Pratite nas

Kultura

Prof. dr. Zvonimiru Šeparoviću uručena Velika zlatna plaketa UHBDR 91.

Objavljeno

na

Prigodna riječ dr. Nikole Debelića  u povodu svečanog uručenja Velike zlatne plakete UHBDR 91. prof. dr. Zvonimiru Šeparoviću, koji je u petak, 14. rujna proslavio 90. rođendan, a svečanost je dan ranije održana u zagrebačkoj Hrvatskoj kulturnoj zakladi-Hrvatskom slovu.

Dragi prijatelji, dame i gospodo, uvaženi slavljeniče,

Danas je osvanuo posebno lijep i radostan dan, ne samo što uživamo u sunčanoj i bajkovitoj jeseni, nego i stoga što proslavljamo jedan vrlo poseban jubilej – 90-ti rođendan profesora emeritus doktora Zvonimira Šeparovića, uglednog pravnika, pedagoga, znanstvenika, publicista i istaknutog hrvatskog političara. Pozdravimo slavljenika profesora Zvonimira Šeparovića.

A da smo se ovdje okupili možemo zahvalit neumornom rodoljubnom pregaocu koji se hrabro bori da se sačuvaju, njeguju i bilježe junačka djela i svjetla imena naših živih i palih heroja kroz burnu hrvatsku povijest, a posebno ovih iz obrambenog hrvatskog Domovinskoga rata. Taj je vrijedni pregalac i širem čitateljstvu poznati predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91., pisac i kroničar, gospodin Mladen Pavković. Pozdravimo gospodina Pavkovića. Gospodin Pavković danas će slavljeniku Zvonimiru Šeparoviću uručit Veliku zlatnu plaketu koju mu u čast i zahvalnost za njegov cjelokupni radni opus dodijeljuje spomenuta Udruga.

Slavljenik profesor Zvonimir Šeparović rodom je iz pitomog i prelijepog kraja, korčulanskog Blata, koje je  Stjepan Radić prigodom svoje prve posjete odmah preimenovao u smislu ma kakvo Blato, to je jedinstveno blago.

Radni vijek slavljenika odvijao se u stalnom usponu. Nakon završenog pravnog fakulteta u Zagrebu i sudačke prakse u nekoliko sudova, slijedi imenovanje za asistenta na Pravnom fakultetu u Zagrebu te dalja imenovanja u nastavna zvanja sve do redovitog profesora, prodekana i dekana, te 1989.  rektorom Zagrebačkog sveučilišta, što je vrhunac fakultetske karijere koji dosegnu samo rijetki.

No profesorovo poimanje prava i pravde te raščlamba   svjetskih zbivanja u 20 stoljeću, teški zločini i nasilje,  usmjerili su ga u dublje istraživanje pojma žrtve, pa 1979. postaje prvim potpredsjednikom i 1985. predsjednikom Svjetskog žrtvoslovnog društva. Već 1990. Zvonimir osniva Hrvatsko žrtvoslovno društvo koje je dosad održalo sedam Kongresa koji su uz Zagreb održani u Vukovaru, Voćinu, Škabrnji, Sisku, Varaždinu i drugim mjestima te iznjedrili sedam Zbornika s više stotina radova. Spiritus movens HŽD bio je današnji slavljenik Zvonimir Šeparović koji je od skromne dvije prostorije na brdu u Ilici br. 38 do kojih su vodile brojne neravne i polumračne stube,  učinio mjesto gdje bi se rado i s mnogo dobre volje okupljali desetci domoljuba, dogovarala se djelatnost i akcije.

Profesor će ostat trajno zabilježen kao ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske u čijem je mandatu ostvareno međunarodno priznanje Republike Hrvatske, što u dijelu državne vlasti i diplomatske javnosti još nije primjereno valorizirano.

Na kraju, u bogatoj paleti zasluga slavljenika bitno je spomenuti, a o tome će sigurno više kazati naredni govornici (Ante Beljo, dr. Zdravko Tomac, prof. Nevenka Nekić, Kazimir Mikašek i drugi), da je već prije desetak godina slavljenik u užem krugu najavio osnivanje Hrvatskog etičkog sudišta kojem imam čast bit dopredsjednikom i koje je zaživjelo 2013. i koje je, osim ostalih, izreklo etičku osudu i jednom od najvećih zločinaca 20-tog stoljeća, Josipu Brozu Titu.

Drago mi je čuti da su ovu svečanost osobito pozdravili Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ali i biskup Vlado Košić i brojni drugi.

S radošću i harnošću čestitam profesoru 90-ti rođendan sa željom da ih proslavimo još mnogo.  Dragi Zvonko, od srca Ti hvala!

Prof. dr.h.c. Nikola H. Debelić

Mladen Pavković: prof. dr. Zvonimir Šeparović slavi 90. rođendan

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Očeve riječi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Kamenjar.com

U jedno tiho proljetno veče
drhtavim glasom otac mi reče:
Ovdje sinko i pčele liječe,
vino ovdje iz kamena teče.

Ptice se ovdje uvijek vrate,
noći i jutra suncem se zlate,
ovdje počivaju pradjedovi tvoji,
samo ovdje na svom smo svoji!

Ovdje ću i ja u smiraju noći,
dugom cestom na počinak poći.
Rodila je mene zemlja ova,
i pokrit će me gruda Hercegova!

Kad ostaviš sinko domovinu,
i kad zagrizeš tuđu djedovinu,
kad napustiš ti ognjište svoje
tek ćeš tada shvatit riječi moje!

Tek ćeš tada shvatit kako boli
kad ostavi srce ono što voli,
kad rastave se tijelo i duša,
a razum neće srce da sluša.

Tad tuđina zarobit će ti tijelo
a duša i srce vratit bi ga htjelo,
i uvijek ćeš iste snove sniti,
maćeha majka ne može ti biti!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

 

PISMO SINU

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

HVALA TEBI BAKO MILA

Objavljeno

na

Objavio

baka

Kad sam bila malo dite,
učila me moja baka,
čvrsta vira i poštenje,
da su simbol od težaka.

U molitvi spas je duši,
u krunici, sva je snaga,
cili život molila je,
ta starica moja draga.

Poštovati svoje triba,
ali tuđe mnogo više,
to nam vira sve nalaže,
to u svetom pismu piše.

Hvala tebi bako mila,
svemu si nas naučila,
postali smo dobri ljudi,
ti spokojna sada budi.

Otišla si na put dugi,
di povratka više nema,
ostale su tvoje riči,
što su nate uspomena.

U kraljevstvu Božjemu,
ti uživaj sritno sada,
pazi na nas iz visina,
ne daj da ti dite strada.

Katarina Zovko Ištuk

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari