Pratite nas

Kultura

Prof. dr. Zvonimiru Šeparoviću uručena Velika zlatna plaketa UHBDR 91.

Objavljeno

na

Prigodna riječ dr. Nikole Debelića  u povodu svečanog uručenja Velike zlatne plakete UHBDR 91. prof. dr. Zvonimiru Šeparoviću, koji je u petak, 14. rujna proslavio 90. rođendan, a svečanost je dan ranije održana u zagrebačkoj Hrvatskoj kulturnoj zakladi-Hrvatskom slovu.

Dragi prijatelji, dame i gospodo, uvaženi slavljeniče,

Danas je osvanuo posebno lijep i radostan dan, ne samo što uživamo u sunčanoj i bajkovitoj jeseni, nego i stoga što proslavljamo jedan vrlo poseban jubilej – 90-ti rođendan profesora emeritus doktora Zvonimira Šeparovića, uglednog pravnika, pedagoga, znanstvenika, publicista i istaknutog hrvatskog političara. Pozdravimo slavljenika profesora Zvonimira Šeparovića.

A da smo se ovdje okupili možemo zahvalit neumornom rodoljubnom pregaocu koji se hrabro bori da se sačuvaju, njeguju i bilježe junačka djela i svjetla imena naših živih i palih heroja kroz burnu hrvatsku povijest, a posebno ovih iz obrambenog hrvatskog Domovinskoga rata. Taj je vrijedni pregalac i širem čitateljstvu poznati predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91., pisac i kroničar, gospodin Mladen Pavković. Pozdravimo gospodina Pavkovića. Gospodin Pavković danas će slavljeniku Zvonimiru Šeparoviću uručit Veliku zlatnu plaketu koju mu u čast i zahvalnost za njegov cjelokupni radni opus dodijeljuje spomenuta Udruga.

Slavljenik profesor Zvonimir Šeparović rodom je iz pitomog i prelijepog kraja, korčulanskog Blata, koje je  Stjepan Radić prigodom svoje prve posjete odmah preimenovao u smislu ma kakvo Blato, to je jedinstveno blago.

Radni vijek slavljenika odvijao se u stalnom usponu. Nakon završenog pravnog fakulteta u Zagrebu i sudačke prakse u nekoliko sudova, slijedi imenovanje za asistenta na Pravnom fakultetu u Zagrebu te dalja imenovanja u nastavna zvanja sve do redovitog profesora, prodekana i dekana, te 1989.  rektorom Zagrebačkog sveučilišta, što je vrhunac fakultetske karijere koji dosegnu samo rijetki.

No profesorovo poimanje prava i pravde te raščlamba   svjetskih zbivanja u 20 stoljeću, teški zločini i nasilje,  usmjerili su ga u dublje istraživanje pojma žrtve, pa 1979. postaje prvim potpredsjednikom i 1985. predsjednikom Svjetskog žrtvoslovnog društva. Već 1990. Zvonimir osniva Hrvatsko žrtvoslovno društvo koje je dosad održalo sedam Kongresa koji su uz Zagreb održani u Vukovaru, Voćinu, Škabrnji, Sisku, Varaždinu i drugim mjestima te iznjedrili sedam Zbornika s više stotina radova. Spiritus movens HŽD bio je današnji slavljenik Zvonimir Šeparović koji je od skromne dvije prostorije na brdu u Ilici br. 38 do kojih su vodile brojne neravne i polumračne stube,  učinio mjesto gdje bi se rado i s mnogo dobre volje okupljali desetci domoljuba, dogovarala se djelatnost i akcije.

Profesor će ostat trajno zabilježen kao ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske u čijem je mandatu ostvareno međunarodno priznanje Republike Hrvatske, što u dijelu državne vlasti i diplomatske javnosti još nije primjereno valorizirano.

Na kraju, u bogatoj paleti zasluga slavljenika bitno je spomenuti, a o tome će sigurno više kazati naredni govornici (Ante Beljo, dr. Zdravko Tomac, prof. Nevenka Nekić, Kazimir Mikašek i drugi), da je već prije desetak godina slavljenik u užem krugu najavio osnivanje Hrvatskog etičkog sudišta kojem imam čast bit dopredsjednikom i koje je zaživjelo 2013. i koje je, osim ostalih, izreklo etičku osudu i jednom od najvećih zločinaca 20-tog stoljeća, Josipu Brozu Titu.

Drago mi je čuti da su ovu svečanost osobito pozdravili Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ali i biskup Vlado Košić i brojni drugi.

S radošću i harnošću čestitam profesoru 90-ti rođendan sa željom da ih proslavimo još mnogo.  Dragi Zvonko, od srca Ti hvala!

Prof. dr.h.c. Nikola H. Debelić

Mladen Pavković: prof. dr. Zvonimir Šeparović slavi 90. rođendan

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

VIII. Nagradni natječaj na temu »Pobijeni hercegovački franjevci«

Objavljeno

na

Objavio

Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem, u suradnji s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne na čelu s Ivanom Sivrićem, raspisuje nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa. Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).

Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se pošalju najkasnije do 15. prosinca 2018. na adresu: Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg. Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca.

Obavezno čitko naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u školu koju školu i koji razred, odnosno godinu, pohađa. Radovi se ne vraćaju.

Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na »IX. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca« 4. – 7. veljače 2018. Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku – Glas o mučeništvu – Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.

Vicepostulatura moli sve pučke i srednje škole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučilište u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. Svima unaprijed zahvaljuju!

Skladba Franje Kraljevića – ‘Bože, nek’ se nikad ne zaboravi’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Premijer Plenković otvorio 53. Vinkovačke jeseni

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Pozivom da krene svečani mimohod folklornih skupina, predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je u nedjelju 53. Vinkovačke jeseni istaknuvši kako su one velik skup folklora i predstavljaju za sve nas jednu veliku prigodu da osvijestimo našu kulturu, baštinu, tradiciju i vjeru i sve ono što nas čini ponosnim Hrvatima, Slavoncima i Šokcima.

Plenković je istaknuo je kako mu je veliko zadovoljstvo da može biti na početku mimohoda brojnih kulturno-umjetničkih društava iz cijele Hrvatske na 53. izdanju Vinkovačkih jeseni.

Upravo je ova manifestacija, koju podupire Ministarstvo kulture i hrvatska Vlada, sjajna prigoda da ogroman broj naših ljudi vidi koliko je lijepo izložiti ono što nam je dala naša povijest, običaji i ono što u svojoj biti hrvatski narod jest, naglasio je premijer.

Ponosan je na ono što ova vlada čini za Slavoniju kroz provedbu projekta “Slavonija” u svim područjima te je podsjetio da je 5. Savjet za Slavoniju održan u Vinkovcima prije nešto manje od dva mjeseca. Mogu kazati kako ćemo nastaviti jednakim angažmanom u našem mandatu pomagati Slavoniju, divnu i bogatu koja je naša žitnica, ali koja ima demografskih problema, koja još uvijek trpi posljedice agresije na Republiku Hrvatsku i svih onih tegoba koje smo imali u Domovinskom ratu, rekao je premijer.

I stoga, poručio je, ova Vlada stavljajući prioritet kroz razvojne sporazume, brojne projekte i sredstva koja alociramo u Slavoniji i svim slavonskim županijama nastoji ispraviti one negativne trendove u ono što može biti pozitivno, dobro i razvojno. I s tim na umu posvećen da i dalje pomažemo Vinkovcima i Vukovarsko srijemskoj županiji i cijeloj Slavoniji, već od idućeg tjedna, na idućem savjetu u Belom Manastiru šaljem poruku podrške svim našim istočnim županijama, rekao je premijer Plenković.

Vinkovačkim ulicama i trgovima prolazi više od 4.500 članova iz 76 folklorne skupine, 30 konjskih zaprega i 20 jahača, sudionika 53. Vinkovačkih jeseni koje se održavaju od 7. do 16. rujna. Svečani mimohod najposjećenija je i najspektakularnija priredba Vinkovačkih jeseni koju svake godine duž gradskih ulica i trgova prati nekoliko desetaka tisuća posjetitelja (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari