Pratite nas

BiH

Pročitajte što piše u nacrtu rezolucije o Srebrenici

Objavljeno

na

Rezoluciju o Srebrenici bi na prijedlog Velike Britanije 7. srpnja, četiri dana prije obilježavanja 20. godišnjice zločina u Srebrenici, trebalo usvojiti Vijeće sigurnosti UN.

[ad id=”68099″]

U nacrtu rezolucije Velike Britanije o Srebrenici, čiji tekst u utorak objavljuju beogradske Politika i Novosti, osuđuje se svako poricanje genocida u Srebrenici, a članice UN se pozivaju da budućim generacijama “usade lekcije” iz prošlosti, odnosno apelira na države da lekcije o ovakvim zločinima uđu u školske udžbenike.

Rezoluciju o Srebrenici bi na prijedlog Velike Britanije 7. srpnja, četiri dana prije obilježavanja 20-godišnjice zločina u Srebrenici, trebalo usvojiti Vijeće sigurnosti UN-a.
Politika izdvaja kako se nacrtu rezolucije, koji ima četiri strane, 35 puta spominje riječ genocid, a samo tri puta pomirenje, prenose Nezavisne novine.

U uvodnom dijelu se podsjeća da je Haaški tribunal u presudi generalu Radislavu Krtstiću 19. travnja 2004. konstatirao da se u Srebrenici dogodio genocid i da je istu kvalifikaciju za zločine u Srebrenici dao i Međunarodni sud pravde 26. veljače 2007. Navodi se i da su “desetine tisuća žena, djevojaka, muškaraca i dječaka žrtve seksualnog nasilja tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini, uključujući i Srebrenicu”.

Novosti iz uvodnog dijela izdvajaju da se 35 puta spominje riječ genocid, kao i stavove o više desetina tisuća seksualno zlostavljanih, te da ”o stradalim Srbima nema ni slova, samo načelno suosjećanje sa svim žrtvama”.

Oba beogradska dnevnika prenijela su u cjelini nacrt rezolucije koji sadrži 13 točaka.

1. Najoštrije se osuđuje genocid, sva kršenja ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava.

2. Najoštrije se osuđuje genocid u Srebrenici.

3. Osuđuje se svako poricanje ovog genocida.

4. Izražava se suosjećanje za žrtve na svim stranama u sukobu u Bosni i Hercegovini, kao i za njihove obitelji, i poziva države članice da nastave osiguravati pravdu i dugoročnu podršku preživjelima, uključujući po potrebi one koji su bili žrtve seksualnog nasilja.

5. Poziva države da spriječe genocid i druge ozbiljne zločine i da se bore protiv njih i potvrđuje stavove završnog dokumenta svjetskog summita iz 2005. godine i odgovornosti za zaštitu stanovništva od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti.

6. Poziva države koje još nisu ratificirale Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida ili joj pristupile da im to bude pitanje visokog prioriteta. Gdje je to potrebno, treba da usvoje zakon u nacionalnoj skupštini kako bi ispunili svoje obveze iz te konvencije.

7. Pozdravlja napore na provođenju istrage i procesuiranju optuženih za genocid u Srebrenici, poziva sve države da surađuju s Haaškim tribunalom, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene tribunale i Sudom BiH i traži od tribunala da završi svoj rad što je brže moguće.

8. Naglašava suštinski značaj pomirenja koje je zasnovano na dijalogu, prihvaćanju djela iz prošlosti svih strana u sukobu i posvećanosti pravdi i podršci žrtvama, kao osnovi za jačanje sigurnosti, strabilnosti i prospreriteta, kao u BiH tako i u široj regiji. U tom cilju pozdravlja nedavni sporazum parlamenta i političkih lidera BiH o ambicioznom programu reformi, koji uključuje posvećenost mjerama da se ubrza proces pomirenja.

9. Poziva države članice da razviju obrazovne programe koji će budućim generacijama usaditi lekcije koje su izvučene iz prošlih genocida, ratnih zločina, etničkih čišćenja i zločina protiv čovječnosti u cilju sprečavanja da se ponove.

10. Potiče države članice da razmotre određivanje kontakt osoba koje bi se bavile prevencijom zločina i odgovorom na zločine, redovno se sastajale i koordinirale korake, dijeleći s drugim državama članicama i relevantnim regionalnim i subregionalnim mehanizmima najbolju praksu brzog odgovora i sprječavanja masovnih zločina.

11. Potvrđuje značaj lekcije o neuspjehu da se spriječi genocid u Srebrenici, kao što je navedeno u izvještaju glavnog tajnika u skladu s rezolucijom Generalne skupštine 53/35, i odlučuje da rano i efikasno djeluje kako bi se spriječilo ponavljanje takve tragedije i u tu svrhu iskoristi sva raspoloživa sredstva.

12. Prima k znaju da kršenja ljudskih prava ili zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava, uključujući i one koje se odnose na seksualno i rodno zasnovano nasilje, mogu biti rani pokazatelj mogućnosti genocida i u tom smislu pozdravlja napore UN da poboljša svoj kolektivni odgovor na buduća kršenja ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava.

13. Zahtijeva od glavnog tajnika da osigura veću suradnju između postojećih mehanizama za sprečavanje genocida i drugih teških međunarodnih zločina kroz rano upozoravanje, kako bi se pomoglo u otrkivanju, procjeni i reagiranju na izvore napetosti i tačke rizika ili identifikaciji ranjivih populacija, i potiče glavnog tajnika da nastavi Vijeću sigurnosti predočavati informacije i analize za koje vjeruje da mogu doprinijeti sprječavanju genocida.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Europska unija će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija izvijestila je da će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini, od čega je 13 milijuna namijenjeno za ilegalne migracije, priopćeno je iz Izaslanstva Europske unije u BiH.

Iznos od 13 milijuna eura bit će dodijeljen kao potpora za upravljanje migracijama, o čemu je potpisan provedbeni sporazum s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Preostalih 1,8 milijuna eura namijenjeno je za humanitarnu pomoć, navodi se.

Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozvao je vlasti da koordiniraju pristup prema pitanju migracija.

“Kao što se navodi u nedavnom Mišljenju Komisije, potrebno je da vlasti Bosne i Hercegovine osiguraju učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama na svim razinama, kao i funkcioniranje sustava azila, što je nužno kako bi zemlja u potpunosti iskoristila znatnu pomoć Europske unije, i to u interesu izbjeglica i migranata, kao i lokalnih zajednica”, navodi se u izjavi povjerenika Hahna.

Istodobno povjerenik Europske unije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides rekao je kako vlasti moraju zadovoljiti humanitarne potrebe migranata.

“EU je posvećena pružanju pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija te zadovoljavanju osnovnih potreba izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini, kao dopune naporima domaćih vlasti. Važno je da dobrobit izbjeglica i migranata bude u fokusu prilikom odlučivanja o lokacijama i kvaliteti prihvatnih centara“, rekao je povjerenik Stylianides, kako ga citiraju iz izaslanstva EU-a u BiH.

Na temelju rezultata prethodne pomoći, ovim sredstvima će se osigurati smještaj za oko 5.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata, omogućiti pristup zdravstvenim uslugama i zaštiti te pružiti pomoć onima koji borave izvan prihvatnih centara.

Od 2007. godine Europska unija je osigurala pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 milijuna eura u oblasti migracija i upravljanja granicama kroz Instrument pretpristupne pomoći.

Iz Europske komisije su naveli i da novu lokaciju u mjestu Vučjak kod Bihaća, na kojoj vlasti Unsko-sanske županije smještaju migrante, i EU i UN smatraju neodgovarajućom.

U posljednjih mjesec dana porastao je broj migranata koji ulaze u BiH i koji se masovno pokušavaju preko Unsko-sanske županije dokopati Republike Hrvatske i dalje nastaviti prema zemljama Europske unije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Krišto pojasnila razloge povlačenja apelacije: Željela sam ostaviti prostor za dogovor

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović obznanio je danas da je predsjedateljica Zastupničkog doma te dopredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto povukla apelaciju podnesenu Ustavnom sudu BiH. U apelaciji se osporavaju odredbe Ustava FBiH prema kojima se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Federacije BiH ako je isti izabran u županijsku skupštinu, što je, prema apelaciji, suprotno odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.Identičnu odredbu u Izbornom zakonu BiH, naime, godinu dana ranije kao neustavnu Ustavni sud BiH je stavio izvan snage.

Upitana da pojasni razloge povlačenja apelacije Krišto je za Hrvatski Medijski Servis kazala da je svojim postupkom političkim strankama u BiH željela ostaviti prostor za dogovor kako bi se donijele izmjene Izbornog zakona  koje će osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. 

-Moram podsjetiti javnost da smo mi zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava Federacije BiH podnijeli već prije godinu i pol dana. Naravno da je taj zahtjev po svemu bio prioritetan s obzirom na to da je BiH prošle godine ulazila u opće izbore. Tu apelaciju svakako je trebalo riješiti, rekla je Krišto.

Krišto pojašnjava da se nakon toga otišlo u pokušaj pronalaska rješenja za provedbu posrednih izbora u Federaciji BiH (način izbora izaslanika u Dom naroda federacije BiH).

-Središnje izborno povjerenstvo (SIP BiH) na neki je način nametnulo i dodatno usložnilo sve političke i demokratske procese u BiH. U ožujku sam poslala dopis Ustavnom sudu BiH u kojem sam navela da, u trenucima kada imamo konstituiranu zakonodavnu i razgovara se o formiranju izvršne vlasti, apelacija na neki način nije prioritet, rekla je Krišto.

Strankama ostaviti prostor 

Dopredsjednica HDZ-a istaknula je da je u dopisu Ustavnom sudu BiH pojasnila kako je mišljenja da bi se političkim strankama u BiH trebalo ostaviti prostora da dogovorom dođu do rješenja kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH.

„Za odluku Ustavnog suda koja se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda kojom su određeni dijelovi Izbornog zakona BiH stavljeni van snage mora se naći rješenje kroz izmjene Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH“, rekla je Krišto, dodajući da nije željela dodatno usložnjavati političku situaciju u BiH.

Političko i medijsko Sarajevo dirigira procese

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH u izjavi za HMS komentirala je i utjecaj bošnjačkih medija i političkog Sarajeva na njenu apelaciju Ustavnom sudu BiH. Kazala je kako su se pojavili različiti natpisi koji govore da hrvatski politički predstavnici vrše pritisak na Ustavni sud BiH.

„Voljela bih da mi netko objasni na koji to način mi možemo utjecati na Ustavni sud BiH. Upravo oni su ti koji dirigiraju procese i imaju svoje ustavne suce, bilo da su međunarodni ili bošnjački. Oni kreiraju priču i politiku te znaju kakva bi trebala biti odluka te je li ili nije nešto povučeno“, istaknula je Krišto.

Proces se odvija jako teško

Krišto ponavlja da se prvo obratila Ustavnom sudu BiH kazavši da njena apelacija sada nije prioritet u smislu stavljanja na dnevni red kada se već do sada stvar nije riješila.

„Mjesec dana nakon toga sam povukla zahtjev iz istih razloga kako bismo pokušali naći rješenja kada je u pitanju implementacija odluke Ustavnog suda koja se odnosi na Izborni zakon. Ovaj proces ide jako teško iako je za izmjene Izbornog zakona nužna prosta, odnosno obična većina u Parlamentarnoj skupštini“ pojasnila je Krišto.

Apelacija “Krišto” = Apelacija “Ljubić”

Visoka dužnosnica HDZ-a BiH i HNS-a smatra da, imajući u vidu promjene Ustava Federacije BiH te obrazloženje i utemeljenje zahtjeva ova apelacija ni na koji način ne može biti drugačija od odluke Ustavnog suda BiH kada je u pitanju legitimno predstavljanje (presuda „Ljubić“).

Razlika u vrijednosti glasa puta 

Podsjećamo. predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto podnijela je apelaciju Ustavnom sudu BiH 12. siječnja 2018. godine koja osporava pravilo da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH ukoliko je takav izabran u skupštinu županije.

Krišto smatra da su odredbe Ustava Federacije BiH koje definiraju da primjerice Bosansko-podrinjska županija, u kojoj po posljednjem popisu žive 24 Hrvata, i Posavska županija, u kojoj je 36.000 Hrvata, biraju identično – jednog izaslanika, gdje je razlika u vrijednosti glasa 1400 puta, suprotne odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.

Krišto je mišljenja da je članak 8 Ustava FBiH, a napose stavci 3. i 4., u suprotnosti s Ustavom BiH, s Protokolom europske konvencije i s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima./B. Galić/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari