Pratite nas

Pregled

prof. dr. Matko Marušić: Istine o Jugoslaviji i druge teme

Objavljeno

na

U emisiji Poteštat, na TV Jadranu gostovao je prof. dr. Matko Marušić te je govorio o politici, društvu, društvenim odnosima te o utopijama, distopijama i antiutopijama.

Voditelj Robert Škurla pitao je prof. dr. Marušića nalazimo li se u jednoj vrsti utopije ili distopije budući da se smatramo pametnima, da sve znamo i razumijemo, a onda iz zemlje ode 350 000 ljudi.

Vrli novi svijet

Profesor Marušić je rekao kako se ne zna koliko je točno ljudi otišlo, te da se brojke friziraju, ali da se ne može sprječavati odlazak ljudi. “Ali recimo i da je otišlo toliko ljudi. Trebamo vidjeti u kojem vremenu živimo, otvorila se Europa. Pa što da su i otišli? Oni nisu otišli zauvijek. Ja sam poslao van mnogo ljudi, pola ih je i ostalo, a poslao sam ih 150”, kazao je Marušić te dodao kako je svih 350 000 pogriješilo što smatra da je vani bolje, ali da “na to imaju pravo, to je tragedija, to je demokracija, to je vrli novi svijet u kojem živimo”.

Voditelj je potom spomenuo kako su Hrvati često voljeli “vrli novi svijet” pa su nakon raspada Austro-ugarske osnovali prvu Jugoslaviju, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. “Kako danas ocjenjujete tu priču s distance od 100 godina?”

Mađarki kralj prodao je Dalmaciju za 100 000 dukata

“Mi smo izgubili neke teške bitke i našli smo se u teško situaciji, koja nije bila ta 1918., nego je bila prije. Mađarski kralj u 15. stoljeću je prodao Dalmaciju za 100 000 dukata i tu su bili venecijanci 400 godina i još ih ima koji misle da je to za tu lovu njihovo. To su jako teške stvari i to nije za podcijeniti. Oni nisu napravili ništa, ni jednu bolnicu, ni jednu školu, ništa; samo neke male kućice koje su kasnije postali njihovi dvorci, a mi smo živjeli kao životinje. Onda dalje dolaze Turci, i tu se Hrvatska raspolovljava na pola, te je bila Vojna krajina a ljudi su živjeli od toga da su ratovali”, objašnjava Marušić.

Imamo samo jednu nevolju sa Srbima

“Zatim su došli Srbi, koji su jedan častan narod. Oni su se borili protiv Turaka, oni su naša slavenska braća i susjedi, ali mora se reći istina, i onda su nažalost – a to je utjecaj njihove Crkve, rekli da je to sve Srbija i od toga počinje naša nevolja sa Srbima”, govori Marušit će dodaje “Naše nevolje sa Srbima ne postoje osim jedne: imamo li mi Hrvati pravo na svoju državu?”.

U nastavku emisije, voditelj Škurla i profesor Marušić detaljno su razgovarali o događajima u prvoj i drugoj Jugoslaviji, o HSS-u i Hrvatskoj emigraciji, hrvatskom i srspkom jeziku i književnosti, a na kraju emisije dotakli su trenutne političke situacije u Hrvatskoj, referenduma inicijative Narod odlučuje i stanja u HDZ-u i SDP-u.

O referendumskoj inicijativi Narod odlučuje

“Molio bih vas da komentirate situaciju oko referenduma inicijative Narod odlučuje koja je skupila oko 400 000 potpisa. Oni čekaju da se situacija razvije dalje, oni su sada u političkom kotlu, u Hrvatskom saboru se čeka riješenje za inicijativu uz koju se u medijima veže kompliment marginalna politika; 400 000 ljudi – marginalna politika.”

Ako hrvatski politički establishment, a to znači većina stranka počevši od HDZ-a uspije da se ti referendumi ponište i ne održe, to će biti teški povijesni udarac za razvoj demokracije i hrvatske države općenito i tu sramotu oni neće nikada sprati, a hrvatski narod nikad neće odustati od toga da traži ono što želi tražiti i da dokaže da na to ima pravo jer ima većinu. To je bilo i 91. i ja se čudim Andreju Plenkoviću, on jako griješi. Ne možeš ići protiv svoga vlastitoga naroda. Nemam vam što drugo reći nego da se stidim HDZ-a, izašao sam iz njega. Ja se stidim HDZ-a što to radi.

“Jadni Bernardić je to prisiljen govoriti, a zna da je to glupo”

Što se događa s SDP-om? upitao je voditelj profesora Marušića na što je on odgovorio kako su problemi “u SDP-u sistemski na dva načina. Prvi problem SDP-a, odnosno komunista. Oni nemaju ideologiju, jer je njihova ideologija pala i to sama od sebe. Njihova ideologija je marxizam, a marxizam je pao. Sada oni više ne mogu govoriti o radnicima, ali onda više nemaju o čemu govoriti.

Sve što su prije govorili je da treba pomoći svim radnicima, ubiti buržuje, uzeti njihovu lovu i dati je radnicima.”, objašnjava Marušić o prvom SDP-ovom problemu te dodaje “A drugo, u stranci je ostao komunistički mentalitet. Jedino što imaju za reći je povećajte minimalne plaće za duplo, iako se nema love, a to smo ionako već 2-3 puta radili i sve te države su propale. Oni se između sebe bore za mjesto predsjednika, to su frakcionaške borbe to je Tito dobro znao. Oni se bore za vlast i to nema veze s ideologijom, s dobrobiti stranke, a pogotovo nema veze s dobrobiti države.

Profesor Marušić zaključio je kako je Davor Bernardić pametan čovjek koji govori gluposti, jer ih mora govoriti zato jer mu tako naređuju ljudi oko njega da bi on ostao na vlasti. To su stare komunističke parole koje su stvarno smiješne. Jadni Bernardić je to prisiljen govoriti, a zna da je to glupo. (TV Jadran/Narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Podnesena tužba protiv gradonačelnice Siska Kristine Ikić Baniček

Objavljeno

na

Objavio

HTV-ov novinar Siščanin Igor Ahmetović podnio je krajem lipnja tužbu protiv Kristine Ikić Baniček, gradonačelnice Siska, radi kaznenog djela klevete.

Naime, nakon što je zabranila novinaru Ahmetoviću ulazak u Gradsku vijećnicu i praćenje sjednice Gradskog vijeća, gradonačelnica je, kako piše u tužbi, o razlozima zabrane rada HTV-ovu novinaru javno odgovorila kako je novinar Ahmetović na prethodnoj sjednici Gradskog vijeća namjerno i nekulturno ometao direktni prijenos sjednice Vijeća za sve građane.

Dalje, tvrdi gradonačelnica Kristina Ikić Baniček, Ahmetović uporno nije želio poštovati pravilo prijave dolaska na sjednicu Gradskog vijeća. To su, kako stoji u tužbi, neistinite činjenične tvrdnje, koje je gradonačelnica iznijela, znajući da su neistinite, na službenim stranicama grada, zbog čega su postale pristupačne većem broju građana, što je naškodilo časti i ugledu novinara Ahmetovića.

U obrazloženju tužbe, Ahmetović i njegov odvjetnik Antonio Kaleb navode, kako nije točno da je novinar Ahmetović na prethodnoj sjednici ‘namjerno i nekulturno ometao direktni prijenos sjednice Vijeća za sve građane’, jer naprosto nije ni bio na toj sjednici, kao niti na prethodne dvije, piše Jutarnji list

Netočna je i tvrdnja da Ahmetović uporno nije želio poštovati pravilo prijave dolaska na sjednicu Gradskog vijeća, jer toga pravila nema.

Novinari koji prate sjednice Vijeća primaju pozive i materijale za sjednicu e-mailom, a gradske službe bilježe u zapisniku njihovu nazočnost. U Zapisniku nije zapisano da je Ahmetović bio na sjednici Vijeća.

Pored toga, predsjednica Gradskog vijeća Ivana Krčelić istaknula je kako nikada nije opomenula novinara Ahmetovića niti se žalila na njegov rad.

 

Sisačka biskupija: Kristina Ikić Baniček ne govori istinu – decidirano je odbacila postavljanje spomenika kardinalu Stepincu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Božo Sušec u Nu2: Dalić je iznenađenje!

Objavljeno

na

Objavio

Božo Sušec  je bio gost Aleksandra Stankovića u emisiji Nedjeljom u dva te je pričao i o aktualnim temama, ali i prošlosti:

Božo Sušec nije bio strog ni grub, nije vikao, ali je imao autoritet rada i nikad ne biste mogli reći ovo neću jer je on uvijek radio više od vas,
rekao je u uvodu Stjepan Balog.

Božo Sušec se prvo osvrnuo na uspjeh Zlatka Dalića.

Dalić je iznenađenje. Ta priča je kao bajka braće Grimm, koju je povremeno režirao Hithchok, a ostvario Zlatko Dalić. On je vrhunski trener. On je vrhunski trener, a za to moraš biti psiholog, komunikator, nekad mama i tata, a moraš imati i nešto karizmatično. On je pokazao da je pronašao pravi odnos sa svim tim različitim ljudima.

Može li se taj osjećaj zajedništva kapitalizirati konkretno?

Na osnovu praćenja, recimo primjer naslova svjetskog prvaka rukometaša, Atlanta, pa kasnije Atena… Tada se počelo pričati o rukometnom domu, kojeg još uvijek nema. Ta slavlja su prekrasan zanos, ali to je kratkotrajan adrenalin. Ako se barem nacionalni stadion napravi, to je nešto, ali to ne rješava probleme nogometa i sporta, koji su jako duboki. Ne možemo živjeti na ovom uzletu i zanosu. Ovaj novac koji su igrači zaradili, iz mojih krugova znam da su se igrači bili spremni odreći se premija ako bi taj novac išao izravno u izgradnju centara za mlade nogometaše. Ako to pokrenemo, onda nećemo pasti u depresiju. Mi vjerojatno nikad nećemo biti prvi ili drugi na svijetu, ali moramo imati jednu uglednu reprezentaciju. Iako Hrvatska može biti svjetski prvak.

Je li Zdravko Mamić nepravedno zapostavljen u ovom slavlju?

O Mamiću je nepopularno govoriti u njegovu korist. On ima te sudske procese koje ima, zbog kojih je u izbjeglištvu. No treba reći da je napravio dosta dobrih stvari, razvoj infrastrukture, skauting. Pustimo sad motive, kako je to kasnije iskoristio. Zdravko ima velikog neprijatelja, a to je Zdravko Mamić, on je tvornica konflikata. Strašno je kažnjen što nije bio dio ovog, što nije mogao u Rusiju, što mu je granicama na Vinjanima Donjim.

Kako će HNS izgledati bez Mamića, koji je ustrojio taj mehanizam?

HNS može, ali u Dinamu je sve bilo na njegovim plećima, i taj klub će se morati drugačije organizirati. U Savezu očekujem promjene dosta brzo, ima dosta nezadovoljstva, vidjeli ste da igrači nisu pustili članove IO-a u avion. Ima 15 kombinacija i vidjet ćemo što će biti, ali mislim da ćemo na jesen imati drugačije ustrojen nogometni savez.

Kako je počeo karijeru?

Radio sam za Radio Skoplje, izvještavao sam sa zagrebačkog glazbenog festivala, o knjigama, izložbama, neke teme koje uopće nisu moje područje interesa. Prvi intervjui su mi bili s Vukotićem i Bulajićem. Onda je došla televizija, zagrebačka redakcija, pa onda sportska s Milkom Babović.

Je li mu žao da nije komentirao ovaj SP?

Prošao sam tu fazu, nije mi žao, ja radim, prenosim nogomet, znam sve te igrače. Čak mi je drago pogledati ovako u miru, sa strane, iz sasvim druge pozicije, jer ogroman dio života sam proveo u tim gužvama na stadionima, to je velik dio sportskog novinasrstva, doći uopće na svoje komentatorsko mjesto, osigurati da linije funkcioniraju…

U karijeri je spomenuo ogroman broj ljudi, no, kako kaže, samo dva sportaša su me htjela tući, ali smo se pomirili. To su Zlatko Žagmeštar i nogometaš Tomo Šokota.

Što nije smio u bivšem sistemu? Kad su mi nudili da budem šef Informativnog programa, rekli su mi  “Božo,sve ti je otvoreno, samo dvije stvari ne smiješ, napadati druga Tita i samoupravni socijalizam”.

Kako pratiti svjetska i europska prvenstva na televiziji, Zabivaka je bila dosta komornija od nekih prijašnjih projekata, no dobila je jednoglasne pohvale?

Različita su vremena. Onda je bilo puno više novca. Naša ideja bila je da te emisije privuku puno šire gledalište. Ovaj koncept Zabivake bih pohvalio, bila je jako dobra, iako je i ona bila obogaćena formana kojih tada nije bilo, porukama s društvenih mreža, slikama s društvenih mreža, mali Mahmuljin se afirmirao tu sa svojim reportažama, Rašljanin s javljanjima. Bio je tu čovjek enciklopedijskog znanja Samovojska, cinik Joško Jeličić, čovjek širokog znanja Robert Prosinečki.

Kako komentira gubitak HRT-ovih prava za prijenos utakmica nogometne reprezentacije?

Generalno, javne televizije u svijetu gube bitku za sportska prava s komercijalnim televizijama, one to ne mogu izdržati. Sasvim drugačije bi izgledala hrvatska medijska scena da je Treći program 2009. godine postao sportski, tada smo imali sva moguća prava, a koristili smo ih 10-15 posto. Da je to prošlo, ne bi se u takvoj snazi pojavio Sportklub i drugi kanali.

Najveći dojam u karijeri ostavio mu je Krešo Ćosić

U koju god sredinu je došao, on joj je strahovito pomogao. Bio je jako cijenjen, bio je visoko, visoko poštovan. Upoznao sam snagu tog mormonstva, s  koliko poštovanja se njega sjećaju, koliko su me cijenili zato što sam prijatelj Kreše Ćosića.

Tko je najbolji, ili dva-tri najbolja hrvatska sportaša svih vremena?


Bila je velika anketa dvije tisuće i neke godine među 400 sportskih novinara i sportaša, a pobijedio je Krešo Ćosić, iako su mi te rang-liste, ne znam, teško je to odrediti. Koji su kriteriji, broj odličja, trajanje, karijere, sport u kojem je stekao popularnost?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari