Pratite nas

Vijesti

Prof. dr. sc. Hebrang: Zašto je važno osnovati Spomen-područje Macelj?

Objavljeno

na

Foto: Marijan Pinhak

Na 4. Izbornom saboru Udruge Macelj 1945., koji je održan 2017. godine, prof. dr. sc. Andrija Hebrang izabran je za predsjednika Radne skupine za izradu prijedloga Zakona o Spomen-području Macelj. Na 5. (izvanrednom) izbornom saboru UM1945., koji je održan 9. ožujka 2019., prof. Hebrang je podnio svoje izvješće o aktivnostima Radne skupine te o samom prijedlogu Zakona.

Budući da je prijedlog tog zakona već u proceduri te je trenutačno na razmatranju u Ministarstvu hrvatskih branitelja, s kojim će novoizabrano vodstvo udruge uskoro održati sastanak, udruga se nada da bi zakon uskoro mogao biti i izglasan. Stoga smo zamolili prof. Hebranga da nam pošalje svoje izvješće sa sabora UM1945. kako bismo našim čitateljima ukratko mogli predstaviti prijedlog spomenutog zakona.

U nastavku donosimo izvatke iz izvješća prof. Hebranga, koji je ujedno i autor prijedloga Zakona o Spomen-području Macelj. (hkv)

Zašto je važno osnovati Spomen-područje Macelj?

Potreba za osnivanjem Spomen-područja Macelj nastala je spoznajom da ni nakon 75 godina od strašnih komunističkih zločina poslije II. svjetskog rata ne znamo ni broj ni mjesto ukopa više od 200.000 pobijenih bez suda. Ovaj najveći mirnodopski zločin u europskoj povijesti ostaje zataškan zbog aktivnosti ideoloških slijednika komunističkih počinitelja, koji ni do danas nisu dopustili ostvarenje prava svake žrtve na obilježen grob. U prijedlogu Zakona trebalo je obuhvatiti dva temeljna problema hrvatske današnjice, a to su obilježavanje maceljske gore kao mjesta najvećeg zločina i omogućavanje istraživanja i otkopavanja svih lokacija na kojima su žrtve mučki ubijene, a grobovi im zatajeni. Utemeljenjem Spomen-područja Macelj hrvatska bi država napokon izjednačila žrtve svih totalitarnih režima, a ujedno je to način da se napokon istraže sva skrivena grobišta na području Republike Hrvatske.

Koja se pitanja uređuju prijedlogom Zakona o Spomen-području Macelj?

Hrvatska je europska država s najvećim brojem skrivenih grobišta čije otkrivanje i otkopavanje je spriječeno u bivšoj, ali nije izvedeno niti u trideset godina postojanja sadašnje države. Do danas nije otkopano niti 1 % lokaliteta za koja postoji osnovana sumnja da skrivaju žrtve komunističkih zločina. Najveće mjesto stradanja je gora Macelj koja je istražena tek djelomično. Ekshumirana su 1163 posmrtna ostatka koja su tu i pokopana, tako da je Macelj najveća skupna grobnica u Hrvatskoj. Ujedno, to je i mjesto najvećeg broja ekshumacija (za usporedbu u Jasenovcu je ekshumirano samo 840 skeleta). Na tom lokalitetu nalaze se još brojne neotkopane jame koje kriju po dosadašnjim ispitivanjima oko 15.000 pokojnika. Ekshumacije na gori Macelj izvedene su 1992. godine a njihova tragedija nastavlja se i nakon toga. Posmrtni ostatci su nakon iskapanja u crnim vrećama skriveni na patologiju jedne medicinske ustanove i ondje su ležali 12 godina! Tek nakon toga, uz zalaganje župnika u Đurmancu fra Drage Brgleza i uz pomoć nas iz današnje Udruge Macelj 1945. izgrađena je zavjetna crkva Muke Isusove u selu Fruki i tu su pokopane kosti tih nesretnika ubijenih na najokrutniji način i bez suda. Zbog toga hrvatska gora Macelj zaslužuje poseban status i ovim putem predlažemo Vladi RH da usvoji Prijedlog zakona i uputi ga Hrvatskom saboru.

U razmatranju zakonskih mogućnosti obilježavanja ovakvih lokaliteta otkrili smo da postoje dvije mogućnosti koje nisu primjerene lokalitetu Macelj. Prva mogućnost je da posebno područje proglasi lokalna uprava, što nije primjereno nacionalnom značenju lokaliteta. Druga mogućnost je proglašenje povijesne baštine koja je definirana kao kulturna baština nekog povijesnog razdoblja. Napokon, treća zakonska mogućnost je proglašenje Spomenika kulture. Ove posljednje dvije mogućnosti direktna su uvreda lokaliteta i svih pobijenih jer okrutna ubojstva na maceljskoj gori nikako se ne mogu smatrati kulturnim događajima! Zato smo odabrali jedini mogući način obilježavanja lokaliteta a to je proglašenje spomen-područja Macelj posebnim zakonom. Odabrali smo zakonodavno rješenje koje je potpuno identično onom za proglašenje Spomen-područja Jasenovac. Spomen-područje Jasenovac proglašeno je donošenjem Zakona o Spomen-području Jasenovac neposredno pred prve slobodne demokratske izbore. Osniva se Spomen-područje Jasenovac s kojim upravlja Savjet Spomen-područja, a radi istraživanja i održavanja osniva se Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Rad svih tijela financira se iz državnog proračuna. U našem prijedlogu tražimo potpuno jednaki status i za maceljska stratišta.

U obrazloženju potrebe otkopavanja svih lokaliteta skrivenih grobišta pozvali smo se na poznate događaje koji su takva istraživanja uvijek zaustavljali. Prvi pokušaj bilo je osnivanje saborske Komisije za ratne i poratne žrtve 1992. godine. Rad komisije bio je ometan od vrhova vlasti kao i od neformalnih grupacija tako da je rad komisije opstruiran, a Komisija ugašena bez prihvaćanja njezina Izvješća u Hrvatskom saboru 2002. g. Istodobno tadašnja vlada na čelu s Ivicom Račanom prebacuje daljnja istraživanja na ministarstvo nadležno za znanost! Naravno da je time ostvaren cilj zaustavljanja daljnjih istraživanja. Kako se ništa na tom planu nije događalo, započeo sam izradu zakona o osnivanju nevladinog Ureda za otkrivanje grobova žrtava komunističkih zločina. Zbog brojnih podmetanja do prihvaćanja Zakona u Hrvatskom saboru i osnivanja Ureda prošlo su pune tri godine. Ured je počeo s radom 2011. godine. Obradili smo 30 lokaliteta i iskopali prve tri grobnice od 17 poznatih na Gračanima. U njima smo pronašli 30 skeleta malodobnih osoba, svi su bili vezani žicom s ustrijelnom rupom na stražnjem dijelu lubanje, kao i 36 skeleta pobijenih bolesnika plućne bolnice na Brestovcu. Ured je odmah nakon toga zatvoren odlukom Vlade Zorana Milanovića, a daljnje istraživanje premješteno je u Ministarstvo branitelja. Drska ironija Vlade bilo je imenovanje bivšeg visokog udbaškog dužnosnika Ivana Grujića za voditelja iskapanja. Istraživanja su znatno usporena kako bi se onemogućilo istraživanje svih lokaliteta. Ovo ministarstvo nastavilo je po istom SDP-ovu zakonu raditi i u vladi Andreja Plenkovića, a obnavljanje Ureda za otkrivanje komunističkih zločina je odbijeno.

Budući da ni jedno ministarstvo nije u mogućnosti u sljedećih 4-5 godina pronaći, obraditi i otkopati svih 940 policijski utvrđenih sumnjivih lokaliteta, predložili smo ovim Zakonom da tu funkciju preuzme Javna ustanova Spomen-područja Macelj. Jedino tako može se osnovati dvadeset županijskih podružnica, koje su predviđene u Prijedlogu Zakona radi ubrzanja iskapanja, a može se tražiti financiranje i iz EU fondova, kako bi se godišnje otkopavalo barem 200 sumnjivih lokaliteta.

Iznosimo podatke koji pokazuju kako jedno ministarstvo (ranije znanosti, sada hrvatskih branitelja) ne može otkopati 940 lokaliteta u razumnom roku. Ministarstvo branitelja, Uprava za zatočene i nestale, dobiva i troši godišnje na istraživanje i uređenje grobova iz II. svjetskog rata i poraća količinu novca koja je daleko ispod realnih potreba,. Prema Izvješću Ministarstva za branitelje za tu namjenu u 2017. g. potrošeno je 966.351 kuna. Usporedbe radi, samo za obilježavanje obljetnica tog razdoblja potrošeno je samo 200.000 kuna manje! U isto vrijeme, prema nalazu Državne revizije, za pomoć sudionicima i žrtvama II. svjetskog rata isplaćeno je te godine 73.063.521,00 kuna! Dakle, ima novca za posljedice II. svjetskog rata! Prema Izvješću Ministarstva prikupili su 936 prijavljenih lokacija, a do sada je pokopana samo 331 osoba! Ovakvim tempom trebalo bi za ekshumaciju više od 200.000 pobijenih nekoliko stoljeća. To je razlog zašto u ovom Zakonu predlažemo rješenje i za taj problem.

Što konkretno sadrži prijedlog Zakona?

Prijedlog Zakona sadrži 17 članaka koji određuju osnivanje Spomen-područja Macelj kojim upravlja Savjet. Savjet imenuje Vlada RH. Statut potvrđuje Ministarstvo branitelja, a isto ministarstvo nadzire i zakonitost rada. Zakonom se osniva i Javna ustanova Spomen-područja Macelj kojom upravlja Upravno vijeće koje imenuje ravnatelja. Javna ustanova obavlja svoju funkciju po Zakonu o ustanovama. Javna ustanova operativno vodi poslove određene ovim Zakonom. Ovako koncipiran ustroj omogućava provođenje poslova oko drugog neriješenog problema, a to je ne samo otkopavanje preostalih lokaliteta na Macelju, nego otkopavanje svih lokaliteta skrivenih grobišta na području Republike Hrvatske u najkraćem mogućem roku, dok još postoje živi primarni i sekundarni svjedoci. S tim ciljem određeno je u čl. 7. da Javna ustanova Spomen-područja Macelj osniva podružnice po županijama. Sve ove aktivnosti pojedinačno su nabrojene kao obveze i to Savjeta Spomen-područja Macelj u članku 6., a za Javnu ustanovu Spomen-područja Macelj i u članku 7.

Među zakonom utvrđene obaveze Savjeta Spomen-područja Macelj ističemo: upravljanje Spomen-područjem, donošenje godišnjeg plana pronalaženja, otkopavanja i obilježavanja grobišta, uređenje lokaliteta, pokop pokojnika, vođenje očevidnika broja žrtava i evidencije DNK žrtava, donošenje plana obljetnica obilježavanja žrtava, plana znanstvenih istraživanja i nakladničke djelatnosti, suradnju s lokalnim upravama i državnim tijelima od interesa. Javna ustanova Spomen-područje Macelj provodi sve navedene zadaće. Upravno vijeće Spomen-područja Macelj jednom godišnje podnosi izvješće Saboru RH.

Ovo je osnovni sadržaj Prijedloga Zakona koji je usklađen s ostalim važećim zakonima i zamjenjuje sadašnji naslijeđeni Zakon o istraživanjima, uređenju i održavanju vojnih groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja koji je donijela Vlada SDP-a 2012. godine. Ovim Zakonom stvara se mogućnost da suverena država Republika Hrvatska jednom zauvijek otkloni povijesne prijepore koji razdiru hrvatsko društvo i svim žrtvama totalitarnih režima pruži jednak tretman. Tme ispunjavamo i odredbu Rezolucije VE 1481 koja kaže da bez istine nema pomirbe. Naša Hrvatska napokon zaslužuje oboje – i istinu i pomirbu.

hkv.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Vijesti

Nacionalni stožer civilne zaštite najavio jeftinije testiranje na koronavirus

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskoj je u protekla 24 sata potvrđeno 53 novozaraženih koronavirusom, a nema novih umrlih osoba, izvijestio je u ponedjeljak Nacionalni stožer civilne zaštite najavivši jeftinije testiranje na koronavirus.

Danas je 140. dan od pojave koronavirusa u Hrvatskoj, a u protekla 24 sata imamo 53 pozitivne novodijagnosticirane osobe, što daje ukupan broj od 3775 pozitivnih osoba od početka epidemije, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji za novinare.

Beroš: Nastavljamo suživot s koronavirusom

Prosječna dob bolesnika je 47,4 godine. Od jučer nema umrlih osoba tako da je ukupan broj preminulih od početka epidemije 119 osoba. Na respiratoru su četiri bolesnika, a hospitaliziranih je 132.

Aktivnih slučajeva je 1142, a ukupno oporavljenih je 2514. Do sada je ukupno testirano 94.175 osoba, od toga 604 u protekla 24 sata. Postotak pozitivnih je 4,01 posto.

“Potpuno je jasno i vidljivo da nastavljamo suživot s virusom, on je i nadalje među nama i moramo biti oprezni”, poručio je Beroš.

Vezano za smanjenje cijena testova za osobe koji to čine iz vlastitih potreba, a ne na temelju medicinske indikacije, rekao je da ozbiljni testovi poput PCR-a imaju svoju cijenu jer nude kvalitetu, ali se za opću populaciju razvijaju i drugi testovi.

“Razumljivo je da se netko iz osobnih razloga želi testirati, primjerice ako želi biti siguran prema svojim ukućanima. Omogućit ćemo i to uskoro, i to po bitno drugačijim cijenama od početnih”, rekao je Beroš dodavši da u srijedu ili četvrtak očekuje preliminarne informacije o tome.

Formiranje cijene uključuje i upotrebu kemikalija, reagensa, ljudski rad, ali i sve ono što se troši za vrijeme korištenja testa.

Božinović: Ako ne bude prihvaćena neka mjera bit će sankcija

Na pitanje kako će se kontrolirati nošenje maski, voditelj Stožera Davor Božinović odgovorio je da će se neke mjere, osim lokalno, morati primjenjivati i na razini cijele države.

”Rukovodimo se time da je jesen razdoblje u kojem bismo se mogli suočiti s većim izazovima kad je u pitanju širenje korone, možda i težim simptomima bolesti. Zbog toga ovo razdoblje moramo iskoristiti kako bi stekli navike koje će nam biti neophodne kada dođe jesen”, poručio je dodavši da su konferencije za medije Stožera u cilju educiranja javnosti.

“Temeljni pristup je i dalje obavještavati javnost, nije tolika poanta u kaznama, međutim imat ćemo i primjenu određenih sankcija ako se pokaže da nije prihvaćena neka mjera, ali se nadamo da do toga neće doći”, rekao je.

Istaknuo je da veliki trgovački centri imaju zaštitarske službe pa ne bi bio problem ne pustiti unutra kupce bez maske, dok male trgovine ne smiju poslužiti nikoga tko dođe bez maske.

“Nema toliko policije ni inspekcija koje mogu pokriti sve, međutim apeliramo na svijest. Apeliramo na sve da pozovu 112 ili policiju ako treba intervenirati”, rekao je Božinović.

Capak: Nema značajnijih žarišta

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak rekao je da nema značajnijih novih žarišta, osim nekoliko vjenčanja i proslava.

Novo žarište je u domu za starije u Umagu, jučer je uzeto 90 briseva i svi su negativni. U još jednoj ustanovi u Sisačko-moslavačkoj županiji zbog temperature uzeto je puno briseva, ali i oni su negativni.

Vezano za serološka testiranja, Capak je izvijestio da je dovršeno presječno seroepidemiološko ispitivanje na uzorku od 1051 osobe te da ih je samo 24 imalo antitijela, odnosno 2,3 posto. Dodao je da to nije reprezentativni uzorak već orijentacijsko ispitivanje.

Također, od te 24 osobe 15 je imalo simptome, a njih 37 posto bilo je potpuno asimptomatski. Također, kod svega dvije osobe nađena su zaštitna neutralizirajuća protutijela, što ne znači ostali nisu na neki način zaštićeni. Kada bi se ti brojevi računali na čitavoj populaciji, to bi bilo 25 puta više od ukupno oboljelih u Hrvatskoj.

Što se tiče nošenja maski, Capak je rekao da su izuzetak djeca do dvije godine, oni koji zbog drugih respiratornih smetnji teško dišu te osobe s teškim invaliditetom koje si ne mogu same namjestiti masku ili bi se s njom mogle ugušiti.

Markotić: Treba mijenjati maske

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić rekla je da se medicinske maske trebaju mijenjati otprilike svaka tri sata, ali i ranije, dok bi platnene trebali imati dvije-tri dnevno.

Poručila je da se ne može jedna maska nositi cijeli dan te da svako neispravno nošenje maske može uzrokovati infekciju.

Upitana očekuje li drugačiji protokol vezano za broj testiranja uoči drugog vala kako bi se obuhvatilo više ljudi, odgovorila je kako je u Hrvatskoj uspostavljen sustav koji testira sve koji imaju simptome i one koji su bili u kontaktu, a imaju indikacije da je testiranje potrebno.

“Nasumična testiranja su moguća, ali nisu se pokazala učinkovitima u drugim zemljama. Na jesen će biti više testiranja zbog toga što će biti puno više različitih infekcija dišnog sustava, gdje se neće moći reći radi li se o Covidu ili gripi”, poručila je.

Dodala je da za sada nisu našli pozitivnu korelaciju u broju testiranja i broju pozitivnih, istaknuvši da je naš postotak pozitivnih ovisio o tome koliko su bile dobre procjene indikacija.

“Nije bitno da mi brojem nekome nešto dokazujemo. Ti brojevi služe nekad i za neke druge poruke, ali bitno je da ciljano uz struku znamo što radimo, a to znamo”, poručila je Markotić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

SDSS odlučio: Za dužnost potpredsjednika Vlade predložit ćemo Borisa Miloševića

Objavljeno

na

Objavio

Milorad Pupovac nakon Predsjedništva SDSS-a rekao je da je donesena odluka da će Boris Milošević biti novi potpredsjednik Vlade.

– Predstavništvo SDSS-a donijelo je odluku tko će biti predstavnik nacionalnih manjina tko će biti naš predstavnik Vlade na poziciji potpredsjednika. To će biti Boris Milošević – rekao je Pupovac.

“Milošević je već bio pomoćnik ministra uprave u dva mandata i predsjednik Kluba SDSS-a u proteklom mandatu i opredjeljenje je da je u ovoj fazi potrebno dati priliku čovjeku koji ima više političkog iskustva, veću političku težinu i izabrani mandat”, rekao je Pupovac na konferenciji za novianre.

Milošević će biti i predstavnik Kluba zastupnika SDSS-a i nacionalnih manjina u Vladi. Uz Miloševića, kandidatkinja je bila i profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Snježana Vasiljević. Pupovac je dodao da će s njom nastaviti razgovor na koji način će dati svoj doprinos zajednici.

“To je prijedlog koji je bio usuglašen s predsjednikom Vlade. On pozna oboje, a s Borisom duže i češće surađuje tako da tu nije bilo posebnih potreba za dodatnim usuglašavanjem”, rekao je Pupovac.

Za njih je značajno, dodaje, da svi zastupnici nacionalnih manjina te partneri iz HNS-a i Reformista daju podršku njihovom izboru.

Na Miloševićevo mjesto u Saboru doći će zamjenica šibensko-kninskog župana Anja Šimpraga, što je određeno listom SDSS-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari