Pratite nas

Vijesti

Prof. dr. sc. Hebrang: Zašto je važno osnovati Spomen-područje Macelj?

Objavljeno

na

Foto: Marijan Pinhak

Na 4. Izbornom saboru Udruge Macelj 1945., koji je održan 2017. godine, prof. dr. sc. Andrija Hebrang izabran je za predsjednika Radne skupine za izradu prijedloga Zakona o Spomen-području Macelj. Na 5. (izvanrednom) izbornom saboru UM1945., koji je održan 9. ožujka 2019., prof. Hebrang je podnio svoje izvješće o aktivnostima Radne skupine te o samom prijedlogu Zakona.

Budući da je prijedlog tog zakona već u proceduri te je trenutačno na razmatranju u Ministarstvu hrvatskih branitelja, s kojim će novoizabrano vodstvo udruge uskoro održati sastanak, udruga se nada da bi zakon uskoro mogao biti i izglasan. Stoga smo zamolili prof. Hebranga da nam pošalje svoje izvješće sa sabora UM1945. kako bismo našim čitateljima ukratko mogli predstaviti prijedlog spomenutog zakona.

U nastavku donosimo izvatke iz izvješća prof. Hebranga, koji je ujedno i autor prijedloga Zakona o Spomen-području Macelj. (hkv)

Zašto je važno osnovati Spomen-područje Macelj?

Potreba za osnivanjem Spomen-područja Macelj nastala je spoznajom da ni nakon 75 godina od strašnih komunističkih zločina poslije II. svjetskog rata ne znamo ni broj ni mjesto ukopa više od 200.000 pobijenih bez suda. Ovaj najveći mirnodopski zločin u europskoj povijesti ostaje zataškan zbog aktivnosti ideoloških slijednika komunističkih počinitelja, koji ni do danas nisu dopustili ostvarenje prava svake žrtve na obilježen grob. U prijedlogu Zakona trebalo je obuhvatiti dva temeljna problema hrvatske današnjice, a to su obilježavanje maceljske gore kao mjesta najvećeg zločina i omogućavanje istraživanja i otkopavanja svih lokacija na kojima su žrtve mučki ubijene, a grobovi im zatajeni. Utemeljenjem Spomen-područja Macelj hrvatska bi država napokon izjednačila žrtve svih totalitarnih režima, a ujedno je to način da se napokon istraže sva skrivena grobišta na području Republike Hrvatske.

Koja se pitanja uređuju prijedlogom Zakona o Spomen-području Macelj?

Hrvatska je europska država s najvećim brojem skrivenih grobišta čije otkrivanje i otkopavanje je spriječeno u bivšoj, ali nije izvedeno niti u trideset godina postojanja sadašnje države. Do danas nije otkopano niti 1 % lokaliteta za koja postoji osnovana sumnja da skrivaju žrtve komunističkih zločina. Najveće mjesto stradanja je gora Macelj koja je istražena tek djelomično. Ekshumirana su 1163 posmrtna ostatka koja su tu i pokopana, tako da je Macelj najveća skupna grobnica u Hrvatskoj. Ujedno, to je i mjesto najvećeg broja ekshumacija (za usporedbu u Jasenovcu je ekshumirano samo 840 skeleta). Na tom lokalitetu nalaze se još brojne neotkopane jame koje kriju po dosadašnjim ispitivanjima oko 15.000 pokojnika. Ekshumacije na gori Macelj izvedene su 1992. godine a njihova tragedija nastavlja se i nakon toga. Posmrtni ostatci su nakon iskapanja u crnim vrećama skriveni na patologiju jedne medicinske ustanove i ondje su ležali 12 godina! Tek nakon toga, uz zalaganje župnika u Đurmancu fra Drage Brgleza i uz pomoć nas iz današnje Udruge Macelj 1945. izgrađena je zavjetna crkva Muke Isusove u selu Fruki i tu su pokopane kosti tih nesretnika ubijenih na najokrutniji način i bez suda. Zbog toga hrvatska gora Macelj zaslužuje poseban status i ovim putem predlažemo Vladi RH da usvoji Prijedlog zakona i uputi ga Hrvatskom saboru.

U razmatranju zakonskih mogućnosti obilježavanja ovakvih lokaliteta otkrili smo da postoje dvije mogućnosti koje nisu primjerene lokalitetu Macelj. Prva mogućnost je da posebno područje proglasi lokalna uprava, što nije primjereno nacionalnom značenju lokaliteta. Druga mogućnost je proglašenje povijesne baštine koja je definirana kao kulturna baština nekog povijesnog razdoblja. Napokon, treća zakonska mogućnost je proglašenje Spomenika kulture. Ove posljednje dvije mogućnosti direktna su uvreda lokaliteta i svih pobijenih jer okrutna ubojstva na maceljskoj gori nikako se ne mogu smatrati kulturnim događajima! Zato smo odabrali jedini mogući način obilježavanja lokaliteta a to je proglašenje spomen-područja Macelj posebnim zakonom. Odabrali smo zakonodavno rješenje koje je potpuno identično onom za proglašenje Spomen-područja Jasenovac. Spomen-područje Jasenovac proglašeno je donošenjem Zakona o Spomen-području Jasenovac neposredno pred prve slobodne demokratske izbore. Osniva se Spomen-područje Jasenovac s kojim upravlja Savjet Spomen-područja, a radi istraživanja i održavanja osniva se Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Rad svih tijela financira se iz državnog proračuna. U našem prijedlogu tražimo potpuno jednaki status i za maceljska stratišta.

U obrazloženju potrebe otkopavanja svih lokaliteta skrivenih grobišta pozvali smo se na poznate događaje koji su takva istraživanja uvijek zaustavljali. Prvi pokušaj bilo je osnivanje saborske Komisije za ratne i poratne žrtve 1992. godine. Rad komisije bio je ometan od vrhova vlasti kao i od neformalnih grupacija tako da je rad komisije opstruiran, a Komisija ugašena bez prihvaćanja njezina Izvješća u Hrvatskom saboru 2002. g. Istodobno tadašnja vlada na čelu s Ivicom Račanom prebacuje daljnja istraživanja na ministarstvo nadležno za znanost! Naravno da je time ostvaren cilj zaustavljanja daljnjih istraživanja. Kako se ništa na tom planu nije događalo, započeo sam izradu zakona o osnivanju nevladinog Ureda za otkrivanje grobova žrtava komunističkih zločina. Zbog brojnih podmetanja do prihvaćanja Zakona u Hrvatskom saboru i osnivanja Ureda prošlo su pune tri godine. Ured je počeo s radom 2011. godine. Obradili smo 30 lokaliteta i iskopali prve tri grobnice od 17 poznatih na Gračanima. U njima smo pronašli 30 skeleta malodobnih osoba, svi su bili vezani žicom s ustrijelnom rupom na stražnjem dijelu lubanje, kao i 36 skeleta pobijenih bolesnika plućne bolnice na Brestovcu. Ured je odmah nakon toga zatvoren odlukom Vlade Zorana Milanovića, a daljnje istraživanje premješteno je u Ministarstvo branitelja. Drska ironija Vlade bilo je imenovanje bivšeg visokog udbaškog dužnosnika Ivana Grujića za voditelja iskapanja. Istraživanja su znatno usporena kako bi se onemogućilo istraživanje svih lokaliteta. Ovo ministarstvo nastavilo je po istom SDP-ovu zakonu raditi i u vladi Andreja Plenkovića, a obnavljanje Ureda za otkrivanje komunističkih zločina je odbijeno.

Budući da ni jedno ministarstvo nije u mogućnosti u sljedećih 4-5 godina pronaći, obraditi i otkopati svih 940 policijski utvrđenih sumnjivih lokaliteta, predložili smo ovim Zakonom da tu funkciju preuzme Javna ustanova Spomen-područja Macelj. Jedino tako može se osnovati dvadeset županijskih podružnica, koje su predviđene u Prijedlogu Zakona radi ubrzanja iskapanja, a može se tražiti financiranje i iz EU fondova, kako bi se godišnje otkopavalo barem 200 sumnjivih lokaliteta.

Iznosimo podatke koji pokazuju kako jedno ministarstvo (ranije znanosti, sada hrvatskih branitelja) ne može otkopati 940 lokaliteta u razumnom roku. Ministarstvo branitelja, Uprava za zatočene i nestale, dobiva i troši godišnje na istraživanje i uređenje grobova iz II. svjetskog rata i poraća količinu novca koja je daleko ispod realnih potreba,. Prema Izvješću Ministarstva za branitelje za tu namjenu u 2017. g. potrošeno je 966.351 kuna. Usporedbe radi, samo za obilježavanje obljetnica tog razdoblja potrošeno je samo 200.000 kuna manje! U isto vrijeme, prema nalazu Državne revizije, za pomoć sudionicima i žrtvama II. svjetskog rata isplaćeno je te godine 73.063.521,00 kuna! Dakle, ima novca za posljedice II. svjetskog rata! Prema Izvješću Ministarstva prikupili su 936 prijavljenih lokacija, a do sada je pokopana samo 331 osoba! Ovakvim tempom trebalo bi za ekshumaciju više od 200.000 pobijenih nekoliko stoljeća. To je razlog zašto u ovom Zakonu predlažemo rješenje i za taj problem.

Što konkretno sadrži prijedlog Zakona?

Prijedlog Zakona sadrži 17 članaka koji određuju osnivanje Spomen-područja Macelj kojim upravlja Savjet. Savjet imenuje Vlada RH. Statut potvrđuje Ministarstvo branitelja, a isto ministarstvo nadzire i zakonitost rada. Zakonom se osniva i Javna ustanova Spomen-područja Macelj kojom upravlja Upravno vijeće koje imenuje ravnatelja. Javna ustanova obavlja svoju funkciju po Zakonu o ustanovama. Javna ustanova operativno vodi poslove određene ovim Zakonom. Ovako koncipiran ustroj omogućava provođenje poslova oko drugog neriješenog problema, a to je ne samo otkopavanje preostalih lokaliteta na Macelju, nego otkopavanje svih lokaliteta skrivenih grobišta na području Republike Hrvatske u najkraćem mogućem roku, dok još postoje živi primarni i sekundarni svjedoci. S tim ciljem određeno je u čl. 7. da Javna ustanova Spomen-područja Macelj osniva podružnice po županijama. Sve ove aktivnosti pojedinačno su nabrojene kao obveze i to Savjeta Spomen-područja Macelj u članku 6., a za Javnu ustanovu Spomen-područja Macelj i u članku 7.

Među zakonom utvrđene obaveze Savjeta Spomen-područja Macelj ističemo: upravljanje Spomen-područjem, donošenje godišnjeg plana pronalaženja, otkopavanja i obilježavanja grobišta, uređenje lokaliteta, pokop pokojnika, vođenje očevidnika broja žrtava i evidencije DNK žrtava, donošenje plana obljetnica obilježavanja žrtava, plana znanstvenih istraživanja i nakladničke djelatnosti, suradnju s lokalnim upravama i državnim tijelima od interesa. Javna ustanova Spomen-područje Macelj provodi sve navedene zadaće. Upravno vijeće Spomen-područja Macelj jednom godišnje podnosi izvješće Saboru RH.

Ovo je osnovni sadržaj Prijedloga Zakona koji je usklađen s ostalim važećim zakonima i zamjenjuje sadašnji naslijeđeni Zakon o istraživanjima, uređenju i održavanju vojnih groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja koji je donijela Vlada SDP-a 2012. godine. Ovim Zakonom stvara se mogućnost da suverena država Republika Hrvatska jednom zauvijek otkloni povijesne prijepore koji razdiru hrvatsko društvo i svim žrtvama totalitarnih režima pruži jednak tretman. Tme ispunjavamo i odredbu Rezolucije VE 1481 koja kaže da bez istine nema pomirbe. Naša Hrvatska napokon zaslužuje oboje – i istinu i pomirbu.

hkv.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Plenković: Kujundžić ostaje ministar zdravstva

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković odbacio je u srijedu u Hrvatskom saboru oporbeni prijedlog o pokretanju pitanja povjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću poručivši kako Kujundžić, koji je “predano radio na osiguranju kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite”, ostaje ministar u njegovoj Vladi.

Plenković je ustvrdio kako ministar odgovorno obavlja poslove iz svoje nadležnosti u zdravstvu i predano radi na mjerama da osigura održiv zdravstveni sustav koji će građanima omogućit zdravstvenu sigurnost te dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Podsjetio je kako je njegova vlada poduzela niz koraka s ciljem modernizacije i unaprijeđenja hrvatskog zdravstva te je ostvarila značajan iskorak i  stabilizirala zdravstveni sustav.

Napomenuo je i kako su naslijedili dug te je ustvrdio da se, dok se ne dosegne puni gospodarski zamah i poveća priljev sredstava u HZZO, neće moći osigurati potpuna financijska stabilnost sustava. Očekuje da će se ostvariti dugoročna racionalizaciju troškova te ističe kako su 2017. usmjerili dodatnih 1,3  milijarde kuna u zdravstveni sustav, smanjili obveze sa 8,2 na 7,8 milijardi.

“U 2019. osigurana su značajna sredstva za skupe lijekove odnosno 1,5 milijardi kuna. Veledrogerijama je nedavno isplaćeno 300 milijuna kuna dug za isporučene lijekove, od ukupno 500 milijuna koliko će vam biti isplaćeno do kraja godine”, najavio je premijer Andrej Plenković.

Promjene u organizaciji zdravstvene zaštite, kvalitetnija primarna zdravstvena zaštita, jačanje preventivnih aktivnosti, razvoj učinkovitog sustava hitne medicine i stvaranje pretpostavki za učinkovitim upravljanjem ljudskim i drugim resursima te bolja zdravstvena zaštita pacijenata glavne su odrednice djelovanja ministra Kujundžića i cijele Vlade u toj domeni, poručio je.

Najavio je nastavak racionalizacije zdravstvenog sustava te iznalaženjem boljih rješenja za financiranje zdravstvenog sustava nastavak unaprijeđenja zdravstvene zaštite. “Ministar Kujundžić će u tome imati značajnu ulogu”, poručio je Plenković.

Kujundžić: Ne dramatizirati stanje u zdravstvu

Ministar Kujundžić rekao je kako je Vlada od početka 2017. do danas povećala plaće za 18 posto,a u SDP-ovo vrijeme su smanjivane.

“Iz EU fondova izvučeno je maksimalno, 100 posto, odnosno 2,2  milijarde kuna i uloženo u hrvatske bolnice”, naglasio je Kujundžić.

Napomenuo je kako trenutno u Hrvatskoj radi 15.300 liječnika i 31.000 medicinska sestra, što je nešto više nego 2015.

Prosjek liječnika u Europskoj uniji na 100.000 stanovnika je 350, a u Hrvatskoj je 340, poručio je Kujundžić pozvavši da se stanje u zdravstvu ne dramatizira.

Strenja: U bolnicama velikih gradova ravnatelji zbog nedostatka kadra zatvaraju odjele

Ines Strenja (Most) upozorila je da država i dalje ne plaća u potpunosti HZZO-u iznos predviđen člancima 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te redovito svake godine od izlaska HZZO-a iz riznice ostaje dužna nacionalnom osiguravatelju između milijardu i milijardu i pol kuna neisplaćenih sredstava za zdravstvenu zaštitu. Ustvrdila je i da 30 posto građana plaćaju zdravstvenu zaštitu za 100 posto građana koji je koriste. “Jesmo za solidarno javno zdravstvo za koje se borimo, ali i da računica države prema zdravstvenom sustavu bude sukladna tome”, poručila je.

Zdravstveni kadar, istaknula je, najvrijedniji je i nezamjenjivi resurs u zdravstvu, a njegov odljev neće se zaustaviti penalizacijom već poticajnim mjerama i stimulacijama za ostanak i u Hrvatskoj i u manje atraktivnim sredinama. “Sustavnim višegodišnjim zanemarivanjem rješavanja, nejednake regionalne raspodjele zdravstvenog kadra liječnika i medicinskih sestara, ne poduzimanjem mjera za njihov ostanak u Hrvatskoj te neuključivanjem svih dionika društva unatoč upozorenjima, doveo je sustav u situaciju da su i sada u bolnicama velikih gradova ravnatelji prisiljeni zatvarati odjele zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara što je prijašnjih godina bio slučaj samo za bolnice u malim sredinama”, upozorila je Strenja.

HDZ-ov Željko Reiner istaknuo je kako Hrvatska izdvaja 7,4 posto BDP-a za zdravstvo u odnosu na prosjek EU koji je 9,9 posto. “U Hrvatskoj se za zdravstvo izdvaja 750 eura, a u Sloveniji oko 1.500 eura po glavi stanovnika, Češkoj 1.100 eura, Slovačkoj 970 eura. U Austriji se pak izdvaja 4.000 eura, ali hrvatsko zdravstvo nije 5 do 6 puta lošije”, ustvrdio je Reiner. Uvjeren je i kako imamo odlično zdravstvo, iako za njega izdvajamo  manje od većine zemalja EU. “To je stoga što imamo kvalitetne liječničke i medicinske sestre. Zdravstvo nam je puno bolje nego gospodarska snaga zemlje”, ocijenio je Reiner.

Bivši ministar zdravlja Mirando Mrsić optužio je Kujundžića da je “politička kukavica”, a on mu je odgovorio da nije bio u gimnaziji u partiji niti je bio šef partije na fakultetu i partijski kadrovnik na Rebru. “U tome smislu jesam kukavica, a što se tiče medicine, vi znate gdje smo ja i vi”, uzvratio mu je Kujundžić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

28. Godišnjica pogibije general-bojnika Blage Zadre i bojnika Alfreda Hilla

Objavljeno

na

Objavio

Foto Grad Vukovar

S posebnim poštovanjem prisjećamo se heroja Domovinskog rata, general-bojnika Blage Zadre te bojnika Alfreda Hilla koji su na današnji dan 1991. godine, braneći i boreći se za Hrvatsku, dali svoje živote.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, danas smo na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata odali počast istinskim herojima obrane našega grada.

General – bojnik Blago Zadro, čovjek je koji je govorio ne samo riječima, nego i djelima. Čovjek je to koji je odbijao nositi zaštitni prsluk jer ga njegovi vojnici nisu imali. Blago Zadro je vječna inspiracija, utjelovljenje temeljnih ljudskih vrijednosti, kvaliteta i vrlina. On je i danas među nama, a u prilog tome govori i činjenica kako su na 28. obljetnicu njegove tragične pogibije u Vukovar pristigli ljudi iz najudaljenijih krajeva Hrvatske.

Sve ono s čim se danas borimo i susrećemo, nije ništa u odnosu na 1991. godinu. Hrabrost koju neki ističu, ništa je u usporedbi s hrabrošću koja je bila potrebna u tim vremenima. Stoga, primjer koji svi trebamo slijediti možemo pronaći upravo u imenu, riječima i djelima general – bojnika Blage Zadre i svih branitelja i heroja Domovinskog rata, komentirao je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Predsjednica na obilježavanju pogibije Blage Zadre: Kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari