Pratite nas

Komentar

prof.dr.Tomac: Samo će nas istina osloboditi od prokletstva prošlosti

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović obratila se javnosti putem medija i upozorila na zloduhe koji žele ukrasti bolju budućnost Hrvatske.

Predsjedničin govor za portal Direktno.hr komentirao je profesor Zdravko Tomac koji je ustanovio da je izbjegla svojim obraćanjem jednostrane i jednoznačne ocjene koje je davala i zbog kojih je bila izložena žestokoj kritici, kao njegov prvi dojam na govor.

“Drugi utisak je bio da je dobro verbalno pozivati da zaboravimo prošlost i da se okrenemo budućnosti. Uz jednu napomenu, nema budućnosti koja se ne temelji na nekoj prošlosti. Moje mišljenje je da nije moguće reći da nećemo više govoriti o prošlosti, nju ćemo zaboraviti i okrenut ćemo se i baviti se budućnosti. Nas će prošlost proganjati sve dok se ne utvrdi istina i dok se u hrvatskom društvu ne napravi politička platforma oko koje ćemo se složiti na kojim temeljima izgrađujemo budućnost”, naglasio je.

[ad id=”93788″]

Tomac je istaknuo neke primjere.

“Jučer je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, ponovio po ne znam koji puta, da je u Jasenovcu ubijeno 700 tisuća ljudi. On je svjestan da je to laž, a on svejedno to govori i još se ruga Hrvatskoj i još kaže da on ne traži od Hrvatske da Hrvati vole Srbe i Srbiju, a on nam svejedno pruža ruku. A to pružanje ruke je strašna optužba, lažna optužba kojom i dalje tvrdi da je hrvatski narod genocidan. On i dalje kao četnički vojvoda traži da valjda svaki Hrvat tri puta dnevno mora javno reći da osuđuje ustaški režim i NDH, ako to ne kaže onda je i sam ustaša”, naglasio je.

Podsjetio je da su Hrvati osudili ustaške zločine već bezbroj puta, što rade i naši dužnosnici danas, dok nisu osuđeni četnički zločini.

“Četnici su pretvoreni u lažne antifašiste, prema tome ne možemo o tome ne govoriti. Mi moramo reći istinu. I o Jasenovcu, i NDH i o komunističkim zločinima. Zato je dobro da je predsjednica, da bi zadovoljila Amerikance i neke druge, svaka tri dana ponavlja o zločinima i ustaškim. Ovoga puta nije zaboravila osuditi komunističke zločine koje je neki puta zaboravila”, rekao je Tomac.

Naglasio je da budućnost možemo graditi samo na vrijednostima Domovinskog rata, na vrijednostima moderne demokracije, slobode, ljudskih prava i objasnio, da bi to mogli ‘moramo reći istinu o lažnim antifašistima, mi moramo osuditi, ne samo ustaški nego i komunistički režim’.

“Ponovljam, dobro je da je predsjednica napravila ravnotežu, ali moramo i prihvatiti u društvu, barem većina, demokratska većina da se osudi i jedan i drugi zločinački režim i da se borimo za istinu”, dodao je profesor i nastavio:

“Slušao sam povjesničara Markovinu koji jednostavno veliča Tita i ne priznaje komunističke zločine i smatra nas, koji kad govorimo istinu o zločinačkom ponašanju Tita, da propagiramo ustaše. Ja samo želim reći da neće to biti ovako lako kao što to predsjednica misli. ‘Ajmo govoriti o budućnosti, nemojmo se baviti prošlošću okrenimo se budućnosti’. Mora i ona kao državnik, i Vlada, i Sabor i stranke, kao i intelektualci pokušat tražiti jedan mogući društveni konsenzus o istinitoj ocjeni naše prošlosti”.

Naveo je organiziranje stalnog okruglog stola na kojem bi se daleko od javnosti raspravljalo i izložilo bi se hrvatskoj javnosti do kojih je istina došlo.

“Ono što je danas opasno u Hrvatskoj da se Hrvatska iznutra već nekoliko godina, pa i od najviših bivših državnih dužnosnika, i stranaka, i nevladinih udruga lažno otpužuje da je ustašoirana i fašizirana. A te optužbe jednako idu iz Srbije i četnika i njihovih prijatelja u svijetu, i sada se ne može šutiti na te otpužbe”, rekao je.

Naglasio je da nije spreman o tome šutjeti jer bi šutnja značila priznanje i slaganje i podržao želju predsjednice da se odupremo ‘i jednim i drugim ekstremima i neistinama što će biti moguće samo onda ako pokušamo argumentirano demokratski doći do istine’.

“Tek kad se spozna istina i njome se složimo, onda se može reći da ćemo moći normalno živjeti bez prokletstva prošlosti. Ja ću joj kao i dosada dati podrušku bez obzira što u zadnje vrijeme nisam zadovoljan njenim istupima. I suprostavio sam se onoj radikalnoj kritici njenih pogrešaka. Ovim svojim istupom ona je pokazala da je uvažila dio tih kritika i da se je korigirala u smislu da je zločinačkim režimom nazvala ne samo NDH nego i Titov komunistički režim i to je prava istina”, naglasio je profesor Tomac i nastavio:

“Ali kad se složim s tom istinom moramo reći i drugu istinu da se ne smije negirati da je NDH bila želja hrvatskog naroda za svojom državom kao i istina da je Titov režim kao dio antifašističke koalicije zaslužan za pobjedu nad nacizmom i za vraćanje Hrvatske od Jugoslavije i otetih hrvatskih djelova”.

Povijest nije crno-bijela.

“I moj otac je bio domobranski oficir, završio je u logoru u Vojvodini, i jedva je živ ostao. Iako je za vrijeme rata strašno puno pomagao partizanima. Želim reći da su također mnogi Hrvati koji su bili ne samo domobrani nego i ustaše, vidjeli ostvarenje svojih želja i težnji i u NDH. Zato je NDH na neki način ipak bez obzira na sve zločine i osude bila i Hrvatska država. Ona je bila loša država, ustaše su izigrali nade i očekivanja hrvatskog naroda, ali ne može se negirati ta povijesna činjenica da je bila država”, naglasio je.

Apelirao je da se ne dijelimo na nepomirljive frontove gdje svaka strana za sebe tvrdi da je svijetlo, a da je druga tama; svaka tvrdi da je ona dobro, a druga je zlo.

“Ja sam davno napisao, mislim ’91. da je naša povijest vrlo komplicirana i složena i da su opasne ocjene u kojoj se tvrdi da su svi ustaše zločinci, a svi partizani anđeli i obrnuto u kojoj se tvrdi da su svi komunisti zločinci a ustaše su bili samo borci za Hrvatsku državu. I među jednima i drugima je bilo zločinaca i među jednima i drugima je bilo idealista”, rekao je.

Dobro je što se predsjednica obratila javnosti.

“Želim reći da je dobro što se obratila, da je dobro što je svjesna što će izazvati bijes i kod jednih i drugih ekstrema ali moja analiza pa i buduće koje ću raditi ima za cilj da i nju uvjeri da nije tako lako, pa da čak nije ni dobro reći ‘prekinimo govoriti o prošlosti i govorimo o budućnosti’. Svaka budućnost gradi se na nekoj prošlosti i hrvatska budućnost ne može se izgraditi ako se ne suprostavimo Nikoliću i drugima koji i danas žele preko Jasenovca nametnuti genocidnost hrvatskom narodu. Ne možemo graditi našu budućnost ako poništimo doprinos borbi za Hrvatsku državu, mnogih domobrana, HSS-ovaca u Drugom svjetskom ratu koji dok se nisu razočarali su doživljavali i NDH kao svoju državu. I kao povijesni izraz težnji generacija hrvatskoga naroda za svojom državom”, istaknuo je.

Tomac se složio na pokušaj mirnog i argumentiranog razgovora, no odlučno braniti istinu.

“Nedopustivo je da Hrvatska ne reagira na strašan događaj koji se dogodio u Sloveniji, da su čovjeku koji je najodgovoriji za smrt i masovnu likvidaciju desetak tisuća Hrvata upravo na stratištu digli spomenik. Moramo se boriti za istinu jer samo će nas istina osloboditi prokletstva prošlosti”, zaključio je Tomac za direktno.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Željko Glasnović: Bez istine i pravde nemoguća je katarza i pomirba!

Objavljeno

na

Objavio

Nazivi hrvatskih ulica još slave ubojice Hrvata. A cijela Hrvatska zemlja je veliko skriveno grobište hrvatskih žrtava.

Dijelim ovu objavu koja samo djelomično prikazuje stratišta Hrvata u okolici Zagreba. A ostala naša stratišta, od Austrijske do Bugarske granice?

“POLITIČKA PROMIRBA NA KOSTIMA MUČKI UBIJENIH ZAGREPČANA PARA BOŽJA NEBESA PRAVEDNOSTI!

A što su do sada uradili, sve veliki katolici: Predsjednica RH, predsjednik Vlade i Sabora RH, te zagrebački Gradonačelnik, koji u svom dugom mandatu nije imao vremena ni promijeniti ime ulice Titovog kapetana Vlade Ranogajca, koji je je potpisao na stotine i stotine smrtnih presuda, bez sudskoga procesa, te kasnije za nagradu postao ugledni predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza?

Zašto oni da sada nisu barem postavili spomen obilježja na sva poznata zagrebačka stratišta, nego se kite tuđim perjem, a LUK NI JELI, NI LUK MIRISALI?

1. Bukovečka šuma – broj žrtava nepoznat – Obavljane masovne likvidacije;
2. Brestovec – 1945 (poraće) – Ranjenici iz bolnice Brestovec i uhićeni domobrani odvede su u šumu gdje su likvidirani. Broj žrtava je nešto preko 50;
3. Čučerje (selo Trstenik) – srpanj 1945 – likvidirano 7 domobrana koji su najprije sebi iskopali grobove. Grobište je u zaseoku Fabijanec kod Trstenika;

4. Galovići – 1945 – likvidirano 13 njemačkih vojnika koji su zakopani u dva grobišta – ubili ih partizani;
5. Gornji Mikulići – likvidiran nepoznat broj njemačkih vojnika koji su
6. Dotrščina (šuma) – svibanj 1945 – broj žrtava 7 000 i više – postoji više grobišta; – poubijali ih partizani

7. Gornje Vrapče – 1945 – broj žrtava 2 000 – 2 500. Likvidirani zarobljenici iz logora Senjak i bačeni u špilju zvanu Dragulinec na Horvatnici. Žrtve su uglavnom bili Zagrebčani te bolesnici iz psihijatrijske bolnice u Vrapču. – patizani i vlast FNRJ;
8. Gornje Vrapče (Kolarska Gora) – 1945 – izvršene masovne likvidacije na više od 70 osoba;
9. Gornje Vrapče (u blizini Kolarske Gore) – 1945 – ubijeno oko 180 osoba i bačeno i zatrpano na šest lokacija;

10. Gornje Vrapče (špilja ispod kote Brežan) – 1945 – ubijeno i pokopano oko 30 žrtava;
11. Gračanska cesta – travanj i svibanj 1945 – Nepoznat veliki broj civila doveden i ubijen. Prilikom dizanja zemlje na mjestu zvanom Tri humka, iskopan je jedan od posmrtnih ostataka te bačen u Savu. Ostali su u masovnoj grobnici na tom mjestu;

12. Lokacije:
I. Gračani (Stremec;
II. Ribnjak;
III. Matkov Brijeg;
IV. Golača;
V. Đurkov voćnjak;
VI. Lonjšćina;

VII. Šiftarov vrt;
VIII. Šiftarov vinograd;
IX. Bešđićev vrt; Trnčićevo dvorište;
X. Trnčićev brijeg;
XI. Sljeme-Stare Sjenokoše;
XII. Okrugljak;
XIII. Banićevo dvorište;

XIV. Zlodijev brijeg;
XV. Peščenka;
XVI. Zdenčec (prva lokacija);
XVII. Zdenčec (druga lokacija);
XVIII. Zdenčec (treća lokacija);
XIX. Bjelčenica;

XX. Obernjak – Brestovac;
XXI. Krivćev brijeg (prva lokacija);
XXII. Krivćev brijeg (druga likacija);
XXIII. Jelačićev brijeg (prva lokacija);
XXIV. Jelačićev brijeg (druga lokacija)

19.V.1945 – u svim ovim lokacijama ubijeno je i pokopano, što vojnika što civila do 2000;
13. Horvati – 1945 – u hrastovoj šumi, a cesti Zagreb Karlovac u krugu 500 m razbacano je preko 50 grobišta
14. Jarek – 8.V.1945 – žrtve su streljane, pretpostavlja se da su bili pripadnici domobranstva i ne zna se točan broj;
15. Jelenovac – svibanj 1945 – 12 osoba je streljano i zakopani su u potoku kod Čulumovićeve šume;

16. Kupinečki kraljevec (Hasan Breg) – uhapšeno 15 osoba, likvidirani i bačeni u jamu;
17. Lipnica (šuma Radovanec) – 1945 – uhvaćeno 10 njemačkih vojnika i streljano;
18. Ljubijska ulica – svibanj 1945 – likvidirano preko sto hrvatskih i njemačkih voj nika i civila. Bačeni u jamu;
19. Kanal (logor) – 1945 – u taj su logor sabirali zarobljene hrvatske vojnike, koje su noću ispražnjavali likvidiranjem. Broj osoba nepoznat;

20. Prečko (logor) – 1945 – likvidirani zarobljeni hrvatski vojnici;
21. Maksimirska šuma – svibanj i lipanj 1945 – broj žrtava nepoznat. Dovažani đaci i studenti iz zatvora u Petrinjskoj ulici i streljani u Maksimirskoj šumi – partizani i vlasti FNRJ;
22. Perivoj Maksimir – svibanj 1945 – Nepoznat broj hrvatskih zarobljenih vojnika mučen i streljan. Zakopani u ombrambene jarke u blizini zgrade Poljoprivrednog fakulteta;
23. Maksimir (ulica Gospočak) – svibanj 1945 – Prko 30-ak vojnika i civila vezanih žicom, bačene u jarak i rafalima pobijeni;

24. Markovo polje – 24/25. siječnja 1947 – dvije civilne osobe likvidirane i pokopane pokraj groblja;
25. Markuševac – svibanj 1945 – strijeljan veći broj osoba većinom civila;
26. Ulica Miholićev Put – 10. svibnja 1945 – streljano 108 hrvatskih vojnika;
27. Mirogoj (kraj krematorija) – 1945 – streljano mnoštvo osoba i zakopano podno krematorija;

28. Mlinovi – Nepoznat broj osoba zakopan nakon likvidacije;
29. Miroševac (kod potoka Trnava) – 1945 – streljano oko 40 osoba čiji su ostaci nađeni na istočnoj obali potoka;
30. Pedagoška akademija u Savskoj ulici – dovedeno oko 300 zarobljenika iz zatvora i streljano. Zakopani su u jamu u dvorištu Akademije. Jama je zatrpana i na njoj zasijano raslinje;
31. Šuma iznad Prečkog – svibanj 1945 – likvidirano 750 domobrana;
32. Pod Sljemenom – svibanj 1945 – sve su zatvorenike zatvora Nova Ves odveli i streljali i zakopali u jame….”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Fenomen ”kome kad se svi iseljavaju”

Objavljeno

na

Objavio

KJKP Vodovod i kanalizacija doo Sarajevo

Zanimljiv fenomen posljednjih godina prati gotovo sve vijesti lokalnog karaktera. Bez obzira na sadržaj vijesti, njenu pozitivnu ili negativnu konotaciju, vijest na društvenim mrežama biva popraćena zgražavanjem kako se „svi iseljavaju“!

Bilo da se radi o novom pločniku, tvornici, aparatu u ambulanti, ponudi nekog poduzeća, nečijem dostignuću ili neuspjehu, ispod se može naći zajedljiv komentar tipa „kome kad se svi iseljavaju“, piše Tvrtko Milović.

Fenomen sam uočio na nekoliko zaista pozitivnih vijesti koje ne traže nikakav komentar, eventualno neki oblik podrške. Na vijest o novoj prometnici slijedi komentar – „kome kad se nitko njome neće voziti“. Na vijest o novoj tvornici – „kome kad su svi u Njemačkoj“. Na vijest o novom aparatu u ambulanti – „tko će radit kad su i liječnici i pacijenti vani“ itd.

Količina zajedljivosti i neoriginalnog cinizma doslovno zatrpava sve lokalne vijesti, dok su one s „državne“ razine u pravilu lišene te vrste komentara.

Da bih (sebi) objasnio ovaj ružan fenomen, prošao sam kroz profile onih najupornijih kritičara. Oni u pravilu negativno komentiraju svaku lokalnu vijest, nad svime se zgražaju i sve osuđuju. Njihovi komentari su ogorčenost na sve, bez ikakvog ulaska u sadržaj vijesti. Tako će vijest o uspješnom poljoprivredniku komentirati opaskama kako je samo pitanje dana kada će i on iseliti iz BiH ili slično. Zanimljivo, dežurni hejteri svega u pravilu kritike upućuju na lokalnu vlast (!?) i u pravilu ne žive u BiH!

Odavno je jasno da većina građana nema pojma za što koja razina vlasti služi pa za sve probleme u državi i društvo jednostavno optužuju načelnika svoje općine. Ipak, nejasno je otkud energija (i vrijeme) ljudima koji su već napustili BiH da toliko ustrajno potiču i druge da isele. Ili, ako već ne isele, da se barem osjećaju loše što nisu odselili!?

Drugo, zašto se uopće bave pitanjima zemlje u kojoj ništa ne valja? Odluka o iseljenju iz domovine nije samo puko preseljenje s točke A na točku B. To je odluka i o napuštanju zajednice kojoj su pripadali i priključenje sasvim drugoj zajednici. Naravno, emotive veze ostaju, pa i interes za životom bivše zajednice. Ali otkud onda potreba da se toliko pljuje po svemu što je „ostalo“?

Moje je mišljenje da se oni koji još imaju potrebu pljuvati po svemu u BiH (i ružnom i lijepom) ustvari nisu integrirali u društvo u koje su došli. Oni su tamo samo radnici koji su mentalno ostali u BiH. Oni ne idu na okupljanja lokalnog stanovništva niti događaje lokalne zajednice. Njima ništa ne znači novi pločnik, nova tvornica, nova sprava u Domu zdravlja. Oni nisu dio uspjeha te lokalne zajednice. Oni će naći vremena komentirati (negativno) novi put u svom selu u Bosni, dok ih otvaranje nove autoceste tamo gdje žive – nimalo ne zanima. Svoje facebook komentare će ostavljati na zavičajnom facebook Pageu, dok njemačke web stranice i društvene mreže i ne otvaraju. Dijelom što ne znaju jezik, a dijelom što znaju da njihovo mišljenje tamo nikog ne zanima.

Ovaj fenomen posebno groteskno izgleda kada neki „naš“ iseljenik optužuje svoju bivšu općinu u BiH zbog nezaposlenosti a kada je odlazio vani, sigurno nije posao tražio u općini.

Fenomen podle dijasporske zajedljivosti moguće da ima veze i sa neostvarenim ambicijima vani, a možda i generalnom osjećaju otuđenosti u stranom društvu. Odatle tolika prisutnost dijaspore na društvenim mrežama u komentarima lokalnih tema. One „državne“ jednostavno ne razumiju pa se njima i ne bave. Ali popravku kanalizacije itekako razumiju. To im je lako i komentirati. Jer, tko će srati kad su sve seronje iselile u Njemačku!? Komentirao je Tvrtko Milović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari