Pratite nas

Pregled

WHO proglasila epidemiju ebole u Zapadnoj Africi međunarodnom zdravstvenom prijetnjom

Objavljeno

na

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju ebole u Zapadnoj Africi međunarodnom zdravstvenom prijetnjom, javlja BBC.

Ebola-story.jpegDužnosnici WHO-a istaknuli su da je nužna koordinirana međunarodna reakcija kako bi se zaustavilo i smanjilo širenje virusa. Izjava je uslijedila nakon dvodnevnog zasjedanja u Švicarskoj. Organizacija je posljednje širenje ebole nazvala “izvanrednim događajem”.

“Moguće posljedice daljnjeg međunarodnog širenja ebole iznimno su ozbiljne”, zaključeno je.

“Živimo u povezanom svijetu i sigurno će netko s ebolom doći u SAD te zaraziti svoje bližnje”

Neizbježno je da će neke od osoba koje u Sjedinjene Države dolaze iz afričkih zemalja stići zaražene i da će inficirati svoje bližnje, kazao je u četvrtak američki dužnosnik.

Međutim, njegovo je mišljenje da nema rizika od epidemije na američkom tlu s obzirom na učinkovitost zdravstvenog sustava koji će ih odmah staviti u karantenu i liječiti.

“Sigurno je moguće da osobe koje su bile na terenu i vrate se u SAD ovdje razviju ebolu nakon što su drugdje bile izložene virusu”, rekao je Tom Friede, direktor Saveznih centara za kontrolu i prevenciju bolesti, na saslušanju pred pododborom Predstavničkog doma. “Isto tako, vrlo je moguće da te osobe zaraze svoje bližnje ili osoblje koje ih liječi ako se bolest brzo ne prepozna”, rekao je.

“Živimo u vrlo povezanom svijetu i neizbježno je da će biti putnika, američkih državljana i drugih koji će putovati u te zemlje.. i vratiti se sa simptomima”, nastavio je, ali je naglasio da ipak neće biti epidemije ebole u SAD-u jer zemlja “raspolaže opremom i karantenom u svim velikim bolnicama”.

Hrvatska već od druge polovice travnja, sukladno preporukama Europske komisije, poduzima mjere vezane uz smrtnonosnu ebolu. Za takve mjere zaduženo je Ministarstvo unutarnjih poslova koje provodi mjere po uputama Ministarstva zdravlja i u suradnji sa Zavodom ja javno zdravstvo. U sklopu mjera provodi se nadzor osoba koje su možda došle iz tih zemalja u kojima je zabilježena ova smrtnosna epidemija.

“Još je sredinom travnja Europska komisija dostavila obavijest kojom traži od svojih članica intenziviranje nadzora nad putnicima iz zemalja ugroženih virusom ebole – hemoragijske groznice: Potrebno je uspostaviti strogi granični nadzor nad putnicima i osobnom prtljagom putnika koji dolaze s Afričkog kontinenta, posebno iz afričkih zemalja: Mali, Siera Leone, Gvineja i Liberija kako bi se spriječio eventualni unos bolesti Ebole. Sukladno navedenom molimo Vas da pojačate kontrolu putnika na ulazu u RH iz područja i zemalja kako je naprijed navedeno, a poglavito u zračnim lukama. Koliko je to god moguće molimo da se neposrednim razgovorom s putnicima utvrdi mjesto primarnog polazišta. U skladu s time, Ministarstvo zdravlja dalo je nakon primanja obavijesti EK Ministarstvu unutarnjih poslova upute o provedbi mjera pojačanog nadzora u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.

“Beogradski aerodrom je najugroženije područje zbog tranzita iz mjesta zahvaćenih epidemijom”, rekao je novinarima srpski ministar zdravlja Zlatibor Lončar prije tjedan dana dodajući kako će i beogradski i niški aerodrom biti pod mjerama pojačanog nadzora te da će biti pojačano prisustvo granične sanitarne inspekcije.

“Poduzet ćemo sve potrebne mjere da se preduhitri pojava ove bolesti i njeno eventualno širenje na naše područje”, rekao je ministar i dodao da neće biti opuštanja ni u cestovnom prometu, prenosi agencija Tanjug. Lončar je rekao da im Svjetska zdravstvena organizacija šalje detaljna uputstva i preporuke o ponašanju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Objavljeno

na

Objavio

Šefica klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, profesorica Alemka Markotić kaže da nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije.

“Nula nije jedini kriterij. Većina zemalja nije proglasila kraj, tu je niz faktora. Mi smo poželjni za dolaske turista i bit ćemo oprezniji jer još se mogu očekivati određena žarišta. Kad budemo siguni da neće biti većih problema, onda ćemo predložiti da se završi s epidemijom”, rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV.

Ravnateljica klinike ističe kako trenutno nema mogućnosti ustvrditi je li virus oslabio jer je za to potreban niz pokusa, no bitno je da smo zaustavili širenje.

“Svaka epidemija ima uzlaznu i silaznu fazu, na početku i kraju bude blažih slučajeva”, kaže Markotić.

Također još nije poznato koliko će trajati cjepivo i u kojim dozama će biti potrebno.

“Dva cjepiva su najperspektivnija, američko i britansko, sad gledaju hoće li ljude cijepiti i s kojim dozama i koliko će trajati ta zaštita. To će biti predmet istraživanja u idućih godinu, dvije, tri”, kaže Markotić te dodaje kako se ne može ustvrditi ni hoće li se virus vratiti na jesen, hoće li ostati u populaciji, povremeno se javljati ili potpuno iščeznuti.

“Teško da će netko od stručnjaka reći tako nešto sa sigurnošću”, rekla je Markotić te dodaje kako je iz švedskog primjera vidljivo da se kolektivni imunitet neće samo tako steći te kako se jedino cijepljenjem može postići zaštitni imunitet kod većeg broja ljudi.

Što se tiče seroloških testiranja Markotić kaže da su rezultati u tijeku, a ima određenih neobičnih situacija pa će biti potrebne dodatne provjere.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ministar Horvat: Vladajući predlažu 14 radnih nedjelja kroz godinu

Objavljeno

na

Objavio

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je u subotu u Čakovcu da u javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovini po kojemu će 14 nedjelja biti radnih, a poslodavci će moći odabrati kojih će to 14 nedjelja biti.

Za takvo rješenje se, naglasio je, odlučilo nakon više od dvije godine analiziranja situacije u trgovinu na području Hrvatske i uz veliku dozu konsenzusa koji je postignut, ne samo sa socijalnim partnerima,  nego i sa zainteresiranom javnošću. Mijenja se članak 57. unutar kojeg se regulira rad trgovina nedjeljom, a 14 je odabrano zbog stava Obrtničke i Gospodarske komore te  velikog dijela HUP-a da je 14 nedjelja profitabilnih, a ostale stvaraju poslodavcima gubitke.

„Konsenzusom je dogovoreno da se blagdanima i praznicima ne radi, a mi ćemo u tom članku zakona još definirati rad subotom, hoće li to biti do 21 ili 22 sata“, izjavio je Horvat kazavši kako će Zakon pustiti u javnu raspravu nakon što to epidemiolozi dozvole i iz uredbe maknu epidemiološku neradnu nedjelju.

Na pitanje novinara što sa turističkom sezonom, odgovorio je kako trgovački sektor u onim dijelovima zemlje gdje je turizam prioritetan također smatra kako u 14 nedjelja trgovine rade profitabilno.

„Svjesni činjenice da su nam petak, subota i ponedjeljak negdje na 16 posto ukupnog volumena trgovine i ako nam ta ista analiza pokazuje da je ta nedjelja na 8 posto, postoji jasna ekonomska konotacija unutar čega te nedjelja ne treba biti radna“, poručio je dodavši kako su posljednja tri mjeseca pokazala da trgovačku nedjelju vrlo efikasno možemo kompenzirati s petkom, subotom i ponedjeljkom.

„Nema nikakvoga prijepora da se ovakav zakon pusti u javnu raspravu i konstrukcijom nove Vlade u rujnu i usvoji“, istaknuo je. Kazao je kako su vrlo dobro proučili sve europske zemlje, a tri modela su se iskristalizirala kao prioritetna unutar kojih se regulira rad nedjeljom. Naglasio je da je jedan od njih slovenski, ali su se odlučili za malo drugačiju varijantu.

„Poslodavci će dobiti priliku da između sebe odrede ili dogovore koje će to trgovine raditi kojih 14 nedjelja“, rekao je Horvat.

Ni jedan konstruktivan prijedlog od Bernardića

Demantirao je da je riječ o predizbornom triku jer se Zakon pripremao više od dvije godine, a konstrukcijom novih uvjeta u granskom kolektivnom ugovoru, dođemo u situaciju da ta nedjelja bude plaćena minimalno 50 posto više, dometnuo je.

Na izjavu predsjednika SDP-a Davora Bernardića da je Andrej Plenković neodlučan oko svega, pa tako i neradne nedjelje, poručio je kako bi volio da Bernardić malo češće obilazi Hrvatsku kao što to radi predsjednik Vlade RH.

„Ni jedan konstruktivan prijedlog nisam čuo od Bernardića. Europske investicije mijenjaju Čakovec i sjeverozapadnu Hrvatsku, a to što gospodin Bernardić ne želi o tome ništa znati ili još manje obići ta gradilišta, je sušta suprotnost onome što radi Andrej Plenković“, odgovorio je.

Predizbornu retoriku SDP koji Vladu proziva za korupciju i da nije napravila ni jednu reformu, Horvat je komentirao kako je puno više članova i dužnosnika iz SDP osuđivano zbog korupcije.

„Gospodin Bernardić neka prvo reda napravi u ‘svom kokošinjcu, a nakon što jedna takva lisica kao što je on uđe u kokošinjac, sve korisne kokice će se razletjeti’. To će se dogoditi na ovim izborima jer HDZ na izbore ne izlazi s kočijaškom retorikom gospodina Bernardića“, kazao je Horvat.

Ministar gospodarstva podsjetio je kako su se u protekle tri godine stabilizirale javne financije, povećala sposobnost hrvatskog gospodarstva za proizvodnjom dodane vrijednosti, povećao izvoz, tri godine za redom proračunski suficit, a sve to, istaknuo je, znači da ova Vlada vrlo dobro kontrolira proračunski novac i investira ga tamo gdje je najpotrebnije.

O izjavi čelnog čovjeka SDP-a da je glas za HDZ glas za korupciju, nakon što je Andrej Plenković izjavio kako je glas za SDP glas za Miroslava Škoru, rekao je kako danas rijetko tko sluša jednog Bernardića pogotovo retoriku kakvom se služi. „Mislim da je Bernardić preskočio koji razred osnovne škole i možda bi se u nju trebao vratiti“, dometnuo je Horvat.

Smatra da je Plenkovićeva i HDZ-ova retorika suprotna, ona “ide prema viziji moderne europske države s kontinuiranim gospodarskim rastom, bez nepotrebnog trošenja proračunskog novca, kao i eliminacijom svih onih problema iz prošlosti koji su nam se srušili iz ormara, a sada su iza nas”.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari