Pratite nas

Događaji

Profesor Gjidara: ‘Francuska nikad neće pristati na federalnu Europu!’

Objavljeno

na

U petak, 14. rujna pred gotovo punom dvoranom Dominikanskog samostana u Splitu održana je tribina pod nazivom “O državi i o izbornom i političkom pravu Hrvata” u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt. Na tribini su, neposredno nakon završetka znanstvenog simpozija na splitskom sveučilištu Hrvatsko-francuski upravno-pravni dani, sudjelovali profesor emeritus s francuskog sveučilišta Paris II, Marc Gjidara i dr. sc. Neven Šimac, koji su zajedno inicirali i utemeljili ovaj stručno-znanstveni simpozij. Razgovor je moderirao politički komentator i publicist Marko Ljubić.

U ime organizatora tribinu je otvorio prigodnim pozdravnim riječima predsjednik Hrvatske udruge BenediktVide Popović, koji je predstavio sudionike tribine, profesora Gjidaru i dr. Šimca te Marka Ljubića.

Nekoliko je iznimno važnih naglasaka publika mogla čuti u tome nadasve zanimljivom i sadržajnom razgovoru s dvojicom vrhunskih intelektualaca međunarodnog ugleda, koje na žalost izvan najužih stručnih, znanstvenih i intelektualnih krugova hrvatska najšira javnost rijetko ili gotovo nikada nema prigodu čuti. Nakon uvodnih pitanja Marka Ljubića o upravo završenim francusko-hrvatskim upravno-pravnim danima, koje su i profesor Gjidara i dr. Šimac komentirali od samoga razvoja prvotne ideje, iznoseći čitav niz nerazumijevanja, ignoriranja, zatim razvojnih nesporazuma, prvenstveno u okviru zagrebačkog sveučilišta, pa do mišljenja o aktualnoj znanstveno-stručnoj razini simpozija u Splitu, tijek razgovora usmjeren je u raspravu o samoj biti pojma država, izbornom i političkom sustavu, suverenitetu država u okvirima međunarodnih asocijacija, do identiteta naroda i same Europe.

I profesor Gjidara i dr. Šimac su, na pitanje o smislu države i smislu povijesnih žrtava za vlastitu državu, jasno istakli, da su usprkos vrhunskim društvenim i akademskim, time i egzistencijalnim pozicijama u Francuskoj, naglašavajući da je sveučilište Paris II na kojemu uživaju vrhunski status, apsolutno najbolje pravno sveučilište u Francuskoj i među najboljima u Europi, snažno podupirali, često i uz rizike nerazumijevanja okoline, proces stvaranja hrvatske države. Na pitanje voditelja zašto, oba su istakli da je to temeljno pitanje identiteta, da je stoga to i temeljno moralno pitanje svakoga Hrvata, da im je potreba afirmacije osobnog identiteta bila važnija od statusnih privilegija, da identitet nije moguće sačuvati i afirmirati bez nacionalne države, te da je pravo na upravljanje vlastitom slobodom u punini, temeljni smisao i svrha postojanja države. Time su i jasno odgovorili da se država ne smije identificirati samo s materijalnim vrijednostima, što se u Hrvatskoj često s anacionalnih političkih pozicija pokušava nametnuti. Jasno su naglasili i profesor Gjidara i dr. Šimac nužan racionalan respekt prema materijalnim resursima naroda i društva, bez kojih se ne može ostvariti uspješna afirmacija nacionalnog identiteta, ali s kategoričkih polazišta da u temeljima postojanja države mora biti pitanje identifikacije naroda i prirodnog prava na upravljanje svim narodnim potencijalima, nematerijalnim i onim materijalnim. Iz razgovora o tom temeljnom polazištu postojanja samostalne nacionalne države, profesor Gjidara je posebno apostrofirao ostvarivanje političkih prava svakoga državljanina, ističući da je vrhunski demokratski uzor što veća politička participacija državljana bez obzira na mjesto prebivališta ili življenja, u odlučivanju o nacionalnim politikama u Saboru, pa mu je stoga nevjerojatno da aktualna hrvatska Vlada ne namjerava omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje državljanima izvan Hrvatske, čak i usprkos zakonodavne rezolucije Europskog parlamenta.

I profesor Gjidara i dr. Šimac su istaknuli da bi to država morala uvesti radi jačanja državne legitimnosti i razvoja demokratskih standarda, bez obzira na stavove i zahtjeve bilo koga u međunarodnoj zajednici, jer se, kako su istaknuli, radi o temeljnom interesu svake dobre države.

Dr Šimac je naglasio u kontekstu razgovora o biti države, osvrćući se na postavljeno pitanje o smislu osobnog zalaganja za samostalnu državu hrvatskog naroda, te umjetnu dvojbu između identitetskih i tzv. materijalnih ciljeva, da je upravo zbog toga,  zbog ostvarivanja vrhunskih materijalnih ciljeva radi afirmacije identitetskih ciljeva, što čini po njegovim riječima neraskidivu ciljanu cjelinu, iznimno bitno kako se upravlja državom. Naglasio je da se u Hrvatskoj već kronično zanemaruju znanje i uvažavanje struke i znanosti u upravljanju državom te da s toga imamo sve više problema u svim sferama društva. “Primjena vrhunskih znanja je ključno pitanje u današnjoj Hrvatskoj, jer iz upravljanja državom zapravo se razvijaju i očituju sve slabosti hrvatskoga društva.”, naglasio je dr. Šimac, a profesor Gjidara je apostrofirao upravno pravo kao temeljnu znanost bez koje je nezamislivo uspješno i dobro upravljati državom i društvom.

U tom kontekstu razgovor je išao prema dva nužna pitanja – o ostvarivanju političkih prava hrvatskog naroda u cjelini i gledajući pojedinačno, s pozicija državljana, te o korištenju znanja u upravljanju državom, s konačnim osvrtom na ulogu hrvatskih sveučilišta i akademske zajednice u donošenju i kreiranju nacionalnih politika. Voditelj je upravo ta pitanja potencirao naglašavajući nepostojanje jednoga elitnog nacionalnog strateškog instituta s najumnijim Hrvatima iz cijeloga svijeta, ali i s najboljim umovima uopće, koji bi bio izvorište potrebnih i konkurentnih znanja nacionalnim politikama. Potencirajući pitanja ostvarivanja izbornog i političkog prava državljana voditelj se referirao na znanstvene radove profesora Gjidare o izbornom i političkom pravu te znanstvene i stručne radove dr. Šimca o pitanjima tzv. političkog predstavništva.

I jedan i drugi su istakli vrlo ozbiljne nedostatke hrvatskog izbornog i političkog sustava, potpuno neodrživu situaciju da milijuni Hrvata izvan Hrvatske ne mogu ostvariti svoja temeljna politička prava te da je neodrživa činjenica da im je ustavno čak ograničena politička ravnopravnost s državljanima koji žive u Hrvatskoj. Dr. Šimac se vrlo oštro osvrnuo na neznanstvenu, necivilizacijsku i karikaturalnu formu tzv. poreznog obveznika u raspravama o izbornom i političkom pravu, s upozorenjem da takva kategorija ne postoji u politološkoj znanosti o političkim pravima, te da je to vrlo opasan pokušaj slabljenja samih temelja državne legitimnosti. Istaknuo je da je neodrživo da se u zakonodavnom domu hrvatskog naroda zastupnici ponašaju kao zastupnici regija, nekakvih interesnih grupa, manjina, predstavnici svojih, kako je rekao, lokalnih sredina, općina i gradova, s naglaskom da u Saboru svaki zastupnik mora predstavljati ukupan hrvatski narod, sve državljane bez obzira gdje živi i da je to temeljna zadaća zakonodavnog doma i svakoga njegovog člana.

S tim u svezi, voditelj je potencirao pitanje modela izbornoga sustava i načina izbora zastupnika, naglasivši da je pri ovakvom izbornom modelu s deset plus dvije izborne jedinice, zastupnik temeljem izborne odgovornosti prema onima koji ga biraju zapravo nužno usmjeren na zastupanje separatnih interesa nasuprot svenacionalnih, ističući čak i one antagonizirane kao u slučaju Pupovca i politike manjine, koja njega bira u Sabor. I dr. Šimac i profesor Gjidara su izričito zastupali s uvjerljivom znanstvenom, pravnom i politološkom argumentacijom, nužnost kreiranja izbornog modela koji će osigurati nacionalnu odgovornost zastupnika i stvaranje pretpostavki za kreiranja nacionalnih politika u interesu svih državljana Republike Hrvatske.

S tim u svezi profesor Gjidara je jasno naglasio svoju već publiciranu tvrdnju u znanstvenim radovima, iznesenu kroz pitanje jesu li Hrvati izvan Hrvatske ranjiva skupina prema praksi suda za ljudska prava u Strasbourgu, stavljajući to u kontekst pitanja o presudi suda u Muenchenu Perkoviću i Mustaću i prirodi osuđenog režima, da Republika Hrvatska mora sve učiniti kako bi se institucionaliziralo političko pravo hrvatskih državljana izvan Hrvatske i omogućilo im se prije svega kroz izborni sustav pravo potpune participacije u državnim politikama. Dr. Šimac je naglasio da njega ne zanima jedan ili tri preferencijalna prava, da je to kozmetika, te da on kao državljanin sa sviješću o svojim političkim pravima želi odlučivati o svakom zastupniku u Hrvatskom saboru. To je smisao pune demokracije u jednoj nacionalnoj državi, zaključio je dr. Šimac.

Profesor Gjidara je s tim u vezi, a u okviru pitanja o načinu donošenja najviših državnih odluka i kreiranju nacionalnih politika, snažno naglasio, navodeći nevjerojatne primjere iz osobnoga iskustva s hrvatskim sveučilišnim profesorima, pojam lojalnosti prema državi i narodu, kao civilizacijsku paradigmu, ali i standard obveznosti. Nazočnima je ispričao prispodobu s jednim zagrebačkim kolegom, kome je isticao lojalnost kao nužnu formu obveznosti i u konačnici pitanje osobnog morala, a koji mu je obveznost pokušavao tumačiti kao odnos znanstvenika i fakulteta na kojemu radi. “Taj čovjek uopće ne shvaća da njemu plaću samo prosljeđuje fakultet, on ne shvaća da ga plaća hrvatska država i da je njegova lojalnost prvenstveno određena obvezom prema hrvatskom narodu i državi, a ne prema fakultetu.”, rekao je profesor Gjidara. S tom prispodobom zapravo je uz dodatna objašnjenja i navodeći primjere iz osobnog iskustva iz Francuske, snažno upozorio na nevjerojatne činjenice da profesori s hrvatskih sveučilišta izravno sudjeluju u međunarodnim destrukcijama i klevetanju hrvatskoga naroda. I Gjidara i Šimac su istakli da je to činjenica koju ne bi tolerirala ni jedna moderna demokratska država.

U razgovoru, pitanjima koja je potencirao voditelj razgovora, a kasnije i kroz čitav niz pitanja sudionika tribine iz publike, valja istaknuti kategoričan, pomalo iznenađujući stav, profesora Gjidare da Francuska nikada neće pristati na federalni koncept Europske unije koji zastupa Njemačka. Iznenađujući zbog javne percepcije u Hrvatskoj, da su Macron i Merkel zapravo nositelji te ideje. I Gjidara i Šimac su jasno istakli da Europska unija ne može opstati bez uvažavanja suvereniteta nacionalnih država, a na eksplicitno pitanje voditelja može li Europa, a u okviru nje i Hrvatska kao država opstati bez kršćanske kralježnice, i dr. Šimac i profesor Gjidara su jasno naznačili da nitko i ništa ne može opstati bez uvažavanja svoga istinskog identiteta, pri čemu je dr. Šimac istaknuo snažnu kršćansku poziciju Roberta Schumanna, kao utemeljitelja suvremene Europske unije. Bilo je tu čitav niz zanimljivih detalja i informacija koje sudionici nisu imali prigode nikada čuti niti pročitati u hrvatskim medijima, primjerice da Sud Europske unije u Luksemburgu rješenja i sve procese vodi isključivo na francuskom jeziku, pa da je imperativ svih studija europskog prava, koje je upravo Gjidara bio ustanovio na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a koji su prestali postojati na žalost, frankoponska upravna i pravna tradicija, vrhunsko poznavanje francuskog jezika, pri čemu je istaknuo još jedan paradoks suvremene Hrvatske da je dr. Siniša Rodin, hrvatski predstavnik u tom sudu europsko pravo završio u SAD-u na engleskom jeziku!? Gjidara je tu činjenicu iznio kako bi ilustrirao model upravljanja hrvatskom državom, improvizaciju i nužne loše rezultate u svim oblastima, gdje se u samome sustavu zanemaruju temeljna znanja i racionalna i znanstvena polazišta. Valja svakako naglasiti, prvenstveno zbog potencijalnog interesa javnosti sklone osobnu znatiželju usmjeravati prema imenima ljudi, da je profesor Gjidara na voditeljevo pitanje o očitoj podcjenjenosti upravnog prava u Hrvatskoj, koje se gotovo ni ne spominje u javnom i akademskom diskursu, naglasio da je to pravo apsolutno najvažnije za upravljanje državom te da je u Hrvatskoj otac Vesne Pusić, pokojni akademik Eugen Pusić „grobar“ upravno-pravne znanosti i struke.

Tijekom jedno i pol satnog razgovora, s voditeljem i publikom, profesor Gjidara i dr. Šimac istaknuli su čitav niz iznimno zanimljivih činjenica, stavova i iskustava te usvojenih znanstvenih uporišta o najbitnijim aspektima hrvatske državne realnosti, koje je publika rijetko kad i gdje imala prilike čuti pa su i pitanjima, a pogotovo nakon tribine sudionici s neskrivenim zadovoljstvom zahvaljivali organizatoru, a pogotovo gostima na, kako su isticali svi od reda, rijetko kvalitetnom i sadržajnom razgovoru i događaju.

Izvor: hu-benedikt.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Pupovac: Moramo se izvući iz živog blata srpsko-hrvatskih povijesnih tema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Moramo se izvući iz živog blata srpsko-hrvatskih povijesnih tema, poručio je u nedjelju predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac na prijemu SNV-a u povodu pravoslavnog Božića na kojemu su se, kaže, okupili s jednim ciljem – za dobro srpske zajednice u Hrvatskoj, za dobro Hrvatske i za što je moguće bolje odnose Hrvatske s njezinim susjedima.

“Za dobro pravoslavnih, katoličkih i svih vjernika s kojima živimo u našoj zemlji. Mir Božji, Hristos se rodi!”, istaknuo je Pupovac.

Pupovac je naglasio važnost da se hrvatski i srpski narod slože oko nekih istina vezanih za stradanja i žrtve u proteklom ratu, te izrazio nadu da će 2019. biti godina unaprjeđenja hrvatsko-srpskih odnosa.

Istina je univerzalna i vrijedi za sve, iako mi činjenice gledamo različito i razumijemo različito, no put pomirenja je put dolaženja do istine na kojemu svatko treba pridonijeti koliko može, koliko zna i kolika mu je odgovornost, poručio je Pupovac nakon prijema SNV-a u povodu pravoslavnog Božića, komentirajući stajalište hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da nema pomirenja bez istine da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku, a što trebaju prihvatiti i  predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj.

Pupovac se složio i da Srbi u Hrvatskoj “svojim malim i skromnim doprinosom trebaju raditi na pomirenju i dolaženju do istine oko koje će se postići izmirenje – istine o žrtvama, o stradanju, o ratu i istine o tome kako ćemo u budućnosti gledati  jedni na druge”.

Dodao je i da je jutros na badnjačkoj svečanosti u uredu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića  izrazio nadu da će 2019., za razliku od prošle 2018., biti godina nastojanja za unaprjeđenje hrvatsko-srpskih odnosa.

“Smatramo da trebamo prevladati ravnodušnost, neku vrstu skepse da može biti bolje i suglasili se oko prijedloga kako i na koji način krenuti u rješavanje otvorenih pitanja. Nadam sa da će o tome biti vrlo brzo riječi i na razinama vlada Hrvatske i Srbije o nekim od otvorenih pitanja poput nestalih, sporazuma o procesuiranju ratnih zločina, kulturnom blagu, ali i o budućoj ekonomskoj i trgovinskoj suradnji”, rekao je Pupovac.

Plenković: Istina je ključna za pomirbu u Hrvatskoj

Novinare je zanimalo i kako Pupovac gleda na širenje Bandićeva saborskog kluba, na što je on rekao kako svatko odlučuje o tome gdje će biti i koju će opciju podržavati, ali se mora voditi i računa o tome da se ne ugrozi kredibilnost parlamenta i predstavničke demokracije.

“Sve ono što može ugroziti parlamentarizam, to mi ne možemo pozdraviti. No ono što je stvar slobodne odluke ljudi čistoga srca, to ne možemo osporavati. Ali, kada to dobije razmjere koji mogu ugroziti kredibilnost parlamenta i zastupnika, onda se trebamo početi pitati što je to”, rekao je Pupovac. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Plenković: Istina je ključna za pomirbu u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u nedjelju kako je istina ključna za pomirbu u Hrvatskoj te kako se ona odnosi na to da je Hrvatska bila žrtva agresije Miloševićeva velikosrpskog režima.

Plenković je to izjavio odgovarajući na pitanja novinara na primanju SNV-a u zagrebačkom Hotelu Sheraton te dodao kako je važno u procesu suočavanja s prošlošću napraviti iskorake.

Radimo na integraciji srpske manjine u Hrvatskoj, napomenuo je dodavši kako je proces mirne reintegracije jedna od najvećih ostavština predsjednika Franje Tuđmana na kojem treba graditi, jer je taj model spriječio brojne nove žrtve.

Smatra kako su pripadnici srpske manjine u Hrvatskoj svjesni svih okolnosti te naglasio kako i oni daju doprinos modernoj Hrvatskoj. Čine to, istaknuo je, prema vremenskom kalendaru za koji smatruju da je njima primjeren.

Na pitanje o rastu zastupnika Bandićeva saborskog kluba podsjetio je kako je i HDZ izgubio svoja tri zastupnika, koji su u Sabor ušli zahvaljujući njegovoj pogrešci. Za njih ni na koga drugog ne svaljujem odgovornost, nego ju preuzimam na sebe, rekao je Plenković dodavši kako bi se oni koji sada plaču trebali zapitati koga su i kako stavljali na liste.

Naglasio je da parlamentarna većina ima 77 zastupnika, a sve ovo što se sad događa – slabosti HSS-a, SDP-a i MOST-a – to su procesi koji se odvijaju nevezano za Vladu i HDZ.

Napomenuo je i kako je proces kupnje borbenih zrakoplova od Izraela provjeren. “Hrvatska je imala stručni tim koji je analizirao sve ponude”, rekao je dodavši kako je izraelska ponuda tada, na temelju procjene stručnoga tima, ocijenjena kao najbolja i najkompletnija.

Sada su s američke strane artikulirane rezerve koje na ovaj način ranije nisu bile artikulirane, istaknuo je Plenković.

Naglasio je kako očekuje dodatno očitovanja izraelske strane. Podsjetio je da je još u siječnju prošle godine poslao na dodatno očitovanje jedno izaslanstvo u Izarel, a drugo u SAD, i dodao kako su se izaslanstva tada vratila s pisanim izvješćima da je “to sve uredu”.

Na temelju toga su, naglasio je, donesene konačne odluke. Dodao je i kako će, prema navodima MORH-a, izraelsko izaslanstvo idući tjedan boraviti u Zagrebu.

Opovrgnuo je pisanje medija o postojanju dokumenta koji je američka strana navodno poslala Hrvatskoj o tomu da nije moguća prodaja njihovih zrakoplova. “Ne. Ja taj dokument nisam vidio, ne znam o čemu se radi”, rekao je.

Ovo je jedna situacija koja nije dobra, ali tu nema nikakve štete za državni proračun, rekao je Plenković i dodao kako ugovor nije potpisan, te da je Vlada isključivo donijela odluku o odabiru.

Kao što je odluku donijela, tako je može i poništiti, poručio je hrvatski premijer. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari