Pratite nas

Reagiranja

prof. dr. Marušić: Kako završiti Cjelovitu kurikularnu reformu bez svađa

Objavljeno

na

Predmet: prijedlog za uspostavljanje sustava znanstvenoga recenziranja reformiranoga plana hrvatskoga osnovnoga i srednjoškolskoga programa

[ad id=”93788″]

Prof. dr. sc. Predrag Šustar, ministar, Ministrastvo znanosti, obrazovanje i športa

Dr. sc. Boris Jokić, voditelj Ekspertne skupine za Cjelovitu reformu obrazovanja

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

 

Prof. dr. sc. Matko Marušić

Šoltanska 22, 21000 Split

U Splitu, 23. ožujka 2016.

 

Predmet: prijedlog za uspostavljanje sustava znanstvenoga recenziranja reformiranoga plana hrvatskoga osnovnoga i srednjoškolskoga programa

Poštovani gospodine ministre Šustar, poštovani gospodine Jokić,

pišem vam kao

  • građanin zabrinut žestinom i kaotičnošću prijepora oko Cjelovite reforme nastavnih programa za hrvatske osnovne i srednje škole,
  • podržavatelj te reforme,
  • podržavatelj stručnosti g. Jokića i pristupa koji sam čuo u njegovu nastupu na HRT u emisiji Nedjeljom u 2,
  • nastavnik koji voli i cijeni školu i školstvo,
  • domoljub koji želi da hrvatske škole imaju primjerene i učinkovite programe,
  • znanstvenik istraživač u biomedicini i edukaciji,
  • dugogodišnji urednik znanstvenog časopisa (20 godina).

Želim Vam predložiti put do postizanja najviše moguće razine prihvaćanja, a time i uspješnosti, reforme hrvatskoga osnovnoga i srednjoškolskoga programa na kojoj radite.

Taj se put temelji na postupku recenzije koju provodi urednik znanstvenih časopisa za članke koje mu istraživači nude da ih procijeni i objavi.

Tu sam zamisao odabrao jer poznajem njezinu objektivnost i korisnost koliko su one dostupne znanstvenoj, upućenoj i dobronamjernoj prosudbi stručnjaka, a posebice zato što se bojim da će prijepori oko programa, kako se proces bude približavao odluci, biti sve veći, sve neugodniji i neobjektivniji, te da će dovesti do nezadovoljstva dijela stručnjaka i javnosti. To bi značilo dodatne podjele i rane u hrvatskom društvu, koje je ionako opterećeno podjelama i ranama različitih izvora. Držim da moramo u obzir uzeti da se sve ideje i programi u današnjoj Hrvatskoj nužno gledaju i kroz snažnu ideološku i političku prizmu, pa je primjena neupitnih znanstvenih modela i instrumenata jedini preventivni način eliminacije ideologije i politikanstva iz toga procesa.

Konkretno predlažem:

  1. Da, uz vašu potpunu suradnju i nazočnost (g. Jokića), a na temelju odluke MZOS-a, odnosno Vlade Republike Hrvatske, središte recenzijskoga postupka bude u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), jer akademici po definiciji svoje znanstvenoistraživačke izvrsnosti poznaju i cijene recenzijski postupak.
  2. To znači da bi se g. Jokića operativno tretiralo kao „Glavnog i odgovornog urednika“ Programa, a stručnjake HAZU kao „Urednički odbor“.
  3. Odbor ne treba više od petnaest članova HAZU, iz različitih polja znanosti, a ključni kriterij njihova odabira (minimum) treba biti da svaki član ima najmanje 20 djela koja su prošla međunarodnu recenziju i bila objavljena o međunarodno vidljivim i priznatim (indeksiranim) znanstvenim časopisima. Naime, svi članovi HAZU nedvojbeno su znalci svojih područja, ali ovdje je naglasak na poznavanju i priznavanju postupka recenzije s međunarodnim kriterijima.
  4. Cjelokupni sadržaj reforme (novoga, predloženoga programa) g. Jokić (i njegovi suradnici) podijelili bi na jedinice koje čine zaokružene cjeline. Tada će se svaka ta cjelina u „centru za recenzije“ u HAZU tretirati kao „znanstveno-stručno djelo koje treba proći recenzijski postupak“.
  5. Svaka jedinica predviđena za recenzijski postupak treba sadržavati i objašnjenja i sve primjedbe i prijedloge koje je dobila u stručnoj i javnoj raspravi (koje se, dakle, provode prije postupka recenzije).
  6. „Urednički odbor“ potom odabire po tri (do pet) recenzenta za svaku jedinicu, pribavlja recenzije i od autora jedinice traži ispravke, dopune i suglasje (prema traženjima svih recenzenata), te predlaže prihvaćanje, popravljanje ili odbijanje jedinice u ponuđenom sadržaju. Nakon popravaka, nova se inačica jedinice, s objašnjenjem autora što su i zašto popravili, daje na ponovni uvid recenzentima, sve dok oni dokument ne prihvate.
  7. Za jedinice koje ne prođu recenzijski postupak Povjerenstvo koje vodi g. Jokić organizira ponovno pisanje, sa sastavom drugih stručnjaka, uzimajući u obzir cijelu topoglednu dokumentaciju. Novi uradak onda prolazi isti postupak recenzije.
  8. Recenzije treba sastavljati prema pravilima sastavljanja recenzija, o čemu postoje preporučeni dokumenti (navest ću ih bude li potrebno).

Ovime sve strane u postupku ispunjavaju funkcije koje su im bile namijenjene od početka: stručnjaci iz škola i struka sastavili su program, javnost je dala primjedbe, a završno usavršavanje radi se profesionalno, kao recenzijski postupak, koji dodatno rješava nesuglasice i prijepore, postiže usuglašeni kompromis i daje ocjenu (preporuku) za koju svojim imenima odgovara „Urednički odbor“ (HAZU svojim ugledom autoritetom i društvenom funkcijom), recenzenti (svojom dokazanom stručnošću) i g. Jokić osobno, kao „glavni urednik“ i osoba koja će na kraju odgovarati za sve, htjela to ili ne. Isto bi onda vrijedilo za hrvatsku Vladu, na razini državničke odluke.

U odnosu na moju veliku želju da reforma bude dobra i da se izbjegnu prijepori, uzimam sebi slobodu da Vam ovo pismo pošaljem kao javno, a s posebnim adresiranjem i na g. predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića, s obzirom da sam za ustanovu koju on vodi predložio vrlo važnu ulogu. Nadam se da toliku (visoku) razinu moje brige razumijete i da mi taj postupak ne ćete zamjeriti.

S poštovanjem,

Matko Marušić

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Mladen Pavković: Što bi se dogodilo da smo izgubili Domovinski rat?

Objavljeno

na

U povodu još jedne obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika, vojskovođe i pobjednika hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata dr. Franje Tuđmana (14.5.1922.-10.12.1999.),  kad se opetovano javljaju ekstremno lijevi komunističko nastrojeni u cilju, najblaže rečeno, omalovažavanja svega onog što smo dosad postigli, a poglavito u vrijeme rata, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91.(UHBDR91.), postavlja pitanje: političarima, povjesničarima, medijima, akademicima, antifašistima i svima drugima kojih se to tiče:

Što bi se dogodilo s hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji da smo bili poraženi u Domovinskome ratu, odnosno da nismo bacili na koljena treću ili četvrtu vojsku u Europi te što bi se u tom slučaju dogodilo s dr. Franjom Tuđmanom i njegovim najbližim suradnicima?

Naime, o tome se ne govori i ne piše.

Oni, poglavito, koji nisu sudjelovali u ratu, u obrani Domovine, koji nisu dali krv (pa ni čašu hladne vode, kako bi rekla pok. Kata Šoljić), za slobodnu, samostalnu i nezavisnu hrvatsku državu, smatraju da je “normalno” da smo “u trapericama i starim puškama” došli do pobjede, a za to što je u vrijeme rata poginulo ili ranjeno na desetine tisuća ljudi, obično kažu: “pa, bio je rat, i netko je morao i stradati.“

Dakle, drugovi i drugarice, gospodo i gospođe, koji ste postali i članovi Europske unije, (zahvaljujući hrvatskim braniteljima!), s iznimnim nestrpljenjem očekujemo vaše odgovore, tim prije što znamo da se vama, koji ste rat proveli u „podrumima“ ništa ne bi dogodilo, odnosno još bi više napredovali, dok s druge pak strane, oni koji su poput hrvatskih majki samo dolazili u posjet hrvatskim vitezovima i na prve crte  bojišta, za razliku od vas, mogli su nastradati. Neki nažalost i jesu!

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

MVEP odgovorio na pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je u subotu odbacila optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se miješa u unutarnja pitanja te države i optužila ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling nedavno su ocijenili nedopustivim da službeni Zagreb osporava izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH koji je u listopadu pobijedio Dragana Čovića, dosadašnjeg člana državnog vrha i predsjednika najjače hrvatske stranke HDZ-a.

U Zagrebu osporavaju Komšićev legitimitet jer je glasovima Bošnjaka pobijedio Čovića za kojega je glasalo 80 posto Hrvata.

Odbacujući optužbe za miješanje u unutarnje stvari BiH, hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) ističe da ima obvezu pomno pratiti zbivanja u susjednoj zemlji.

“Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u BiH, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak”, stoji u priopćenju MVEP-a.

“Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti BiH”, dodaje se.

Na Zrinjevcu kažu da je posljednji primjer neravnopravnosti to što je hrvatski član državnog vrha po treći put izabran pretežno glasovima pripadnika bošnjačkog naroda.

“Dakle, za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u predsjedništvu BiH, premda je jedan kandidat dobio preko 80% njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću potporu, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv”, ističe ministarstvo.

U MVEP-u kažu da će iduća prilika za testiranje vladavine prava biti formiranje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, s obzirom na to da je ustavni sud BiH poništio neke odredbe izbornog zakona baš zato što nisu osiguravale legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u tome tijelu.

“Zato je sada izuzetno važno da nadležne institucije u cijelosti poštuju odluku ustavnog suda i osiguraju proporcionalnu i legitimnu zastupljenost u tom visokom domu. Svako drukčije rješenje bilo bi teška povreda vladavine prava i negiranje Daytonskog mirovnog sporazuma s vrlo negativnim posljedicama”, upozorava službeni Zagreb.

U pismu šefici europske diplomacije i ministrima vanjskih poslova EU-a, trojica bivših visokih predstavnika u BiH ustvrdili su da je izbor Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

“Miješaju izborni zakon s pitanjem izbora članova predsjedništva, a to je ogromna laž s kojom u BiH kreiraju propagandu protiv gospodina Komšića”, rekao je Schwarz-Schilling televiziji N1.

Njemački političar je pojasnio da su se bivši visoki predstavnici na pismo odlučili s ciljem da “zaustave diplomatsku ofenzivu Hrvatske” i optužio hrvatske dužnosnike da “lažu” kada opisuju stanje u susjednoj državi.

Više hrvatskih gradova u BiH je Komšića nakon izbora proglasilo nepoželjnom osobom, ne priznajući legitimitet političaru koji je najavio da će na svojoj dužnosti predstavljati sve građane BiH, a ne samo Hrvate.

(Hina)

Bezočne laži vanjskih suradnika velikobošnjačke politike

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari