinama u kojima Hrvati imaju većinu, nije dobrodošao, izgubio je svaku vrstu legitmiteta. Komšić je sakrio poziv u Bruxelles od ostalih članova Predsjedništva i otišao sam. Komšić je sakrio i zahtjev predsjednika Europskog suda za imenovanje sudaca Ustavnog suda, gdje se mora konzultirati Predsjedništvo da bi se izvršilo imenovanje. On je učinio nešto nakaradno, obavijestio je predsjednika da će on objaviti konzultacije. Niz zloupotreba, problema vezanih za odnose sa Srbijom gdje se stalno pokušavaju napraviti problemi oko stvari koje ne postoje, s Hrvatskom oko gradnje Pelješkog mosta gdje političko Srajevo želi međunarodni spor, ja sam intervenirao i nisam to dozvolio jer je to nepotrebno jer treba imati u vidu da su značajna sredstva za mosta iz EU, dakle imali bi i s njima problem, a most grade Kinezi – rekao je Dodik.

Dodao je kako ima potporu HDZ-a BiH za promjenu Zakona o Ustavnom sudu.

-Da, mi s HDZ-om već godinama vodimo razgovore na temu da uvedemo neke normalnosti u BiH, dogovorili smo se i ranije da strani suci ne mogu biti dio Ustavnog suda jer se time urušava suverenitet BiH, jer ne nemoguće da stranac sjedi u Ustavnom sudu, toga nema nigdje na svijetu. Možda je bilo razumno tih prvih par godina poslije rata, ali sigurno nije sada kada apliciramo za status u EU. Jesmo, razgovarali smo s HDZ-om, s Draganom Čovićem – zaključio je Dodik za N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Od prvog ožujka olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

stock photo

Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage.

Njemačkoj je potrebna radna snaga i Vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage, piše Bljesak.info

To bi značilo olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu. Hoće li tim potezom biti olakšan put bh. državljanima?, prenosi BHRT. Iako se polemiziralo da će od prvog ožujka svi državljani BiH moći spakirati kofere i otići u Njemačku, to neće ići lako. Sustav odlaska u Njemačku i dalje će ići preko konzulata.

”Tri su uvjeta koje je potrebno imati za Njemačku: Grancija da imate neko radno mjesto, drugi uvjet je odgovarajuća diploma jezika i treći uvjet je diploma srednje škole ili fakulteta”, govori odvjetnik Kasim Rašidović.

Dogovor koji Bosna i Hercegovina trenutno ima s Njemačkom jeste zapošljavanje osoba sa srednjom medicinskom školom. Od 2013. godine u Njemačku je otišlo oko 5.300 osoba sa završenom medicinskom školom.

”Ono što je još traženo na njemačkom tržištu rada to su još i doktori medicine, sve visokoobrazovane osobe koje rade u IT sektoru različiti inžinjeri elektrotehnike i slično. Ali ne radimo to jer nemamo dogovor”, objašnjava Boris Pupić ispred Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

Masovni odlazak opravdavaju i sami građani. Preciznih podataka o odlasku radne snage iz BiH nema. No, podaci koje navodi BHRT, pokazuju da se preko 88 tisuća građana proteklih 20 godina odreklo bh. državljanstva. Polovina ovih građana sada su stanovnici Austrije i Njemačke.

”Da bi došli u fazu da budu primljeni u državljanstvo tamo gdje žive, rade i borave naši državljani Bosne i Hercegovine oni moraju u tim državama da provedu određeni vremenski period od 5 do 10 godina.

A iseljenički val će nas ošinuti za 5 do 10 godina i tada ćemo imati pojačano odricanje”, govori Milan Zjajić ispred Ministarstva civilnih poslova BiH.

A iseljenički val ponajviše osjete poslodavci.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari