Pratite nas

Politika

Projekt Domovina U ime obitelji ne izlazi na izbore: “Sustav je nepravedan”

Objavljeno

na

Projekt Domovina (U ime obitelji) ne izlazi na izbore, ali će u svakoj izbornoj jedinici preporučiti kandidata.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Ovim putem želimo hrvatsku javnost izvijestiti kako je politička stranka Projekt Domovina odlučila da neće izaći sa svojim kandidatima na parlamentarne izbore u nedjelju, 11.9.2016. Na prošlim izborima za Hrvatski sabor, prije devet mjeseci, izašavši samostalno pod imenom U ime obitelji – Projekt Domovina dobili smo povjerenja ukupno 24 000 birača, ali nismo prešli visoki prag od 5%. Istovremeno, 90% stranaka u lijevoj i desnoj koaliciji svojim je glasom poduprlo 3 ili 4 puta manje birača – ali su ušli u parlament trgujući s dvjema najvećim strankama – HDZ-om i SDP-om. Ovim samostalnim izlaskom još smo jednom potvrdili nepravednost izbornog sustava za čiju je promjenu građanska inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ prikupila više od 380 000 potpisa hrvatskih birača.

Proteklih mjesec dana Projekt Domovina obavila je razgovore s brojnim političkim strankama i pojedincima – svima se i ovim putem zahvaljujemo na vremenu i povjerenju. Kako se u ovih devet mjeseci od zadnjih izbora nisu promijenile okolnosti, procijenili smo da ćemo najviše doprinijeti izboru kvalitetnih saborskih zastupnika tako da potaknemo naše birače i podupiratelje da izađu na izbore te da svoj, preferencijalni glas, daju kandidatima koji će ih predstavljati na pošten i dosljedan način. Politička stranka Projekt Domovina će surađujući s udrugom U ime obitelji svojim biračima i podupirateljima u svakoj izbornoj jednici preporučiti kandidata koji se zalaže za zaštitu i promicanje braka i obitelji, vjerskih i građanskih sloboda, demokratizaciju Hrvatske te borbu protiv svakog oblika korupcije koja je jedna od glavnih kočnica gospodarskog oporavka Hrvatske.

Analize pokazuju, naime, da su zadržana dominantna promišljanja na HDZ/SDP polovima koja u skorijoj budućnosti neće donijeti željene promjene u Hrvatskoj, no volju birača poštujemo. Vjerujemo da ćemo daljnjim postojanim radom te izlaskom na lokalne izbore ukloniti nepovoljne izborne okolnosti te djelotvorno proširiti ispravne vrijednosti u društvu, kao i demokršćansku opciju u politici. Tako ćemo, nakon preporuka za kandidate saborskih zastupnika, u prvi fokus Projekta Domovine staviti lokalne izbore naredne godine”, stoji u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Prve projekcije: Tko će sve iz Hrvatske ući u Europski parlament

Objavljeno

na

Objavio

Prema prvim projekcijama o tome kako će izgledati novi Europski parlament, od 12 hrvatskih mjesta HDZ-a osvaja 6, SDP 3, Živi zid 2 i Most 1.

Europski parlament objavio je u ponedjeljak prvu skupinu projekcija o tome kako će izgledati novi parlament na temelju ispitivanja javnog mnijenja u državama članicama provedenih početkom veljače 2019.

Ti se podaci osnivaju na informacijama iz pouzdanih istraživanja koja su provele stručne ustanove u državama članicama, a za Parlament ih je prikupila agencija Kantar Public.

Anketu u Hrvatskoj provela je Promocija plus.

Prema istraživanju provedenom 6. veljače, HDZ osvaja 32,1 posto glasova, što nosi šest zastupničkih mjesta. Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto glasova i tri zastupnička mjesta. Slijedi Živi zid s 12,3 posto i dva mjesta te Most sa 7,4 posto i jednim zastupničkim mjestom.

Stranke koje ne uspijevaju dobiti zastupničko mjesto predvodi START koja je peta po redu s 5,2 posto glasova, zatim Glas s 4,3 posto, NHR s 3,7 posto, HSS s 3,6 posto, Bandić Milan 365 2,3 posto, HNS 1,8 posto, IDS 1,8 posto, sve ostale stranke 5, 8 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari