Pratite nas

Intervju

Prof. dr. sc. Jurčević: Hrvatska je okupirana i kolonizirana

Objavljeno

na

Prof. dr. sc. Jurčević dao je intervju eksluzivno za portal narod.hr, razgovarao Željko Sakić

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda oslobodilo je u četvrtak vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. To nam je bio povod za razgovor s prof. dr. sc. Josipom Jurčevićem, koji nam je otkrio što misli tko je krivac za ovakvu presudu, ali i mnoga druga svoja razmišljanja.

[ad id=”93788″]

Oslobađanje Vojislava Šešelja je praktički rehabilitacija projekta ‘Velike Srbije’ i u Hrvatskoj i u BiH. Kakve su posljedice toga?

Posljedice su katastrofalne. To je prva presuda od niza presuda od onih koje su izrečene u Haagu koja legitimira Šešelja, odnosno daje legitimitet projektu ‘Velike Srbije’. U svim ostalim presudama i optužnicama projekt ‘Velike Srbije’ je proglašen temeljem zločinačkog poduhvata. Sada je dobio legitimitet, znači tko god radi na projektu ‘Velike Srbije’, a to podrazumijeva okupaciju velikog dijela BiH iz Srbije, to je nešto legitimno. Iz toga će proizlaziti goleme nestabilnosti u BiH i Hrvatskoj. Postoji infrastruktura, pogotovo u BiH gdje je Republika Srpska, oni participiraju u vlasti u Sarajevu. S druge strane u Hrvatskoj imate velikosrpstvo kakvo nije bilo zastupljeno ni prije devedesetih. To znači da će se ići na ostvarivanje projekta, u prvi trenutak neće to moći ići tako lako, ali postoji puno drugih političkih, financijskih i drugih instrumenata koji će se nametati našim neučinkovitim institucijama. Tu ni mi ni BiH nemamo samoobrambene mehanizme. Bit će zanimljivo, osobito nakon izbora u Srbiji.

I prije donošenja presude izrazili ste skepsu u pogledu odluke tribunala?

Točno. Dvadeset minuta prije izricanja presude rekao sam kako sam skeptičan. Obrazložio sam i zašto. Međunarodni interesi ponovno igraju na Srbiju kao čimbenika na ovim prostorima bivše Jugoslavije.To je nedvojbeno od politike, gospodarstva, financija, koji god dio da analizirate vidite da su se oni vratili na scenu. Zbog toga se zataškavaju zločini, ali pustimo to, to je srbijanski interes. Problem je što u svemu tome bitno sudjeluju naše institucije, od kulture pa do određenih političkih opcija u Hrvatskoj. Dakle, nitko nam neće pomoći ako si sami ne pomognemo.To je ključ problema.

Četništvo u Hrvatskoj jača?

Točno. Toliko je toga lošeg u Hrvatskoj da se zaboravlja, nitko od institucija se time ne bavi. Recimo imate činjenicu da je Šešelj kao četnik koji je suđen u Jugoslaviji zbog četništva, 1984.g primljen u Hrvatsko filozofsko društvo, a isključen je tek 1992.g., dakle nakon Vukovara, nakon nakon svega što su učinili. Nemojmo se baviti Šešeljem, bavimo se jačanjem četništva u Hrvatskoj.Toliko pokazatelja imate da je glavni problem Hrvatske u svakom pogledu bilo četništva ili ne, pitanje suvereniteta.

Na što konkretno mislite?

Ovdje imaju precizne planove da specijalnim sredstvima, poput globalističkih poduzeća, politički blokovi država koji imaju interesa na ovom području, od društvenih pocesa do gospodarstva, nametnu svoje interese. Naše nevladine udruge, najveći dio njih koji mi plaćamo u funkciji su tih tuđinskih interesa. Tu treba tražiti odgovornost, ja sam osobno o tome toliko toga napisao, argumentirao iz tjedna u tjedan, ali nikakve reakcije nije bilo. Koji god dio društvenog života analizirate u Hrvatskoj njegova ishodišta završavaju u Srbiji, ili negdje drugdje, ali uglavnom rade u korist protuhrvatskih interesa. Radi se o čistim interesima raznih vrsta, kultura je interes, a da ne spominjem sve ostalo od gospodarstva nadalje. Kada pogledate vlasničku strukturu Zagrebačke banke primjerice, sve je to u interesu „Velike Srbije“, ja sam i o tome pisao i javno govorio u više navrata.

Kolika je krivica naših političkih elita za ovo stanje?

Godinama sam na to upozoravao. Problem je što, pogotovo u vrijeme Ive Josipovića, mnoge naše institucije stavljene su u funkciju velikosrbijanskog projekta. Sve ovo što HAVC financira u filmskoj produkciji, to je pogodovanje ‘Velikoj Srbiji’. To je samo dio priče, nadalje ovo što pišu Novosti, ima primjera koliko god hoćete.

Recite mi oko funkcioniranja DORH-a ima dosta prijepora?

DORH ima doista veliku moć, samo je pitanje kako je koristi. Recimo slučaj Lora, o kome je dosta pisano. Svu dokumentaciju o slučaju „Lora“, sam dobio pa to je zastrašujuće što se događa s time. Zatim neprocesuiranje Stanimirovića iako je podnesena kaznena prijava protiv njega, a postoje i svjedoci.

Nije li ovo i poruka Hrvatskoj da neće dobiti potporu u blokadi poglavlja 23?

To je posve izvjesno. Potreban je zajednički politički okvir, jer ćemo biti izloženi političkim pritiscima, da se ukloni blokada poglavlja 23. Potrebno je, također, angažirati intelektualce i napraviti plan djelovanja.

Kako ocjenjujete rad SOA-e?

Ja sam u svibnju prošle godine objavio članak,nadnaslov je „Služba državne nesigurnosti“,a glavni naslov je „Šef obavještajne službe Drago Lozančić pao na sigurnosnoj provjeri.“ Pazite, kada vam šef sigurnosne službe padne na sigurnosnoj provjeri onda vam je sve jasno. I da je Lozančić ucjenjen i da radi protiv Hrvatske, i nitko da me nazove, da kažu „on laže!“,“nije to istina što tamo piše“, pa neka me procesuira. Međutim, odgovor je bila šutnja.

Kada gledamo izglede bosanskih Hrvata u Haagu ova izopačena logika bi rekla da ih čekaju drastične presude?

Upravo tako. Koliko god se u ovom trenutku pogoduje Srbiji, toliko će se ići protiv interesa Hrvatske, tako da će se oko sudbine bosanskih Hrvata morati daleko odlučnije i studioznije postaviti, nego što je to bio slučaj do sada.

Na kraju će nastojati prikazati da je Hrvatska vodila rat za Veliku Hrvatsku?

To i ispada tako, pogledate film o Dvoru na Uni koji mi financiramo, koji se prikazuje po Europi, tko je počinio zločin? Hrvati! Što ćete više? Uostalom, HNES je osudilo za velenacionalnu izdaju tadašnjeg predsjednika, premijera, bivšeg predsjednika Mesića, Vesnu Pusić i nikome ništa. A sedamdeset ljudi je u tom sudištu.

Ovo sliči na svojevrsnu okupaciju?

Mi smo okupirani i kolonizirani, na sofisticirani način. To se tako radi i nije to od jučer. Nemate nečije vojne postrojbe, ali imate još gore, nevidljivu okupaciju. Mladi ljudi masovno napuštaju domovinu pa tako Hrvatska gubi najvitalniji dio populacije. Istovremeno masovniji proces povratka naših uspješnih ljudi iz dijaspore nikada nije proveden. Između ove dvije stvari postoji uzročno posljedična veza, i ona nije slučajna. (Narod.hr)

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

VIDEO – Thompson odgovorio na sva pitanja postavljena u medijima ovih dana

Objavljeno

na

Objavio

Marko Perković Thompson bio je dio apsolutne euforije i ludila koje je pratilo Vatrene od zračne luke pa do trga. Iz prve ruke za RTL otkriva kako je to doživio.

“Teško je teško još uvijek složiti te dojmove, bilo je nevjerojatno, tolika emocija kod igrača, naroda koji je silno htio mahnuti, pozdravit ih. Doživio sam svašta, ali ovo nisam doživio”, kazao je Thompson.

Otkriva i kako je završio u autobusu. “Izbornik Dalić i Modrić su me zvali i rekli da je to njihova želja da ja dođem u autobus i putujem s njima do Trga bana Jelačića, ja sam ih pitao jeste li vi sigurni”, prepričava Thompson.

“Rekli su ‘da molim te dođi’. Znam da ima tih nekih negativnosti, ali ovo nije vrijeme za negativnost”, kazao je Thompson komentiravši i negativne kritike koje su dolazile i od političara koji su ga nazvali “fašističkim smećem“.

“Mislim da to govori sve o njima svako ima pravo na izjavu, komentar ali nema pravo vrijeđati”, kazao je Thompson. S obzirom da je na trgu i zapjevao, kaže kako su mu igrači nabrajali pjesme koje žele čuti, a ne skriva ni da je bilo više prostora da bi otpjevao sve što igrači od njega traže, pa čak i Čavoglave.

Tvrdi kako nije strahova od fašističkih pozdrava i povika. “Ni na kraj pameti mi to nije bilo. Nikada naši navijači nisu to radili, vidjeli ste koliko je tu dostojanstvo, emocija”, kazao je Thompson. s Vatrenima će biti i u Varaždinu gdje će nastupiti, a tvrdi da će održati koncert gdje god ga igrači zovu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Predsjednica: ‘Ako se ponovno kandidiram, vjerujem da ću imati potporu HDZ-a’

Objavljeno

na

Objavio

Kolinda Grabar-Kitarović: Premijer i ja češće ćemo se sastajati

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u intervjuu za subotnje izdanje Jutarnjega lista kako vjeruje da će, ako se kandidira za još jedan petogodišnji mandat na Pantovčaku ponovno imati potporu HDZ-a, odnosno s premijerom Andrejom Plenkovićem smatra mnogo boljim nego što se prikazuje u javnosti te najavljuje češće sastanke kako bi se izbjegli nesporazumi.

Grabar-Kitarović je u razgovoru ponovila da u ovom trenutku o tome uopće ne razmišlja o kandidaturi za još jedan predsjednički mandat već je usredotočena na obnašanje sadašnjeg. “Do izbora je ostala godina i pol, a ovo nije izborna godina u bilo kojem smislu, i treba je maksimalno iskoristiti za reforme”, kazala je.

Na novinarsko pitanje kazala je i da nije razmišljala o tome da, ako se odluči kandidirati za novi mandat, to učini kao nezavisna kandidatkinja. „Nisam. Prvi mandat sam dobila kao kandidatkinja HDZ-a i ako se ponovno odlučim kandidirati, vjerujem da ću ponovno imati potporu stranke. U HDZ-u sam se učlanila u ranoj mladosti, stranku nisam napuštala u najtežim trenucima, nakon gubitka izbora 2000., niti 2011. godine. Da nije bilo potpore HDZ-a i tisuća vrijednih volontera, nikad ne bih bila izabrana za predsjednicu”.

Govoreći o odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem, navodi kako se ne moraju uvijek slagati, ali uvijek moraju raditi u interesu hrvatske države te smatra da to i čine.

“Rekla bih da su naši odnosi mnogo bolji nego što je to prikazano u javnosti. Nije problem u sadržaju naše komunikacije, jer mi komuniciramo vrlo dobro, problem je ponekad u nedostatku te komunikacije. Dogovorili smo se da ćemo se češće nalaziti i razgovarati kako ne bi dolazilo do nesporazuma”, ocijenila je hrvatska predsjednica nakon novinarske konstatacije kako je dojam da je u posljednje vrijeme odnos nje i premijera više hladan nego topao.

Na novinarsku opasku kako je bilo razmišljanja i o tome da želi postati predsjednicom HDZ-a te na pitanje ima li takve namjere, Grabar-Kitarović je odgovorila da ju trenutačno zanima dužnost koju obnaša te da je u potpunosti tome posvećena.

Moramo pogledati istini u oči

Analizirajući položaj Hrvatske, pet godina od kako smo ušli u EU, s obzirom na to da su nas, kako je istaknuto u pitanju, prestigle gotovo sve zemlje EU, u nekim segmentima i Rumunjska, a bliži se i Bugarska, predsjednica je ustvrdila da je “riječ o stanju u kojem smo se našli nakon godina i godina krivih politika”. „Rijetko je koja država još iza nas, a ako iz zemlje isele deseci tisuća ljudi ne možemo govoriti da nam je dobro. To naprosto nije istina, moramo pogledati istini u oči”, upozorila je.

Kao glavne razloge iseljavanja navodi preveliku tromost i birokratiziranost društva, nedovoljno vrednovanje znanja i sposobnosti, široko razvijenu kulturu takozvanog uhljebništva i nepotizma, nedovoljnu učinkovitost pravosuđa i opći otpor prema privatnoj inicijativi, poduzetništvu i investicijama.

“Pojednostavljeno rečeno u Hrvatskoj se uvijek traži stotinu razloga zašto je nešto nemoguće napraviti, a tek potom kako se nešto može napraviti. To nas doslovno uništava”, dodala je.

Upitana je li u vezi s iseljavanjem i sadašnja Vlada propustila obaviti svoj dio posla, odgovara: “Morate priznati da se u godinu i pol mandata ne može preokrenuti stanje koje se gomilalo godinama i desetljećima. To je prije svega kritika stanja u kojem smo se danas našli”.

Predsjednica smatra da moramo požuriti s pripremama za predsjedanje EU-om, a jedan od problema je i nedovršena zgrada veleposlanstva u Bruxellesu.

“S premijerom sam razgovarala o problemu zgrade i oboje smo konsternirani što ta zgrada, nakon toliko novca koji je utrošen na kupnju, još stoji nedovršena. Nije učinjeno gotovo ništa, a godina i pol dana još ostaje za pripreme, što je za predsjedanje EU-om jako malo. Smatram da smo dosta kasno počeli s pripremama, a usudila bih se reći da kasnimo i kod osposobljavanja tima za ovaj posao. Doista moramo požuriti”, ustvrdila je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori