Pratite nas

Vijesti

Prof. dr. sc. Hebrang: Zašto je važno osnovati Spomen-područje Macelj?

Objavljeno

na

Foto: Marijan Pinhak

Na 4. Izbornom saboru Udruge Macelj 1945., koji je održan 2017. godine, prof. dr. sc. Andrija Hebrang izabran je za predsjednika Radne skupine za izradu prijedloga Zakona o Spomen-području Macelj. Na 5. (izvanrednom) izbornom saboru UM1945., koji je održan 9. ožujka 2019., prof. Hebrang je podnio svoje izvješće o aktivnostima Radne skupine te o samom prijedlogu Zakona.

Budući da je prijedlog tog zakona već u proceduri te je trenutačno na razmatranju u Ministarstvu hrvatskih branitelja, s kojim će novoizabrano vodstvo udruge uskoro održati sastanak, udruga se nada da bi zakon uskoro mogao biti i izglasan. Stoga smo zamolili prof. Hebranga da nam pošalje svoje izvješće sa sabora UM1945. kako bismo našim čitateljima ukratko mogli predstaviti prijedlog spomenutog zakona.

U nastavku donosimo izvatke iz izvješća prof. Hebranga, koji je ujedno i autor prijedloga Zakona o Spomen-području Macelj. (hkv)

Zašto je važno osnovati Spomen-područje Macelj?

Potreba za osnivanjem Spomen-područja Macelj nastala je spoznajom da ni nakon 75 godina od strašnih komunističkih zločina poslije II. svjetskog rata ne znamo ni broj ni mjesto ukopa više od 200.000 pobijenih bez suda. Ovaj najveći mirnodopski zločin u europskoj povijesti ostaje zataškan zbog aktivnosti ideoloških slijednika komunističkih počinitelja, koji ni do danas nisu dopustili ostvarenje prava svake žrtve na obilježen grob. U prijedlogu Zakona trebalo je obuhvatiti dva temeljna problema hrvatske današnjice, a to su obilježavanje maceljske gore kao mjesta najvećeg zločina i omogućavanje istraživanja i otkopavanja svih lokacija na kojima su žrtve mučki ubijene, a grobovi im zatajeni. Utemeljenjem Spomen-područja Macelj hrvatska bi država napokon izjednačila žrtve svih totalitarnih režima, a ujedno je to način da se napokon istraže sva skrivena grobišta na području Republike Hrvatske.

Koja se pitanja uređuju prijedlogom Zakona o Spomen-području Macelj?

Hrvatska je europska država s najvećim brojem skrivenih grobišta čije otkrivanje i otkopavanje je spriječeno u bivšoj, ali nije izvedeno niti u trideset godina postojanja sadašnje države. Do danas nije otkopano niti 1 % lokaliteta za koja postoji osnovana sumnja da skrivaju žrtve komunističkih zločina. Najveće mjesto stradanja je gora Macelj koja je istražena tek djelomično. Ekshumirana su 1163 posmrtna ostatka koja su tu i pokopana, tako da je Macelj najveća skupna grobnica u Hrvatskoj. Ujedno, to je i mjesto najvećeg broja ekshumacija (za usporedbu u Jasenovcu je ekshumirano samo 840 skeleta). Na tom lokalitetu nalaze se još brojne neotkopane jame koje kriju po dosadašnjim ispitivanjima oko 15.000 pokojnika. Ekshumacije na gori Macelj izvedene su 1992. godine a njihova tragedija nastavlja se i nakon toga. Posmrtni ostatci su nakon iskapanja u crnim vrećama skriveni na patologiju jedne medicinske ustanove i ondje su ležali 12 godina! Tek nakon toga, uz zalaganje župnika u Đurmancu fra Drage Brgleza i uz pomoć nas iz današnje Udruge Macelj 1945. izgrađena je zavjetna crkva Muke Isusove u selu Fruki i tu su pokopane kosti tih nesretnika ubijenih na najokrutniji način i bez suda. Zbog toga hrvatska gora Macelj zaslužuje poseban status i ovim putem predlažemo Vladi RH da usvoji Prijedlog zakona i uputi ga Hrvatskom saboru.

U razmatranju zakonskih mogućnosti obilježavanja ovakvih lokaliteta otkrili smo da postoje dvije mogućnosti koje nisu primjerene lokalitetu Macelj. Prva mogućnost je da posebno područje proglasi lokalna uprava, što nije primjereno nacionalnom značenju lokaliteta. Druga mogućnost je proglašenje povijesne baštine koja je definirana kao kulturna baština nekog povijesnog razdoblja. Napokon, treća zakonska mogućnost je proglašenje Spomenika kulture. Ove posljednje dvije mogućnosti direktna su uvreda lokaliteta i svih pobijenih jer okrutna ubojstva na maceljskoj gori nikako se ne mogu smatrati kulturnim događajima! Zato smo odabrali jedini mogući način obilježavanja lokaliteta a to je proglašenje spomen-područja Macelj posebnim zakonom. Odabrali smo zakonodavno rješenje koje je potpuno identično onom za proglašenje Spomen-područja Jasenovac. Spomen-područje Jasenovac proglašeno je donošenjem Zakona o Spomen-području Jasenovac neposredno pred prve slobodne demokratske izbore. Osniva se Spomen-područje Jasenovac s kojim upravlja Savjet Spomen-područja, a radi istraživanja i održavanja osniva se Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Rad svih tijela financira se iz državnog proračuna. U našem prijedlogu tražimo potpuno jednaki status i za maceljska stratišta.

U obrazloženju potrebe otkopavanja svih lokaliteta skrivenih grobišta pozvali smo se na poznate događaje koji su takva istraživanja uvijek zaustavljali. Prvi pokušaj bilo je osnivanje saborske Komisije za ratne i poratne žrtve 1992. godine. Rad komisije bio je ometan od vrhova vlasti kao i od neformalnih grupacija tako da je rad komisije opstruiran, a Komisija ugašena bez prihvaćanja njezina Izvješća u Hrvatskom saboru 2002. g. Istodobno tadašnja vlada na čelu s Ivicom Račanom prebacuje daljnja istraživanja na ministarstvo nadležno za znanost! Naravno da je time ostvaren cilj zaustavljanja daljnjih istraživanja. Kako se ništa na tom planu nije događalo, započeo sam izradu zakona o osnivanju nevladinog Ureda za otkrivanje grobova žrtava komunističkih zločina. Zbog brojnih podmetanja do prihvaćanja Zakona u Hrvatskom saboru i osnivanja Ureda prošlo su pune tri godine. Ured je počeo s radom 2011. godine. Obradili smo 30 lokaliteta i iskopali prve tri grobnice od 17 poznatih na Gračanima. U njima smo pronašli 30 skeleta malodobnih osoba, svi su bili vezani žicom s ustrijelnom rupom na stražnjem dijelu lubanje, kao i 36 skeleta pobijenih bolesnika plućne bolnice na Brestovcu. Ured je odmah nakon toga zatvoren odlukom Vlade Zorana Milanovića, a daljnje istraživanje premješteno je u Ministarstvo branitelja. Drska ironija Vlade bilo je imenovanje bivšeg visokog udbaškog dužnosnika Ivana Grujića za voditelja iskapanja. Istraživanja su znatno usporena kako bi se onemogućilo istraživanje svih lokaliteta. Ovo ministarstvo nastavilo je po istom SDP-ovu zakonu raditi i u vladi Andreja Plenkovića, a obnavljanje Ureda za otkrivanje komunističkih zločina je odbijeno.

Budući da ni jedno ministarstvo nije u mogućnosti u sljedećih 4-5 godina pronaći, obraditi i otkopati svih 940 policijski utvrđenih sumnjivih lokaliteta, predložili smo ovim Zakonom da tu funkciju preuzme Javna ustanova Spomen-područja Macelj. Jedino tako može se osnovati dvadeset županijskih podružnica, koje su predviđene u Prijedlogu Zakona radi ubrzanja iskapanja, a može se tražiti financiranje i iz EU fondova, kako bi se godišnje otkopavalo barem 200 sumnjivih lokaliteta.

Iznosimo podatke koji pokazuju kako jedno ministarstvo (ranije znanosti, sada hrvatskih branitelja) ne može otkopati 940 lokaliteta u razumnom roku. Ministarstvo branitelja, Uprava za zatočene i nestale, dobiva i troši godišnje na istraživanje i uređenje grobova iz II. svjetskog rata i poraća količinu novca koja je daleko ispod realnih potreba,. Prema Izvješću Ministarstva za branitelje za tu namjenu u 2017. g. potrošeno je 966.351 kuna. Usporedbe radi, samo za obilježavanje obljetnica tog razdoblja potrošeno je samo 200.000 kuna manje! U isto vrijeme, prema nalazu Državne revizije, za pomoć sudionicima i žrtvama II. svjetskog rata isplaćeno je te godine 73.063.521,00 kuna! Dakle, ima novca za posljedice II. svjetskog rata! Prema Izvješću Ministarstva prikupili su 936 prijavljenih lokacija, a do sada je pokopana samo 331 osoba! Ovakvim tempom trebalo bi za ekshumaciju više od 200.000 pobijenih nekoliko stoljeća. To je razlog zašto u ovom Zakonu predlažemo rješenje i za taj problem.

Što konkretno sadrži prijedlog Zakona?

Prijedlog Zakona sadrži 17 članaka koji određuju osnivanje Spomen-područja Macelj kojim upravlja Savjet. Savjet imenuje Vlada RH. Statut potvrđuje Ministarstvo branitelja, a isto ministarstvo nadzire i zakonitost rada. Zakonom se osniva i Javna ustanova Spomen-područja Macelj kojom upravlja Upravno vijeće koje imenuje ravnatelja. Javna ustanova obavlja svoju funkciju po Zakonu o ustanovama. Javna ustanova operativno vodi poslove određene ovim Zakonom. Ovako koncipiran ustroj omogućava provođenje poslova oko drugog neriješenog problema, a to je ne samo otkopavanje preostalih lokaliteta na Macelju, nego otkopavanje svih lokaliteta skrivenih grobišta na području Republike Hrvatske u najkraćem mogućem roku, dok još postoje živi primarni i sekundarni svjedoci. S tim ciljem određeno je u čl. 7. da Javna ustanova Spomen-područja Macelj osniva podružnice po županijama. Sve ove aktivnosti pojedinačno su nabrojene kao obveze i to Savjeta Spomen-područja Macelj u članku 6., a za Javnu ustanovu Spomen-područja Macelj i u članku 7.

Među zakonom utvrđene obaveze Savjeta Spomen-područja Macelj ističemo: upravljanje Spomen-područjem, donošenje godišnjeg plana pronalaženja, otkopavanja i obilježavanja grobišta, uređenje lokaliteta, pokop pokojnika, vođenje očevidnika broja žrtava i evidencije DNK žrtava, donošenje plana obljetnica obilježavanja žrtava, plana znanstvenih istraživanja i nakladničke djelatnosti, suradnju s lokalnim upravama i državnim tijelima od interesa. Javna ustanova Spomen-područje Macelj provodi sve navedene zadaće. Upravno vijeće Spomen-područja Macelj jednom godišnje podnosi izvješće Saboru RH.

Ovo je osnovni sadržaj Prijedloga Zakona koji je usklađen s ostalim važećim zakonima i zamjenjuje sadašnji naslijeđeni Zakon o istraživanjima, uređenju i održavanju vojnih groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja koji je donijela Vlada SDP-a 2012. godine. Ovim Zakonom stvara se mogućnost da suverena država Republika Hrvatska jednom zauvijek otkloni povijesne prijepore koji razdiru hrvatsko društvo i svim žrtvama totalitarnih režima pruži jednak tretman. Tme ispunjavamo i odredbu Rezolucije VE 1481 koja kaže da bez istine nema pomirbe. Naša Hrvatska napokon zaslužuje oboje – i istinu i pomirbu.

hkv.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Svečanom akademijom HDZ u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989., u Koncertnoj dvorani “Vatroslava Lisinskog” bit će održana svečana akademija, a nakon toga u prostorijama Nogometnog kluba Jarun odigrat će se tradicionalna nogometna utakmica između ‘momčadi HDZ-a i zvijezda’.

Također u ponedjeljak ujutro izaslanstvo stranke, predvođeno predsjednikom Vlade i HDZ-a Andrejom Plenkovićem položit će vijenac i zapaliti svijeću na grobu prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK “Borac” na Jarunu, a na toj skupštini je prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica izjavio je za Hinu kako je riječ o ‘velikoj obljetnici najveće i najuspješnije hrvatske stranke koja je u ključnim trenucima uvijek znala naći odgovore na pitanja hrvatskog društva i njegove budućnosti,a pogotovo 1989. kada je vladala opća pomutnja, nesigurnosst i neizvjesnost u pogledu hrvatske budućnosti’.

U kontekstu kada je stranka osnovana, dodao je, ona se pozivala na povijesna ishodišta Hrvata, što čini i sada.

“Ali Hrvatska demokratska zajednica nikada nije bila staromodna. Ona nije nastala na konceptu obnavljanja neke od povijesnih hrvatskih stranaka, poput HSS-a i HSP-a, nego je politički, organizacijski i kadrovski ponudila jedan potpuno novi okupljajući koncept, jer je imala sreću da je na svom čelu imala dr. Franju Tuđmana, osobu koja je bila dovoljno snažna da taj okupljajući koncept može nametnuti i braniti od svih koji taj koncept nisu razumjeli”, rekao je Kapulica.

Istaknuo je kako je HDZ i tada kada je nastao, bio stranka koja je bila potpuno nova, svježa i u to vrijeme moderna, ambiciozna i atraktivna organizacija. Takav HDZ je  u ekstremnim vremenima uspio izbjeći sve zamke ekstremizma, zaključio je.

“HDZ je u svakom smislu – političkom i organizacijskom, ponudio novi, do tada neviđeni koncept hrvatske pomirbe, otvorenosti, demokratičnosti i usmjerenosti na ključna pitanja hrvatskog društva”, naglasio je Kapulica.

Dodao je kako to u kontekstu sadašnjeg vremena, pokušava i današnji HDZ – ne zatvarati se u neke prijašnje koncepte nego se otvoriti prema budućnosti i prema izazovima s kojima smo sada suočeni.

“Jako je bitno da smo u tim ključnim povijesnim vremenima, prvim vremenima stvaranja HDZ-a i hrvatske države, Republike Hrvatske, uspjeli izbjeći zamku da se hrvatska nacija zatvori u sebe, te učinili sve da se ona otvori prema svima i vrati u europski kontekst kojem je oduvijek pripadala”, zaključio je predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica.

 Osnivanje HDZ-a dr. Tuđman najavio u veljači 1989.

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman najavio je na Tribini Društva književnika u Zagrebu 28. veljače 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, tadašnje okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv dr. Tuđmana, pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla 1988. godine.

U SAD-u je u listu Zajedničar Hrvatske bratske zajednice objavljen Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice.

Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati 17. lipnja 1989. u hotelu Panorama u Zagrebu, međutim, tadašnji Gradski sekretarijat unutrašnjih poslova (GSUP) Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština je održana 17. lipnja u prostorijama Nogometnog kluba Borac na Jarunu. Za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke. Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu, po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.

U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti Skupštinu SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom ‘Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost’, zatražili su obnovu Matice hrvatske i vraćanje spomenika banu Josipu Jelačiću na glavni zagrebački Trg.

Dana 29. studenoga 1989. HDZ je uputio ‘Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu’ u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Glavni programski cilj HDZ-a bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene hrvatske države izvan SFR Jugoslavije. Oko ovih temeljnih pitanja bilo je u hrvatskom narodu veliko suglasje.

Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnja 1990. HDZ odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na 2. Općem saboru 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao demokršćanska stranka. Od tada pa do danas HDZ je pojedinačno najjača politička stranaka u Hrvatskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Predsjednica: Previše se govori o izborima i izbornim kampanjama, trebamo se koncentrirati na bitno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na novinarska pitanja u subotu u Rijeci rekla je kako u javnom prostoru previše govorimo o izborima i izbornim kampanjama u Hrvatskoj, a trebamo se koncentrirati na bitno – nova radna mjesta, da mladi ne odlaze iz Hrvatske, da se razvijaju i Rijeka i svi naši gradovi.

Predsjednica se u Rijeci susrela s vodstvom i članovima riječkog Kluba 100 kapi, a potom se pridružila procesiji u prigodi Dana svetog Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije, Katedrale sv. Vida i grada Rijeke

Na upit novinara smatra li, s obzirom da se nalazi u svom gradu, idealan trenutak za isticanje svoje kandidature za novi predsjednički mandat, predsjednica Republike Grabar-Kitarović odgovorila je najprije protupitanjem: “Mislite li vi da jest“, na što su, pak, novinari potvrdno odgovorili.

„Sve u svoje vrijeme, molim vas, dopustite mi da obnašam svoju dužnost. Pa nećemo valjda šest mjeseci razgovarati o izborima”, naglasila je hrvatska predsjednica.

“Mislim da previše govorimo o izborima i izbornim kampanjama u Hrvatskoj. Koncentrirajmo se na ono što je bitno, a to su nova radna mjesta, da mladi ne odlaze iz Hrvatske, da se razvije Rijeka i svi naši gradovi. Ukoliko neprestano razmišljamo o kampanjama nemamo vremena raditi“, zaključila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ponovivši: „Sve u svoje vrijeme.“

Svim Riječankama i Riječanima čestitala je Dan grada i blagdan sv. Vida.

Posjetivši riječki Klub 100 kapi, koji okuplja dobrovoljne darivatelje krvi, predsjednica Grabar-Kitarović im je zahvalila u svoje i u ime svih onih kojima su pomogli darujući svoju krv.

Kazala je da je Hrvatska, kada je riječ o tome, jedna do najhumanijih država u svijetu, jer se u mnogim zemljama krv, nažalost, prodaje. Najavila je da će u svom uredu s radošću organizirati susret svih hrvatskih klubova 100 kapi.

Klub 100 kapi u sklopu Gradskog društva Crvenog križa Rijeka okuplja dobrovoljne darivatelje krvi, muškarce sa 100 i više darivanja i žene sa 75 i više darivanja, odnosno sve darivatelje koji su svoju krv darivali gotovo cijeli radni vijek.

Nakon posjeta Klubu 100 kapi predsjednica Grabar-Kitarović se prodružila svečanoj procesiji, koja je krenula od Katedrale sv. Vida, a završila je na Trgu Riječke rezolucije, gdje je u povodu Dana sv. Vida održano središnje euharistijsko slavlje, koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić s biskupima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari