Pratite nas

Magazin

Prof.dr. Kristijan Krkač: Zakaj sam prestal pisat za Večernjak?

Objavljeno

na

Pitao me dragi poznanik (nomina sunt odiosa) – Zakaj si prestal pisat za Večernjak? Dakak da sam mu odgovoril pošteno i točno. Ipak, povremeno napišem, iako bih više volio da stoji “narišem”, neki komentar ovdje na beznačajnom Facebooku, a zatim ga prenesu neki portali koji postoje uglavnom zahvaljujući amaterskom trudu svojih urednika (poput Kamenjar.com, Hrvatsko nebo, EnergyPress i sl.). To je moj odgovor, piše izv. prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Dakle, konačni odgovor sastojao bi se u tome da više pismenosti, smislenosti, čak i stila, ali svakako činjenica i ispravnog zaključivanja nalazim u tekstovima (napose kolumnama) tih i takvih portala (neovisno o političkom ili ekonomskom usmjerenju), nego u tekstovima (napose kolumnama) plaćenih tekstopisaca portala dnevnih i tjednih, nacionalnih i lokalnih tuzemnih novina.

Uredničke prakse i politike takvih nakladnika kao bitno političke, a zanemarivo novinarske najbolje svjedoče o poražavajućem stanju kojeg biti dijelom kod mene stvara određenu nepotrebnu nelagodu. Zar da preko noći upropastim godinama na činjenicama građen status filozofa-idiota zbog suludih prepirki oko elementarnih stvari razine pučkoškolskog odgoja sa šačicom drugorazrednih stilista i trećerazrednih politikanata? Ne dolazi u obzir!

Zbog toga ću se uvijek s osobitom radošću, veseljem i toplinom oko srca obrušiti na sve njih, pa makar zahvatio i par nedužnih i profesionalnih glava kao iznimaka od pravila (nomina sunt odiosa) i zbog toga sam, dragi poznaniče, prestao pisati za Večernjak, kao i za ostale portale na kojima sam objavljivao. Kak bi mi kakjafci rekli – Ni mi sila, objasnio je, na svom facebook profilu, prestanak pisanja za Večernji.hr izv. prof. dr. sc. Kristijan Krkač

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

VIDEO – Prva epizoda dokumentarnog serijala ‘Rat prije rata’

Objavljeno

na

Objavio

Dokumentarni serijal “Rat prije rata” autora Miljenka Manjkasa obrađuje raspad Jugoslavije, najdramatičniji događaj nakon Drugog svjetskog rata, a koji je okončan posljednjim ratom u Europi.

Brojni politički procesi i događaji iz tog razdoblja ostali su nerasvijetljeni, zbog ratova koji su kasnije uslijedili. Serija “Rat prije rata” rasvjetljava te događaje.

Serija govori o tajnome obavještajno-političkom ratu jugoslavenskih obavještajnih služba tijekom 1980-ih te početkom 1990-ih godine. Seriju snima produkcijska tvrtka Intermedia grupa za Hrvatsku radioteleviziju (HRT).

Obuhvaća razdoblje od smrti Josipa Broza Tita do proglašenja hrvatske neovisnosti. Epizode se bave temama poput atentata na Brunu Bušića i Nikolu Štedula, Memoranduma SANU, osnivanja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na zagrebačkome Jarunu, planova nekadašnje jugoslavenske vojske o općemu napadu na Republiku Hrvatsku, tajnoga uvoza oružja za obranu domovine uoči srpske agresije, uhićenja generala Milana Aksentijevića, proboja za Vukovar u listopadu 1991. godine, tajnoga sastanka Ivice Račana s generalima Jugoslavenske narodne armije (JNA), osnivanja Miloševićevih vlastitih oružanih postrojba, eksplozije u zagrebačkoj židovskoj općini te pitanja tko je i kako naoružavao pobunjene Srbe u Republici Hrvatskoj te ostale dramatične događaje iz tog razdoblja.

Cilj je uz pomoć sudionika zbivanja i povjesničara te igranih prizora s glumcima vjerno dočarati zbivanja u posljednjemu desetljeću SFRJ netom prije njezina sloma i raspada. Agresija Srbije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu je poznata.

Film nastoji ispraviti ono što se danas često zaboravlja što je prethodilo agresiji, a nakon smrti Josipa Broza Tita. Bilo je to razdoblje preslagivanja u jugoslavenskim tajnim službama. KOS, ondašnja vojna obavještajna služba počinje se miješati u rad civilnih tajnih služba, pod upravom SKJ. Iz toga se rađa sukob…

Prva epizoda: POGAŽENA ZAKLETVA TITU

Tito bi uskoro trebao proslaviti svoj 88. rođendan. Dok se konzilij liječnika grčevito bori za njegov život, režim skriva od javnosti da je Tito već gotovo tri mjeseca na aparatima. Otkriva to dosje Operativne akcije ‘Centar’, zavedene netom nakon što Tito dolazi u ljubljanski Klinički centar.

Dio partijskog i obavještajnog vrha, koji jedini zna da je predsjednik na aparatima i da se više neće probuditi, prigrabljuje sve veću vlast. Netom prije smrti na adresu ljubljanskog nadbiskupa, Alojza Šostara, stiže brzojav da Tito traži sveti sakrament bolesničkog pomazanja. Istodobno, jaka intelektualna opozicijska jezgra, uz izravnu pomoć neprijatelja iz inozemstva, pokušat će doći do vlasti. Jezgru čine – dr. Franjo Tuđman i još petorica hrvatskih nacionalista: Marko Veselica, Petar Šegedin, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić i Ivan Zvonimir Čičak. Otkriva to OA “Most”. Nakon pada komunizma otkriti će se da su najmanje dvojica iz te grupe, godinama surađivala s tajnim službama.

Samo nekoliko mjeseci poslije Titove smrti, Udba otvara istrage protiv Franje Tuđmana i Marka Veselice. ‘Pakiranje’ je međutim počelo godinu dana ranije. Tuđmana i Veselicu skupo je stajao i jedan razgovor u restoranu “Fontana” u Gračanima. Prokazao ih je jedan od sudionika sastanka i optužio za osnivanje “užeg rukovodstva hrvatskih opozicionih snaga”. Tek kada je postao predsjednik, Tuđman je saznao njegov identitet. Dok je Udbom upravljala partija, KOS-om je upravljao izravno Tito. KOS sada ostaje bez nadzora i počinje nadzirati civilne strukture. Istodobno obavještajni rat poprima do tada nepoznatu dimenziju.

Novac koji su tajne službe osamdesetih ilegalnim putem isisale iz zemlje, dosegnuo je zastrašujuće razmjere. Crni fondovi tajnih službi, pohranjeni u offshore kompanijama neokrznuti su preživjeli promjenu vlasti i spremno dočekali privatizaciju. Većina današnje slovenske i hrvatske industrije, tvrdi jedan od sugovornika, privatizirana je crnim fondovima tajnih službi. Krakovi crnog novca Udbe i KOS-a završavaju u velikim i moćnim gospodarskim sustavima koji su potom otvarali stotine tvrtki kćeri.

Scenarist i redatelj: Miljenko Manjkas  – Produkcija: Intermedia grupa

Komentar

Jedino što ovdje nije dobro je ovaj licemjerni Žarko Domljan koji se ovdje postavlja kao ultimativni anti-titoist i tobožnji veliki desničar, ali kad je riječ o najvećem krimenu Josipa Broza i njegove partije, a to je prekrajanje hrvatskih granica tzv. AVNOJ-em, tu se Žarko Domljan pokazao kao dosljedan titoist, kao uostalom i Mesić, Manolić, pravaška desnica i drugi s glupostima o “nepromjenivosti granica”, dok je Tuđman već u komunizmu proganjan najviše zbog dva krimena od kojih je jedan naveden ovdje, a to je razvala velikosrpskog mita o Jasenovcu, a drugi je priotivljene odlukama AVNOJ-a što vam je haški sud u presudi Blaškiću naveo kao Tuđmanov krimen, jer je Tuđman tvrdio da kad je već Vojvodina koja nikad nije bila u sastavu Srbije postala autonomna pokrajina u sastavu Srbije, da onda nije pravedno a BiH, koja je veći dio povijesti bila pod Hrvatima ne bude bar AP u sastavu Hrvatske, nego da se praktički granicama te republike priznaju srednjovjekovna turska osvajanja.

Dakle, nije isto izbacivati bistu iz ureda nakon pada komunizma, i stavljati glavu na panj raskrinkavajući jasenovački mit i kritizirajući odluke tzv. AVNOJ.a usred komunističke boljševičke vladavine, tako da je taj Domljan običan licemjer koji se pridružio komunistima i udbašima u optužbama Tuđmana da je “djelio Bosnu”.  Zvuči poznato?

Zadnja čevrtina ove epizode je posebno spektakularna, i dobro to pogledajte pa ćete znati tko je i kako opljačkao Hrvatsku dok su naši dečki ginuli na prvoj crti i zašto su danas najveći tajkuni Tedeschi, Končar, Roglić, Buljubašić, Vrhovnik, Štrok, Vanja Špiljak i slični.

Pritom mislim da je Rado Pezdir napravio jedan lapsus calami kad je spomenuo PBZ, a mislim da je tu ipak riječ o Zagrebačkoj banci…  Uglavnom, vrlo zanimljivo, dosta korisnih podataka, i količina istine koja je posve netipična za hrvatski informacijski prostor..

Predrag Nebihi

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

‘Vukovarski prosvjed je pobuna protiv Andreja Plenkovića’

Objavljeno

na

Objavio

Marko Ljubić i Marko Jurič razotkrivaju skrivene političke igre i podvale hrvatske stvarnosti:

Što to znači kada gradonačelnik Vukovara poziva ulicu i branitelje kako bi izvršio pritisak na državnu vlast?

♦ Koji je razlog da se ubojice i zločinci slobodno šeću Vukovarom dok hrvatsko pravosuđe marljivo sudi u odsutnosti onima koji mu nisu dostupni?

♦ Može li Vukovarski prosvjed imati značaj i težinu Sanaderove ‘Splitske rive’ 2002. godine.

♦ Sprovodi li hrvatsko pravosuđe agendu relativiziranja, amnestije i rehabilitacije propalih jugoslavenskih ideja?

♦ Zašto su Hercegovci stigmatizirani i ismijavani od dijela domaće javnosti i medija?

♦ Kako se fabricira sukob sjevera i juga, Zagreba i Splita, Dinama i Hajduka?

♦ Je li ministrica obrazovanja Blaženka Divjak krivotvorila vladine odluke o ukidanju nekih agencija?

♦ Zašto ministrica Divjak želi ukinuti neke agencije?

Odgovore na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT u kojem novinari Marko Ljubić i Marko Jurič razotkrivaju skrivene političke igre i podvale hrvatske stvarnosti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari