Pratite nas

Herceg Bosna

prof. dr. Nino Raspudić u Čapljini: “Ravnopravnost ili platforma”

Objavljeno

na

Pred više od 1000 posjetitelja prof. dr. Nino Raspudić  i  Željko Raguž govorili su na temu “Ravnopravnost ili platforma”.

capljina raspudicO tome koliko je zanimanje izazvala ova javna tribina govori činjenica da je veliki broj posjetitelja stajao tijekom cijele tribine kako bi pratili raspravu. a jedan dio ostao je ispred vrata zbog velike gužve.

Raspudić je u svom polusatnom govoru krenuo od početka, odnosno svih uzroka današnjeg teškog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kao ključno pitanje vidi izmjenu izbornog zakona bez kojeg Hrvati, čak i ako izaberu legitimne predstavnike na općim izborima u listopadu, dugotrajno neće riješiti svoj status.

Prognozirao je daljnji raspad bošnjačke građanske scene, te istaknuo kako je Hrvatima zaustavljen stranački pluralizam. Kao pozitivne promjene Raspudić je istaknuo događanja na vanjsko-političkoj sceni, prvenstveno rezoluciju Europskog parlamenta donesenu nedavno, koja ističe federalizam kao najbolje rješenje za BiH.

‘Mukotrpno stvoreno povjerenje između Bošnjaka i Hrvata narušeno je platformom. Što su Bošnjaci dobili time što su dva mandata uzastopno izabrali Komšića, osim što su Hrvate ‘gurnuli’ u Dodikovu zaštitu”, rekao je Raspudić.

On je i naglasio kako smatra da socijalna pitanja ne mogu doći na dnevni red sve dok se politička situacija u BiH ne stabilizira.

Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Željko Raguž naglasio je važnost Washingtonskog sporazuma koji je osujetio bošnjačke planove za jedinstvenim teritorijem, za što su po njemu zaslužni Amerikanci, koji nisu dopustili jačanje baze terorizma u BiH.

Raspudić je također dodao kako je pri formiranju platforme veliku ulogu odigrao i visoki predstavnik Valentin Inzko, koji je promjenom zakona matematike, odnosno tvrdnjom da je 5 jedna trećina od 17, omogućio formiranje federalne vlade.

Posjetitelji su se aktivno uključili u raspravu. pa se moglo čuti više zanimljivih pitanja i komentara, kako onih vezanih za opstojnost Hrvata u BiH, tako i onih vezanih za lokalna pitanja.

Kao zaključak Raspudić je naglasio važnost homogenizacije Hrvata na prostoru cijele BiH koju ne smiju narušiti pojedinci poput tzv. daidža, a situaciju bi mogao po tom pitanju unaprijediti i medij na hrvatskom jeziku.

Tribini je nazočio i načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić sa svojim suradnicima. a Općina Čapljina bila je organizator ove tribine.

CaPortal.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obilježena žrtva Vukovara u BiH i 26. obljetnica Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U središtima većinskih hrvatskih općina u Bosni i Hercegovini u petak su upaljenje svijeće i služene mise za Vukovar i druge hrvatske žrtve u BiH i Hrvatskoj, te je istaknuto kako je uspostavom Hrvatske zajednice Herceg Bosne istoga dana kada je i pao hrvatski grad heroj osigurana opstojnost Hrvata u toj zemlji.

U mostarskoj Vukovarskoj ulici, te na prozorima brojnih stanova i kuća u petak su zapaljene svijeće, a vjernici su se nakon misa u tome gradu okupili na prigodnoj molitvi pred spomen obilježjem. I u drugim općinama zapaljene su svijeće složene u obliku slova grada Vukovara.

Zamjenik predsjednika Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bariša Čolak je govoreći povodom 26. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne istaknuo kako su tu odluku 18. studenog 1991. Hrvati u BiH donijeli poučeni padom Vukovara.

Rekao je kako Hrvati u BiH očekuju da drugostupanjska presuda šestorici dužnosnika Herceg Bosne bude oslobađajuća budući su se u ratu branili od agresije.

“Mi smo uvjereni da će ta presuda biti bitno drukčija u odnosu na prvostupanjsku. Naravno da mi očekujemo oslobađajuću presudu jer nije bilo nikakvog udruženog zločinačkog pothvata niti smo mi sudjelovali u takvom nečemu”, rekao je Čolak. Dodao je kako Haški sud nije utemeljen kako bi sudio narodima i državama, nego da bi sudio pojedincima koji su počinili ratne zločine.

U Grudama su 18. studenog 1991. predstavnici 30 općina u kojima su Hrvati činili većinu ili znatan broj utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kako bi se obranili pred predstojećom srpskom agresijom na BiH.

U kolovozu 1993. je utemeljena Hrvatska republika HercegBosna kao hrvatska federalna jedinica kao pokušaj rješavanja hrvatskoga pitanja u BiH. Herceg-Bosna je prestala postojati u veljači 1994. nakon što je potpisan Washingtonski sporazum kojim je uspostavljena hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH.

Zbog promjena toga sporazuma na štetu Hrvata, njihove političke stranke stalno inzistiraju na izmjenama ustava i izbornog zakona kako bi Hrvati u BiH ostvarili jednakopravnost sa Srbima i Bošnjacima.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari