Pratite nas

Komentar

Progresivistička Hrvatska – Otok u moru sve jačeg EU populizma?

Objavljeno

na

Ilustracija Večernji.hr

U VL. od petka objavljena je zemljopisnopolitička mapa Europe na kojoj se jasno vidi obujam populizma u Europskoj zajednici, što je i tema objavljenog članka. Na mapi Republika Hrvatska je mali obalni otočić, gdje nema populizma, a okolo su s oznakom populizma Italija, Slovenija, Austrija Mađarska, BiH, Srbija, Bugarska i Grčka. Populizam je u tim i drugim državama i članicama EU označen kao ili vlast, ili oporba, ili podržavatelji vlasti.

Članak je naslovljen:“POPULISTI SVE JAČI U EUROPI“, s podnaslovom: Hrvatska otporna, ali, (uz skeptično, op.a.) dokad?“

S obzirom na medicinski element, a to je otpornost ili imunitet Hrvatske, članak ocjenjujemo, pisanim s medicinskog stajališta. Pitanje je i jesmo li otporni po poznatom filmu „Otporan na metke“, ili na terapiju. Ili na populizam. Ili nam je terapija potrebna, ako to kažu doktori iz nekog famoznog velikog B…

Anamneza je sadržana u dijelu članka koji citiramo:

„ I dok gotovo i nema zemlje koja je ostala imuna na zov onih koji su, barem to tvrde, u stanju riješiti ozbiljne probleme visokog javnog duga, previsokih poreza i migrantske politike preko noći, najgore je u srednjoistočnoj Europi. Dok su se populisti već stabilizirali na vlasti u Mađarskoj, gdje su pokazali i solidne ekonomske rezultate pa im je dugoročna perspektiva zapravo svjetla, počeli su mijenjati društva i u ostalim zemljama Višegradske skupine ili u Grčkoj gdje je krajnja ljevica zasjela u vladu. Sukobi između populista i progresivaca EU gotovo su se institucionalizirali…“

Nalazi Večernjaka pokazuju da je Hrvatska zasad otporna, ali i postavlja se pitanje do kada. Terapija se može samo zamišljati.

“Svako jutro jedna kajgana” – Komentar Antun Drndelić

Naime, iz citiranog dijela se uz malo mašte može iščitati da populizam nastaje kao nekakva politička reakcija, koju narod prihvaća. Iz citiranog se vidi da narod prihvaća inicijative u nekom od političkih oblika političkog organiziranja na ne rješavanje ozbiljnih problema kao što su visina javnog duga, previsoki porezi, migrantska politika… Vjerojatno ima još problema koji nisu ovom prigodom spomenuti. I kada se već napominje da je najgore, glede populizma, u srednjeistočnoj Europi i naglašava da su se populisti već stabilizirali na vlasti u Mađarskoj, pazi sad, gdje su pokazali solidne ekonomske rezultate, onda treba malo zaguglati. I vidjeti kako se to populizam tumači u političkoj teoriji i praksi.

Prema Wikipediji:“ Populizam (iz latinskog: populus = narod) označava način politike koji prikazuje “istaknutu bliskost narodu” i instrumentalizira nezadovoljstvo, strahove i aktualne sukobe za vlastite potrebe. Apelira na instinkte i nudi jednostavna rješenja pri čemu se aspekti praktične izvedivosti uvelike zanemaruju. Blaćenje političkih protivnika, stanja u državi i kritike bez konstruktivnih elemenata su također neki od elemenata klasičnog populizma.“
I još. Pojam se, ukratko, u suvremenoj politici uglavnom koristi u pejorativnom značenju.

Naš je dodatak da se je često populizam etiketa za jedne, bilo koje političare i političke subjekte, protiv bilo kojih drugih.

Moguća je i zbunjenost i miješanje pojmova populizma, koji sugerira vezu s narodom i demokracije, jer se demokracija provodi, ali i prevodi i kao vladavina naroda. Po tomu bi se moglo razmišljati da je populizam politika u sklopu demokracije. I nije suprotna demokraciji. U analizu ne bi ulazili i prepuštamo ju politolozima i političarima, a njihove rasprave, stavovi i zaključci su toliko stručni, da su običnom populusu, uključujući i pisca ovog članka, ionako teško razumljivi. I još manje jasni.

Vraćamo se sintagmi da su se „sukobi između populista i progresivaca EU gotovo institucionalizirali…“ To znači da su rasprave o tom pitanju vjerojatno pred vratima EU organa.

I, sada imamo teško razumljivu situaciju. Imamo, prema članku u VL, progresivce EU s jedne strane, i populiste, s druge strane. Kako to razumjeti običnom čovjeku koji je u prigodi gledati zemljopisnu mapu na kojoj je bojom Europa, točnije EU, podijeljena na dva približno jednaka dijela. Zemljopisno. Među progresistima su najrazvijenije i najbogatije europske zemlje na zapadu kontinenta, a među populistima ostali, istočni dio. Podjela bojama na mapi je i „politička“ podjela? Hoće li postići neki vid realnosti, pokazat će se. Sjetimo se rasprava o EU različitih brzina…

Ako uzmemo u obzir Wikipedijin opis populizma, podjela, ako ona bude stvarno postojala, mogla bi se rješavati politički po „špranci“ akcija/reakcija gdje bi u ovom slučaju akcija vjerojatno bili progresivci, a reakcija populisti. Povijest poznaje i pokazuje rezultate takvih podjela i njihova rješavanja, ali se nadamo da su oni danas ipak podložni humanijim, kulturnijim i političnijim akcijama, u kojima se ne bi rješavalo po sustavu u kojem pobjeđuje onaj koji drži pendrek i kundak. Naravno, u figurativnom smislu.

Tim više što je u članku naglašeno i može se iščitati, jednostavno ali i znakovito rečeno, da se progresivci bave dugoročnim rješavanjem aktualnih političkih pitanja, a populisti bi to na brzinu, preko noći, uz pomoć djelovanja na narod.

VL se u članku uopće ne bavi pitanjem tko je proizveo spomenute probleme kao što su visoki javni dug, previsoki porezi i migrantska politika, na što se, očekivano, populistički reagira. Vjerojatno su opet jednom svemirci na djelu.

I na kraju još dva zanimljiva mišljenja na koji se način izražava i govori i reagira kada se radi o populizmu u nas. Poznati politički analitičar drži kako iskustvo rata i nastanka države Hrvatsku štiti od populizma koji veliki dio birača i dalje osjeća kao ugrozu. S druge strane, isto tako poznati bivši nogometaš, sada na radu u FIFA-i, drži da se „malo političara kod nas snalazi u definiciji društvenih prioriteta. Zato u jeftinom populizmu traže svojih navodnih pet minuta slave i bitnosti“.

Pa se onda ti, obični čovječe, zajedno samnom, snađi u odgovoru samom sebi o tomu što je, i ima li ga ili nema u nas, i gdje? Naravno radi se o populizmu…

Pojam se, ukratko, u suvremenoj politici uglavnom koristi u pejorativnom značenju.

Etimološka usporedba demokracije i populizma navodi na zaključak kako je riječ o pojmovima sličnog značenja. Demokracija doslovce znači vladavinu naroda, dok populizam ima podrijetlo u latinskoj riječi populus ili narod.

Antun Drndelić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Božinović: Unatoč pokušaju destabilizacije nacionalna sigurnost nije ugrožena

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u utorak kako je Sigurnosno obavještajna agencija (SOA) utvrdila da su fotografije potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića objavljene u Nacionalu fotomontaža te da unatoč pokušaju “destabilizacije pojedinca i institucije koju predstavlja” nacionalna sigurnost nije ugrožena.

“Što se tiče načina kako SOA radi mislim da ni jedna obavještajna služba u svijetu o tome previše ne govori”, rekao je Božinović novinarima nakon sastanka s ministrima unutarnjih poslova Albanije Sanderom Lleshajem i Crne Gore Mevludinom Nuhodžićem. Dodao je da policija radi u uskoj koordinaciji sa SOA-om i Državnim odvjetništvom te da će ta koordinacija u budućnosti biti sve intenzivnija zbog suočavanja s raznim vrstama “podmetanja”.

“Jednostavno sve sigurnosne službe u Hrvatskoj će u buduće morati intenzivirati svoju suradnju na razotkrivanju svih mogućih podmetanja koja imaju za krajnji cilj destabilizaciju političkog života pa ako hoćete i Vlade, ali neće uspjeti u tome”, poručio je Božinović.

Kazao je da će istraga pokazati tko stoji iza Tolušićeve fotomontaž, a na pitanje radi li se, možda, o unutarstranačkom obračunu kazao je da ne zna o čemu je riječ jer su dobili tek preliminarnu informaciju.

“Kao što sam rekao, zajedničkim radom Sigurnosno obavještajne agencije, MUP-a i Državnog odvjetništva poduzet će se sve potrebe radnje da bi se razotkrilo počinitelja”, kazao je Božinović.

Ministar je novinarima odgovorio da nacionalna sigurnost nije ugrožena jer sve službe koje o tome brinu svoj posao rade vrlo profesionalno.

Upitan zašto se u Vladinom priopćenju kaže da se radi o pokušaju destabilizacije, ministar je rekao kako je očito da je to pokušaj destabilizacije ne samo pojedinca već institucije koju predstavlja. “To hrvatske institucije dopustiti neće”, poručio je Božinović.

Tjednik Nacional objavio je sporne fotografije i članak pod naslovom “Kurva i kokain u vrhunskoj montaži za kompromitaciju Tomislava Tolušića”. Time se, pišu, htjelo politički uništiti potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede.

Vlada je u utorak objavljene fotografije osudila kao perfidne i protuzakonite krivotvorine, ustvrdivši da za cilj imaju kompromitirati najviše državne dužnosnike, a od policije, DORH-a i svih nadležnih službi očekuju da se taj slučaj istraži i pronađu počinitelji “još jednog krajnje podmuklog pokušaja destabilizacije vlasti i pravnog poretka”.

(Hina)

 

Vlada RH najoštrije osudila perfidnu i protuzakonitu krivotvorinu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Povratak Željka Komšića sa zasluženog godišnjeg odmora

Objavljeno

na

Objavio

isječak/ilustracija

Tri dana prije nove 2019. godine, Željko Komšić obratio se svim građanima (nipošto kolektivima) čestitajući im – novu godinu. A onda je ranim jutrom tog 28.12.2018. otišao na zasluženi godišnji odmor. Ipak je već dva mjeseca na zahtjevnoj funkciji, piše novinar i kolumnist Tvrtko Milović na svojoj facebook stranici.

Nije se Komšić javljao narednih deset dana. Da nije navratio Dan Preda, ne bi se Komšić do danas pojavio na poslu.

Svjež i odmoran, u novoj godini odredio je sebi nove grandiozne političke ciljeve od kojih će koristi imati svi građani (nipošto kolektiviteti) – odlučio je popraviti imidž u regiji!  Što se tiče BiH, nema više kome prodati priču. Svi ga znaju, tu je već 20 godina, nije promijenio retoriku ni za milimetar. Kakav je bio kao načelnik Novog Sarajeva takav je i danas.

U cilju promocije u Hrvatskoj prihvatio je poziv Aleksandra Stankovića. Emisija Nu2 je gledana, novinar na istoj ideološkoj liniji…
Hrvati iz BiH su počeli negodovanja otkud uopće Komšića kao gosta. A ako Hrvati iz BiH nešto ne vole onda se to ne smije propustiti.

No, emisija nije bila onakva kakvom se Komšić nadao. Da je očekivao agresivna Stankovićeva pitanja sigurno ne bi bio gost. Komšić ima dugu tradiciju izbjegavanja njemu nenaklonjenih novinara. Tako je krajem 2008. zvao u Washington mog urednika Omera Vatrića tražeći da ja ne budem novinar na intervjuu koji sam dogovorio za Glas Amerike. Vatrić se pokazao kao profesionalac pa je čitav intervju otkazan, piše Milović.

Do danas nije zabilježeno da Komšić bude izložen oštrijim pitanjima. Osim kad ga novinar iznenadi. Kao Stanković.

Željko se naravno nije snašao. Pošteno se izblamirao. Prodaja magle čak ni kronično neupućenoj i naivnoj hrvatskoj javnosti nije uspjela.

Ogorčeni na intelektualnu inferiornost naspram Stankovića, nekolicina novinara žalila se na novinarska pitanja (!?). Smeta im što Stanković jednostavno nije pustio Komšića da priča što god želi. Jer kao što tvrdi Dženana Karup Druško, Komšić je otišao da objasni neke stvari a ne da ga se tu ispituje. Još bolji je Drago Pilsel kojem smeta što se postavljaju pitanja nekom tko je ratovao protiv Ratka Mladića! Stvarno je Stanković gad… čuj postavljat pitanja nekom tko je ratovao protiv Ratka Mladića.

Pilsel i Duhaček zbog Komšića šire govor mržnje protiv hrvatskih medija u BiH

No, Komšiću ne treba televizija da priča gluposti. Sutra dan je produžio do Ljubljane na IFEMES (bošnjački) institut. Tamo je izvalio da “Europska unija treba štititi prava građana a ne kolektiviteta”.

Na ovo bih se osvrnuo jer ovu besmislicu Komšić ponavlja zadnjih godina ko pokvarena ploča.

Europska unija, kao i sve zemlje članice UN-a (A to su valjda svi osim Abhazije, Južne Osetije i Nagorno Karabaha) obavezne su po potpisanim rezolucijama štititi i prava kolektiviteta.

Kolektivi mogu biti razni. Recimo, djeca su kolektiv. Njih štiti UNICEF. Migranti su kolektiv. Žene su kolektiv. Nezaposleni su kolektiv. Bolesni su kolektiv. Homoseksualci su kolektiv. Jezične i nacionalne manjine su kolektiv. Astrolozi su kolektiv. Svi ljudi na svijetu (građani, ako želite) su dio nekakvog kolektiva, odnosno kolektiviteta.

IFIMES

izvor: IFIMES

Svi ljudi na svijetu imaju zagarantirano pravo biti dio kolektiva, i to njihovo pravo na kolektivitet jeste građansko pravo!
Dakle, nisu prava kolektiviteta u sukobu sa pravima građana. Naprotiv, prava kolektiviteta su njihov osnovni dio.

Svaka skupina ljudi, a mi u BiH najčešće govorimo o etničkim skupinama, imaju pravo biti kolektiv i biti suvereno političko tijelo. I država BiH, a time i njen nesretni član Predsjedništva, su dužni to pravo garantirati.

A ne hodati po regiji i mlatiti kako prava kolektiviteta ne postoje, ili još gore – da ih se ne smije uvažavati.

Dakle predsjedniče, uhvati se malo knjige a manje godišnjeg odmora, upozorio je Milović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari