Pratite nas

Vijesti

Prof. dr. sc. Hebrang: Zašto je važno osnovati Spomen-područje Macelj?

Objavljeno

na

Foto: Marijan Pinhak

Na 4. Izbornom saboru Udruge Macelj 1945., koji je održan 2017. godine, prof. dr. sc. Andrija Hebrang izabran je za predsjednika Radne skupine za izradu prijedloga Zakona o Spomen-području Macelj. Na 5. (izvanrednom) izbornom saboru UM1945., koji je održan 9. ožujka 2019., prof. Hebrang je podnio svoje izvješće o aktivnostima Radne skupine te o samom prijedlogu Zakona.

Budući da je prijedlog tog zakona već u proceduri te je trenutačno na razmatranju u Ministarstvu hrvatskih branitelja, s kojim će novoizabrano vodstvo udruge uskoro održati sastanak, udruga se nada da bi zakon uskoro mogao biti i izglasan. Stoga smo zamolili prof. Hebranga da nam pošalje svoje izvješće sa sabora UM1945. kako bismo našim čitateljima ukratko mogli predstaviti prijedlog spomenutog zakona.

U nastavku donosimo izvatke iz izvješća prof. Hebranga, koji je ujedno i autor prijedloga Zakona o Spomen-području Macelj. (hkv)

Zašto je važno osnovati Spomen-područje Macelj?

Potreba za osnivanjem Spomen-područja Macelj nastala je spoznajom da ni nakon 75 godina od strašnih komunističkih zločina poslije II. svjetskog rata ne znamo ni broj ni mjesto ukopa više od 200.000 pobijenih bez suda. Ovaj najveći mirnodopski zločin u europskoj povijesti ostaje zataškan zbog aktivnosti ideoloških slijednika komunističkih počinitelja, koji ni do danas nisu dopustili ostvarenje prava svake žrtve na obilježen grob. U prijedlogu Zakona trebalo je obuhvatiti dva temeljna problema hrvatske današnjice, a to su obilježavanje maceljske gore kao mjesta najvećeg zločina i omogućavanje istraživanja i otkopavanja svih lokacija na kojima su žrtve mučki ubijene, a grobovi im zatajeni. Utemeljenjem Spomen-područja Macelj hrvatska bi država napokon izjednačila žrtve svih totalitarnih režima, a ujedno je to način da se napokon istraže sva skrivena grobišta na području Republike Hrvatske.

Koja se pitanja uređuju prijedlogom Zakona o Spomen-području Macelj?

Hrvatska je europska država s najvećim brojem skrivenih grobišta čije otkrivanje i otkopavanje je spriječeno u bivšoj, ali nije izvedeno niti u trideset godina postojanja sadašnje države. Do danas nije otkopano niti 1 % lokaliteta za koja postoji osnovana sumnja da skrivaju žrtve komunističkih zločina. Najveće mjesto stradanja je gora Macelj koja je istražena tek djelomično. Ekshumirana su 1163 posmrtna ostatka koja su tu i pokopana, tako da je Macelj najveća skupna grobnica u Hrvatskoj. Ujedno, to je i mjesto najvećeg broja ekshumacija (za usporedbu u Jasenovcu je ekshumirano samo 840 skeleta). Na tom lokalitetu nalaze se još brojne neotkopane jame koje kriju po dosadašnjim ispitivanjima oko 15.000 pokojnika. Ekshumacije na gori Macelj izvedene su 1992. godine a njihova tragedija nastavlja se i nakon toga. Posmrtni ostatci su nakon iskapanja u crnim vrećama skriveni na patologiju jedne medicinske ustanove i ondje su ležali 12 godina! Tek nakon toga, uz zalaganje župnika u Đurmancu fra Drage Brgleza i uz pomoć nas iz današnje Udruge Macelj 1945. izgrađena je zavjetna crkva Muke Isusove u selu Fruki i tu su pokopane kosti tih nesretnika ubijenih na najokrutniji način i bez suda. Zbog toga hrvatska gora Macelj zaslužuje poseban status i ovim putem predlažemo Vladi RH da usvoji Prijedlog zakona i uputi ga Hrvatskom saboru.

U razmatranju zakonskih mogućnosti obilježavanja ovakvih lokaliteta otkrili smo da postoje dvije mogućnosti koje nisu primjerene lokalitetu Macelj. Prva mogućnost je da posebno područje proglasi lokalna uprava, što nije primjereno nacionalnom značenju lokaliteta. Druga mogućnost je proglašenje povijesne baštine koja je definirana kao kulturna baština nekog povijesnog razdoblja. Napokon, treća zakonska mogućnost je proglašenje Spomenika kulture. Ove posljednje dvije mogućnosti direktna su uvreda lokaliteta i svih pobijenih jer okrutna ubojstva na maceljskoj gori nikako se ne mogu smatrati kulturnim događajima! Zato smo odabrali jedini mogući način obilježavanja lokaliteta a to je proglašenje spomen-područja Macelj posebnim zakonom. Odabrali smo zakonodavno rješenje koje je potpuno identično onom za proglašenje Spomen-područja Jasenovac. Spomen-područje Jasenovac proglašeno je donošenjem Zakona o Spomen-području Jasenovac neposredno pred prve slobodne demokratske izbore. Osniva se Spomen-područje Jasenovac s kojim upravlja Savjet Spomen-područja, a radi istraživanja i održavanja osniva se Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Rad svih tijela financira se iz državnog proračuna. U našem prijedlogu tražimo potpuno jednaki status i za maceljska stratišta.

U obrazloženju potrebe otkopavanja svih lokaliteta skrivenih grobišta pozvali smo se na poznate događaje koji su takva istraživanja uvijek zaustavljali. Prvi pokušaj bilo je osnivanje saborske Komisije za ratne i poratne žrtve 1992. godine. Rad komisije bio je ometan od vrhova vlasti kao i od neformalnih grupacija tako da je rad komisije opstruiran, a Komisija ugašena bez prihvaćanja njezina Izvješća u Hrvatskom saboru 2002. g. Istodobno tadašnja vlada na čelu s Ivicom Račanom prebacuje daljnja istraživanja na ministarstvo nadležno za znanost! Naravno da je time ostvaren cilj zaustavljanja daljnjih istraživanja. Kako se ništa na tom planu nije događalo, započeo sam izradu zakona o osnivanju nevladinog Ureda za otkrivanje grobova žrtava komunističkih zločina. Zbog brojnih podmetanja do prihvaćanja Zakona u Hrvatskom saboru i osnivanja Ureda prošlo su pune tri godine. Ured je počeo s radom 2011. godine. Obradili smo 30 lokaliteta i iskopali prve tri grobnice od 17 poznatih na Gračanima. U njima smo pronašli 30 skeleta malodobnih osoba, svi su bili vezani žicom s ustrijelnom rupom na stražnjem dijelu lubanje, kao i 36 skeleta pobijenih bolesnika plućne bolnice na Brestovcu. Ured je odmah nakon toga zatvoren odlukom Vlade Zorana Milanovića, a daljnje istraživanje premješteno je u Ministarstvo branitelja. Drska ironija Vlade bilo je imenovanje bivšeg visokog udbaškog dužnosnika Ivana Grujića za voditelja iskapanja. Istraživanja su znatno usporena kako bi se onemogućilo istraživanje svih lokaliteta. Ovo ministarstvo nastavilo je po istom SDP-ovu zakonu raditi i u vladi Andreja Plenkovića, a obnavljanje Ureda za otkrivanje komunističkih zločina je odbijeno.

Budući da ni jedno ministarstvo nije u mogućnosti u sljedećih 4-5 godina pronaći, obraditi i otkopati svih 940 policijski utvrđenih sumnjivih lokaliteta, predložili smo ovim Zakonom da tu funkciju preuzme Javna ustanova Spomen-područja Macelj. Jedino tako može se osnovati dvadeset županijskih podružnica, koje su predviđene u Prijedlogu Zakona radi ubrzanja iskapanja, a može se tražiti financiranje i iz EU fondova, kako bi se godišnje otkopavalo barem 200 sumnjivih lokaliteta.

Iznosimo podatke koji pokazuju kako jedno ministarstvo (ranije znanosti, sada hrvatskih branitelja) ne može otkopati 940 lokaliteta u razumnom roku. Ministarstvo branitelja, Uprava za zatočene i nestale, dobiva i troši godišnje na istraživanje i uređenje grobova iz II. svjetskog rata i poraća količinu novca koja je daleko ispod realnih potreba,. Prema Izvješću Ministarstva za branitelje za tu namjenu u 2017. g. potrošeno je 966.351 kuna. Usporedbe radi, samo za obilježavanje obljetnica tog razdoblja potrošeno je samo 200.000 kuna manje! U isto vrijeme, prema nalazu Državne revizije, za pomoć sudionicima i žrtvama II. svjetskog rata isplaćeno je te godine 73.063.521,00 kuna! Dakle, ima novca za posljedice II. svjetskog rata! Prema Izvješću Ministarstva prikupili su 936 prijavljenih lokacija, a do sada je pokopana samo 331 osoba! Ovakvim tempom trebalo bi za ekshumaciju više od 200.000 pobijenih nekoliko stoljeća. To je razlog zašto u ovom Zakonu predlažemo rješenje i za taj problem.

Što konkretno sadrži prijedlog Zakona?

Prijedlog Zakona sadrži 17 članaka koji određuju osnivanje Spomen-područja Macelj kojim upravlja Savjet. Savjet imenuje Vlada RH. Statut potvrđuje Ministarstvo branitelja, a isto ministarstvo nadzire i zakonitost rada. Zakonom se osniva i Javna ustanova Spomen-područja Macelj kojom upravlja Upravno vijeće koje imenuje ravnatelja. Javna ustanova obavlja svoju funkciju po Zakonu o ustanovama. Javna ustanova operativno vodi poslove određene ovim Zakonom. Ovako koncipiran ustroj omogućava provođenje poslova oko drugog neriješenog problema, a to je ne samo otkopavanje preostalih lokaliteta na Macelju, nego otkopavanje svih lokaliteta skrivenih grobišta na području Republike Hrvatske u najkraćem mogućem roku, dok još postoje živi primarni i sekundarni svjedoci. S tim ciljem određeno je u čl. 7. da Javna ustanova Spomen-područja Macelj osniva podružnice po županijama. Sve ove aktivnosti pojedinačno su nabrojene kao obveze i to Savjeta Spomen-područja Macelj u članku 6., a za Javnu ustanovu Spomen-područja Macelj i u članku 7.

Među zakonom utvrđene obaveze Savjeta Spomen-područja Macelj ističemo: upravljanje Spomen-područjem, donošenje godišnjeg plana pronalaženja, otkopavanja i obilježavanja grobišta, uređenje lokaliteta, pokop pokojnika, vođenje očevidnika broja žrtava i evidencije DNK žrtava, donošenje plana obljetnica obilježavanja žrtava, plana znanstvenih istraživanja i nakladničke djelatnosti, suradnju s lokalnim upravama i državnim tijelima od interesa. Javna ustanova Spomen-područje Macelj provodi sve navedene zadaće. Upravno vijeće Spomen-područja Macelj jednom godišnje podnosi izvješće Saboru RH.

Ovo je osnovni sadržaj Prijedloga Zakona koji je usklađen s ostalim važećim zakonima i zamjenjuje sadašnji naslijeđeni Zakon o istraživanjima, uređenju i održavanju vojnih groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja koji je donijela Vlada SDP-a 2012. godine. Ovim Zakonom stvara se mogućnost da suverena država Republika Hrvatska jednom zauvijek otkloni povijesne prijepore koji razdiru hrvatsko društvo i svim žrtvama totalitarnih režima pruži jednak tretman. Tme ispunjavamo i odredbu Rezolucije VE 1481 koja kaže da bez istine nema pomirbe. Naša Hrvatska napokon zaslužuje oboje – i istinu i pomirbu.

hkv.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Potpredsjednik EK Borrell – ‘Uplaćujemo novac migrantima u Turskoj’

Objavljeno

na

Objavio

“Ne plaćamo turskim vlastima, nego uplaćujemo novac migrantima u Turskoj. Svaki migrant dobio je kreditnu karticu sa sredstvima za kupnju hrane, plaćanje smještaja, školovanja. Naravno da ćemo im nastaviti slati novac”, priznao je potpredsjednik EK Borrell.

Za novog visokog predstavnika za europsku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borrella Fontellesa nitko ne može reći da ne posjeduje znanje i iskustvo potrebno za jednu od najviših dužnosti u Europskoj uniji. 72-godišnji Borrell, socijalist, četiri je desetljeća u španjolskoj i europskoj politici; na novu dužnost dolazi s mjesta šefa španjolske diplomacije u vladi Pedra Sáncheza, a bio je i predsjednik Europskog parlamenta od 2004. do 2007. godine. Studirao je u Parizu i Stanfordu, a jedno je vrijeme živio i u izraelskom kibucu. Od 2010. do 2012. bio je na čelu Europskog sveučilišnog instituta u Firenci, piše vecernji.hr

Iako Katalonac, Borrell je čvrst zagovornik španjolskog jedinstva i protivnik odcjepljenja Katalonije. Za diplomata izražava se neuobičajeno otvoreno i direktno, što je vidljivo i u prvom ekskluzivnom intervjuu što ga je na novoj dužnosti dao za Večernji list. S novim šefom europske diplomacije razgovarali smo u rezidenciji španjolskog veleposlanika u Strasbourgu na dan kad je potvrđena nova Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen. Borrell smatra da je to što je nova Komisija potvrđena s više glasova nego što ih je dobila sama predsjednica Komisije dobra vijest. “Kao član Komisije mogu samo biti zadovoljan tom činjenicom”, kaže Borrell.

(…)

Kakav je vaš plan za rješavanje problema migracija?

Osim što je to problem unutarnjih poslova i kontrole granica, to je i pitanje sporazuma s drugim državama. Lako je reći da oni koji nemaju pravo ostati u EU trebaju biti poslani natrag, ali zemlje odakle su došli moraju ih prihvatiti. Zato moramo otići u te zemlje, primjerice u Africi, i razgovarati s njima o tom problemu. Jer ako ne budemo imali dogovore s tim zemljama, nećemo moći vraćati ljude odakle su došli. Pri rješavanju ovog problema morat ću surađivati s povjerenicima zaduženima za ovu problematiku. Prošle je godine dogovorena uspostava prihvatnih centara za izbjeglice u zemljama izvan EU, ali se malo od toga ostvarilo, jer druge zemlje uglavnom ne žele takve centre na svom teritoriju.

Planirate li i dalje inzistirati na tom planu?

Iskreno govoreći, moram vidjeti i razgovarati s povjerenikom zaduženim za migracije. Ne želim anticipirati bilo kakvu odluku o tom pitanju bez suradnje s kolegama povjerenicima. Ali jasno je da takav plan nije moguće provesti bez dogovora s drugim zemljama. Moramo uspostaviti dublji dijalog s drugim zemljama po ovom pitanju, koje na to moraju pristati, jer u protivnom je riječ samo o našim lijepim željama.

Ovih će se dana o krizi o Ukrajini održati sastanak normandijske četvorice, Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke. Tko je zapravo u Europi zadužen za vanjsku politiku, vi ili najmoćnije zemlje?

Zadužen sam za zajedničku vanjsku politiku, a zajednička vanjska politika ne znači i jedinstvena vanjska politika. Možemo povući paralelu s valutom, jer imamo zajedničku valutu, ali istodobno imamo i nacionalne valute. To znači da zajednička vanjska politika koegzistira s nacionalnim vanjskim politikama, koje su, kao što vidimo, očite. No, to nije u nesuglasju s europskim ugovorima. Jednog dana, ne znam kad će to biti, zajednička vanjska politika postat će jedinstvena. To se neće dogoditi uskoro. Ovdje je riječ o njemačko-francuskoj inicijativi i to što visoki predstavnik u njoj nije angažiran je životna činjenica. Zajednička vanjska politika znači da je riječ o politici koju svi prihvaćaju. One članice koje imaju veće kapacitete imaju i inicijativu na ovom području. Zadovoljan sam zbog toga, no moja je zadaća izgraditi zajedničku vanjsku politiku i zajednički pristup, premda znamo da je to u nekim slučajevima jako teško jer pojedina pitanja izazivaju podjele.

Kad je riječ o Rusiji, kakvu ćete politiku zastupati?

Dio članica želi normalizaciju odnosa s Rusijom, dok se druge tome protive. Jasno je da samo sankcije ne donose rezultat, jer same sankcije nisu vanjska politika. Vanjska politika mora biti šira od samih sankcija. No, o tome se moramo usuglasiti, što u ovoj situaciji nije jednostavno, s obzirom na to da su jedni za trenutačnu normalizaciju, a drugi za zadržavanje ovakvog stanja. Moramo razgovarati o tome.

(…)

Spomenuli ste da je Europa uglavnom riješila probleme unutar Europe. A što je sa zapadnim Balkanom? Što će se dogoditi nakon blokade Sjeverne Makedonije i Albanije? Što mislite o procesu proširenja?

Uvijek sam kao Španjolac smatrao da je bila velika greška što nismo uspjeli spriječiti imploziju Jugoslavije i jugoslavenske ratove, koji su među povijesno najgorim događajima u Europi s više od 150 tisuća ubijenih. Ipak, ne želimo premotavati povijest. U sadašnjoj bi situaciji zemlje bivše Jugoslavija trebale imati europsku perspektivu. Ne znam koliko će im za to trebati. I Španjolskoj je nakon Francove smrti trebalo dugo da postane članica EU. No trebamo prilagoditi europske metode i mehanizme i manje oklijevati kako bismo bili efektivniji u okvirima balkanskog problema, na čemu ću raditi sa svojim kolegama. Mijenjanje metode ne znači mijenjanje konačnog cilja koji, za mene, ostaje isti, ali razumijem razočaranje s obje strane.

Prvo što ću napraviti, kada Kosovo bude imalo vladu, jest posjetiti Kosovo, gdje nikad nisam bio. Posjetit ću i Srbiju, u kojoj sam već nekoliko puta bio, kako bih razgovarao s obje strane o novom pristupu rješavanja problema na Balkanu, što je za nas jedan od prioriteta.

Je li problem što Španjolska ne priznaje neovisnost Kosova? 

Ne, zašto bi to bio problem?

Ne stvara li Španjolska tako presedan koji bi joj se mogao obiti u glavu pri rješavanju situacije s Katalonijom?

Ne djelujem u tom pogledu kao španjolski ministar, jer preuzimam druge dužnosti. Razumijem da ljudi zaključuju da ako moja zemlja ne priznaje Kosovo, Kosovari me neće voljeti. Zamislite, s druge strane, da dolazim iz zemlje koja priznaje Kosovo. U tom bi slučaju smatrali da Srbi neće biti zadovoljni mnome. Postoji određena asimetrija. Priznajem Kosovo, netko je nezadovoljan. Ne priznajem Kosovo, netko drugi je nezadovoljan.

(…)

Kakav je europski odgovor na turski napad na sjeveru Sirije?

Nije bilo nikakvog odgovora Europe.

Je li to bila pogreška?

Možete to nazvati i uspjehom. Ali činjenica je da EU nije reagirala.

Hoće li EU i dalje plaćati turskim vlastima za zadržavanje migranata?

Ne plaćamo turskim vlastima, nego uplaćujemo novac migrantima u Turskoj. Svaki migrant dobio je kreditnu karticu sa sredstvima za kupnju hrane, plaćanje smještaja, školovanja. Naravno da ćemo im nastaviti slati novac. Kako bismo im sada odjednom mogli okrenuti leđa?!

Izvor: vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Davor Pavuna: Hrvati će pobijediti jer Isus ne može izgubiti

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit gost je fizičar, znanstvenik, izumitelj i predavač Davor Pavuna.

Koliko je vjerojatan ateistički big-bang način postanka svijeta?
Je li znanosti neophodan Bog?
Je li kreativnost ljudska sposobnost?

Jesu li filozofi propali teolozi?
Zašto su pobačaj, psovanje Boga, konzumerizam, pornografija i razvrat danas najveći problem hrvatske duhovne stvatrnosti?
Koja sila je nadahnjivala provoditelje boljševizma?
Je li velikosrpska agresija na Hrvatsku bila sotonsko djelovanje?

Kako je molitva u Hrvatskoj djelovala na događaje u Domovinskom ratu?
Zašto su svi predsjednički kandidati prošli školu ministarstva vanjskih poslova?
Od koje je godine Udba već procijenila da će se Jugoslavija raspasti?
Kako djeluje antikrist kroz politiku u Hrvatskoj?

Što je to duh Hrvata i koliko ima Hrvata u planetarnoj Hrvatskoj?
Zašto je Međugorje važno?
Kakva je povezanost Hrvata i Isusa Krista?
Kakve se duhovne bitke odvijaju u Sloveniji?
Zašto se politički rat u Hrvatskoj ne promatra i kroz duhovnu dimenziju?

Je li Đilasova kifla prirodan oblik za hrvatsku državu?
Kakva sve duhovna zagađenja postoje u Zagrebu?

Je li razvoj umjetne inteligencije zapisan u biblijskoj knjizi Otkrivenje?
Kako je Mate Granić odgovoran zato što Hrvatska vojska 1995. godine nije ušla u Banju Luku?
Kako su masonske lože utjecale na događaje u bivšoj Jugoslaviji?
Tko su udba, antifa i jugoslavenski hermafroditi?
Tko su hrvatokompatibilni ljudi?

Kako izgledaju zapadnobalkanski snovi u Makedoniji i Srbiji?
Zašto bi Angela Merkel trebala završiti na sudu u Haagu?
Je li Macron državnik mikro formata?

Kako konzumerizam razgrađuje kršćanski temelj Europe?
Kako su mediji odgovorni za propadanje zapadne, kršćanske civilizacije?
Koja je razlika između demokracije i demonkracije?
Tko su socijalni šminkeri u Hrvatskoj?

Što su politički sotonizmi u današnjem svjetskom poretku?
Zašto Crkva danas kršćanstvo promatra kroz prizmu modela ‘okreni i drugi obraz’?
Kako se na doručku u Washingtonu odlučuje o predsjedniku Hrvatske?
Kako se hodočašće u Buzin isplati hrvatskim političarima?
Živimo li u vremenu propasti Gordog Albiona?
Gdje je svjetski centar političkog okultizma?
Zašto su Putin i Orban izbacili Soroša iz svojih država?

projektvelebit.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari