Connect with us

Reagiranja

prof. dr. Marušić: Kako završiti Cjelovitu kurikularnu reformu bez svađa

Objavljeno

on

Predmet: prijedlog za uspostavljanje sustava znanstvenoga recenziranja reformiranoga plana hrvatskoga osnovnoga i srednjoškolskoga programa

[ad id=”93788″]

Prof. dr. sc. Predrag Šustar, ministar, Ministrastvo znanosti, obrazovanje i športa

Dr. sc. Boris Jokić, voditelj Ekspertne skupine za Cjelovitu reformu obrazovanja

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

 

Prof. dr. sc. Matko Marušić

Šoltanska 22, 21000 Split

U Splitu, 23. ožujka 2016.

 

Predmet: prijedlog za uspostavljanje sustava znanstvenoga recenziranja reformiranoga plana hrvatskoga osnovnoga i srednjoškolskoga programa

Poštovani gospodine ministre Šustar, poštovani gospodine Jokić,

pišem vam kao

  • građanin zabrinut žestinom i kaotičnošću prijepora oko Cjelovite reforme nastavnih programa za hrvatske osnovne i srednje škole,
  • podržavatelj te reforme,
  • podržavatelj stručnosti g. Jokića i pristupa koji sam čuo u njegovu nastupu na HRT u emisiji Nedjeljom u 2,
  • nastavnik koji voli i cijeni školu i školstvo,
  • domoljub koji želi da hrvatske škole imaju primjerene i učinkovite programe,
  • znanstvenik istraživač u biomedicini i edukaciji,
  • dugogodišnji urednik znanstvenog časopisa (20 godina).

Želim Vam predložiti put do postizanja najviše moguće razine prihvaćanja, a time i uspješnosti, reforme hrvatskoga osnovnoga i srednjoškolskoga programa na kojoj radite.

Taj se put temelji na postupku recenzije koju provodi urednik znanstvenih časopisa za članke koje mu istraživači nude da ih procijeni i objavi.

Tu sam zamisao odabrao jer poznajem njezinu objektivnost i korisnost koliko su one dostupne znanstvenoj, upućenoj i dobronamjernoj prosudbi stručnjaka, a posebice zato što se bojim da će prijepori oko programa, kako se proces bude približavao odluci, biti sve veći, sve neugodniji i neobjektivniji, te da će dovesti do nezadovoljstva dijela stručnjaka i javnosti. To bi značilo dodatne podjele i rane u hrvatskom društvu, koje je ionako opterećeno podjelama i ranama različitih izvora. Držim da moramo u obzir uzeti da se sve ideje i programi u današnjoj Hrvatskoj nužno gledaju i kroz snažnu ideološku i političku prizmu, pa je primjena neupitnih znanstvenih modela i instrumenata jedini preventivni način eliminacije ideologije i politikanstva iz toga procesa.

Konkretno predlažem:

  1. Da, uz vašu potpunu suradnju i nazočnost (g. Jokića), a na temelju odluke MZOS-a, odnosno Vlade Republike Hrvatske, središte recenzijskoga postupka bude u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), jer akademici po definiciji svoje znanstvenoistraživačke izvrsnosti poznaju i cijene recenzijski postupak.
  2. To znači da bi se g. Jokića operativno tretiralo kao „Glavnog i odgovornog urednika“ Programa, a stručnjake HAZU kao „Urednički odbor“.
  3. Odbor ne treba više od petnaest članova HAZU, iz različitih polja znanosti, a ključni kriterij njihova odabira (minimum) treba biti da svaki član ima najmanje 20 djela koja su prošla međunarodnu recenziju i bila objavljena o međunarodno vidljivim i priznatim (indeksiranim) znanstvenim časopisima. Naime, svi članovi HAZU nedvojbeno su znalci svojih područja, ali ovdje je naglasak na poznavanju i priznavanju postupka recenzije s međunarodnim kriterijima.
  4. Cjelokupni sadržaj reforme (novoga, predloženoga programa) g. Jokić (i njegovi suradnici) podijelili bi na jedinice koje čine zaokružene cjeline. Tada će se svaka ta cjelina u „centru za recenzije“ u HAZU tretirati kao „znanstveno-stručno djelo koje treba proći recenzijski postupak“.
  5. Svaka jedinica predviđena za recenzijski postupak treba sadržavati i objašnjenja i sve primjedbe i prijedloge koje je dobila u stručnoj i javnoj raspravi (koje se, dakle, provode prije postupka recenzije).
  6. „Urednički odbor“ potom odabire po tri (do pet) recenzenta za svaku jedinicu, pribavlja recenzije i od autora jedinice traži ispravke, dopune i suglasje (prema traženjima svih recenzenata), te predlaže prihvaćanje, popravljanje ili odbijanje jedinice u ponuđenom sadržaju. Nakon popravaka, nova se inačica jedinice, s objašnjenjem autora što su i zašto popravili, daje na ponovni uvid recenzentima, sve dok oni dokument ne prihvate.
  7. Za jedinice koje ne prođu recenzijski postupak Povjerenstvo koje vodi g. Jokić organizira ponovno pisanje, sa sastavom drugih stručnjaka, uzimajući u obzir cijelu topoglednu dokumentaciju. Novi uradak onda prolazi isti postupak recenzije.
  8. Recenzije treba sastavljati prema pravilima sastavljanja recenzija, o čemu postoje preporučeni dokumenti (navest ću ih bude li potrebno).

Ovime sve strane u postupku ispunjavaju funkcije koje su im bile namijenjene od početka: stručnjaci iz škola i struka sastavili su program, javnost je dala primjedbe, a završno usavršavanje radi se profesionalno, kao recenzijski postupak, koji dodatno rješava nesuglasice i prijepore, postiže usuglašeni kompromis i daje ocjenu (preporuku) za koju svojim imenima odgovara „Urednički odbor“ (HAZU svojim ugledom autoritetom i društvenom funkcijom), recenzenti (svojom dokazanom stručnošću) i g. Jokić osobno, kao „glavni urednik“ i osoba koja će na kraju odgovarati za sve, htjela to ili ne. Isto bi onda vrijedilo za hrvatsku Vladu, na razini državničke odluke.

U odnosu na moju veliku želju da reforma bude dobra i da se izbjegnu prijepori, uzimam sebi slobodu da Vam ovo pismo pošaljem kao javno, a s posebnim adresiranjem i na g. predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića, s obzirom da sam za ustanovu koju on vodi predložio vrlo važnu ulogu. Nadam se da toliku (visoku) razinu moje brige razumijete i da mi taj postupak ne ćete zamjeriti.

S poštovanjem,

Matko Marušić

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari