Pratite nas

Promicanje srpske ugroženosti u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Nije Pupovac u svom subotnjem političkom istupu, dok je optuživao Hrvate za proizvodnju mržnje, stigao osuditi srpsku proizvodnju zla, koja se u slučaju ubojstva dvojice hrvatskih mladića ponajviše hrani i nadahnjuje upravo velikosrpskom politikom.

U punom je zamahu homogenizacija srpstva po Hrvatskoj, a mobiliziraju ga uz tradicionalnu potporu Srpske pravoslavne crkve, ovaj put na čelu s episkopom Fotijem, predsjednik odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora i nepovrjedljivi vožd srpske manjine u Hrvatskoj Milorad Pupovac. Političko srbovanje koje se prošloga vikenda manifestiralo glamuroznim skupom u Zagrebu podsjetivši na trenutak na one glasovite Miloševićeve mitinge, kojima je retorikom o ugroženim Srbima pokušavao mijenjati tadašnji ustav jugoslavenske federacije i ovaj je put odaslalo lažne poruke o navodnoj srpskoj  ugroženosti po Hrvatskoj, a koje su svojom nazočnošću poduprli predstavnici srbijanske države te Republike srpske iz susjedne Bosne i Hercegovine, ali i predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović.

Tako je Pupovac, kao eksponent nove velikosrpske politike, umješno iskoristio svoj sukob s predsjednikom hrvatske države Ivom Josipovićem te dodatno učvrstio vlastiti položaj na čelu srpske manjine. Relativiziravši pak svoj „etnobiznis“, povlačenjem od kupovine skupocjenoga automobila novcima iz hrvatskoga državnog proračuna, priklonio se štedljivosti socijalističke frakciji Zorana Milanovića te navodno braneći premijerov ugled od oporbenih prigovora otvorio prostor za napadaj na vukovarske stradalnike, koji se protive nasilnom postavljanju dvojezičnih ploča u Vukovaru.

Nije se Pupovac u slučaju Vukovara držao toliko puta isticanih brojidbenih podataka o lažnom broju Srba u tom gradu i njihovu upitno prijavljenom prebivalištu, kao kad mu je to trebalo u slučaju „rata“ protiv Hrvata iz BiH, koje su uglavnom s nekadašnjega prostora Turske Hrvatske protjerali upravo Pupovčevi sunarodnjaci, proglasivši i njihove domove svoji isključivim etničkim i ratnim plijenom – Republikom srpskom! Kao posljedak, između ostaloga i Pupovčevih povika na hercegbosanske Hrvate, mladi je četnik nedavno u svom zločinačkom pohodu na Gvozd nožem ubio dvojicu hrvatskih mladića, čiji su roditelji bježeći prije dvadesetak godina od velikosrpske politike utočište pronašli u tom hrvatskom gradiću.

Nije Pupovac u svom subotnjem političkom istupu, dok je optuživao Hrvate za proizvodnju mržnje, stigao osuditi srpsku proizvodnju zla, koja se u slučaju ubojstva dvojice hrvatskih mladića ponajviše hrani i nadahnjuje upravo velikosrpskom politikom. Kad su brojke protiv njega, Pupovac izvlači slova ćiriličnoga pisma, manipulirajući tvrdnjom kao je ćirilica i hrvatsko pismo. Naravno da jest, samo što je tada riječ o bosančici, hrvatskom tipu ćirilice, koju Srbi ne raspoznaju kao svoje pismo, a Hrvati se njome, kao i glagoljicom ne služe već gotovo dva stoljeća. Može li se postavljati mrtvo pismo, o kojem Pupovac s pravom govori kao hrvatskoj inačici ćirilice, umjesto srpske na ploče po hrvatskim gradovima i mjestima gdje to zahtjeva srpska mnjina? Uostalom bosančica je uglavnom bila pismo bosanskohercegovačkih Hrvata koji danas sve više snose posljedice politike Pupovčevih sunarodnjaka.

Nakon određene homogenizacije i proračunato potaknuta srpskoga eničkoga nacionalizma, kojeg je najbolje manifestirao Milorad Pupovac, još je dugoročno katastrofalnije poruke uputio izaslanik predsjednika srbijanske Skupštine Milorad Linta, koji unatoč desetljetnom pasivnom i mirnom odnosu Državnoga odvjetništa prema pripadnicima srpske viojske koja je počinila zločine tvrdi  kako su velik problem u međunacionalnim odnosima uhidbe Srba po potjernicama podignutim po, kako kaže, famoznim optužnicama. Te su optužnice, smatra Linta  bile sredstvo za zastrašivanje Srba, kako se ne bi vraćali u Hrvatsku.

Zato izaslanik srbijanske Skupštine predlaže da se počiniteljima ratnih zločina sudi u mjestima njihova prebivanja, čime bi se, kako upozoravaju pravnici narušilo načelo o suđenju počiniteljima zločina u državama gdje je zločin počinjen. Naime, rat se nije vodio u Srbiji nego u Hrvatskoj na kojun su agresiju izvele Srbija i bivša Jugoslavija. Nu Lintin zahtjev se može i politološki jednostavno objasniti kako prvanici ne bi dovodili u sumnju njegov “pošteni” poziv. Naime, kad bi Hrvatska doista prihvatila Lintino načelo sudovanja, istoga bi trenutka pravno poništila velikosrpsku agresiju, kako se to već duže vrijeme nastoji činiti političkim kvalifikacijama te iste agresije kao građanskoga rata. Poruka predstavnika srbijanske Skupštine očito odiše tim duhom jer ni Linta, zbog Europske unije ne ruši spomenuto načelo sudovanja jer na Hrvatsku gleda kao dio zajedničkoga jugoslavenskog ili pak velikosrpskog teritorija.

Episkopa Fotije, onaj koji je svojedobno spriječio vjerski ukop hrvatskoga branitelja pravoslavne vjere, samo zato što je ovaj na lijesu imao stijeg Republike Hrvatske, ultimativno prijeti kako Srbi ne žele pristati na ništa manje od onoga što im sada daju hrvatski zakoni. Inače ih hrvatski zakoni favoriziraju ne samo u odnosu na hrvatsku većinu, nego i u odnosu na sve druge hrvatske manjine. Zato praktično imaju višestruko pravo glasa, a po sadašnjem načelu izbora Milorad Pupovac će sa svojom družinom doživotno biti zastupnik u Hrvatskom saboru. Pomno uređeno političko vodstvo, sve snažnija politička uloga Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj te velikosrpska poruka iz Beograda u nazočnosti hrvatskoga premijera samo potvrđuje koliko je duboko ukorijenjen u političkoj praksi srpski Memorandum II., koji je samo inačica za ratnu politiku velikosrpske prevlasti u BiH, kaosovu, a sad sve više i u Hrvatskoj.

Nije čudna srpska politika, koja je unatoč porazima u ratovima tijekom devedesetih godina dobila polovicu BiH, ostala nazočna na Kosovu, a sad se uz pomoć hrvatske politike sve snažnije protežira po Hrvatskoj. Kad već hrvatska vlast na sve očitiju srbizaciju države ne želi reagirati, onda bi se poluge politike nacionalne sigurnosti mogle zakotrljati ulicama hrvatskih gradova. Hrvatski bi poraz mogao biti i veći kad bi se sve agresivnije nastupanje srpstva, koje ne preza ni od ubijanja mladića poput onih u Gvozdu,  prešućivalo i opravdavalo bizarnim motivima!

Mate Kovačević/hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: ‘Macron ima razumijevanja’ za probleme Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Drugog dana posjeta Francuskoj premijer Andrej Plenković sastao se s predsjednikom Emmanuelom Macronom. U izjavi hrvatskim novinarima premijer Plenković je rekao kako su razgovarali o bilateralnim pitanjima, ali i onima koji muče cijelu Europu – poput Brexita i migrantske krize.

Prošli smo bilateralne odnose, izrazili zadovoljstvo trgovinskom razmjenom, investicijama, političkim dijalogom, provedbom strateškog partnerstva. Usuglasili smo stavove o brojnim međunarodnim pitanjima i pitanjima koji se tiču jugoistoka Europe, rekao je premijer.

“Odličan sastanak s predsjednikom Macronom. Temeljito smo prošli bilateralne odnose, izrazili zadovoljstvo trgovinskom razmjenom, političkim dijalogom, provedbom strateškog partnerstva, usuglašavanjem stavova o međunarodnim pitanjima i onih koji se tiču jugoistoka Europe”, izjavio je Plenković nakon razgovora s Macronom.

Također je pozdravio najavu francuskog predsjednika da će sljedeće godine posjetiti Hrvatsku.

Macron je uoči razgovora kazao novinarima kako će sljedeće godine posjetiti Hrvatsku. “Europa se ne gradi samo u Bruxellesu nego u svim prijestolnicama zemalja članica EU-a i stoga ću se odazvati vašem pozivu da tijekom sljedeće godine posjetim Hrvatsku. Službenog posjeta nije bilo već 18 godina, što smatram određenom aberacijom”, rekao je Macron u izjavi novinarima prije razgovora s hrvatskim premijerom.

Plenković je rekao da je iskoristio prigodu kako bi francuskom predsjedniku objasnio što se dogodilo na općim izborima u Bosni i Hercegovini.

“Nas najviše zabrinjava tema koja se odnosi na izbor hrvatskog člana predsjedništva. Izabran je Hrvat glasovima Bošnjaka i smatramo da je to izigravanje temeljnih načela, slova i duha Daytonskog sporazuma. Mislim da bi za BiH bilo dobro da se poštuje ono što je stvarno bilo dogovoreno i mišljeno i da je za budućnost ključno pronaći rješenje za izborni zakon koji bi omogućio legitimni izbor članova predsjedništva”, rekao je Plenković.

Na pitanje na kakav je prijem kod Macrona naišla njegova argumentacija o BiH i hoće li Francuska pomoći u rješavanju tog problema, Plenković je rekao da Macron to shvaća kao ozbiljan problem.

“Razumio je da je ovo ozbiljan problem i da je percepcija koja postoji u Hrvatskoj možda jedinstvena, ali kada se detaljno argumentira onda sugovornici shvaćaju da je to ozbiljan problem kojim se treba pozabaviti, ne samo Hrvatska ili Bosna i Hercegovina nego i šira međunarodna zajednica”, rekao je Plenković.

On, međutim, nije potvrdio da je Macron u tome obećao pomoć, već je samo kazao da je francuski predsjednik “pokazao razumijevanje”.

Plenković je rekao da je s Macronom razgovarao o svim temama koje su na dnevnom redu summita EU-a koji se u srijedu i četvrtak održava u Bruxellesu, brexitu, eurozoni, migracijama i pitanju sigurnosti.

Dodao je da se razgovaralo i o hrvatskim pripremama za Schengen za što bi Hrvatska trebala biti spremna do prve polovice 2020. kada predsjedava Vijećem EU-a.

Također je bilo riječi i o hrvatskoj namjeri da za vrijeme svoga predsjedanja organizira novi summit EU-a sa zemljama jugoistoka Europe.

“Mislim da je dobro da za vrijeme našeg predsjedanja na jedan realističan način vidimo što se može napraviti u četiri do pet godina od tada. Imamo tri skupine zemalja – Srbiju i Crnu Goru koje su uznapredovale u pregovorima, zatim Makedoniju i Albaniju koje čekaju otvaranje pregovora nakon europskih izbora te BiH i Kosovo koji su u kasnijoj fazi. Naš je cilj dogovoriti strukturirani pristup za svih šest zemalja i da kao zainteresirana strana i najbliža susjeda podržimo taj proces”, rekao je Plenković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Željka Cvijanović nova predsjednica Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Republike Srpske (RS) je Željka Cvijanović, preliminarni su podaci Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), na osnovu obrađenih svih 2.240 biračkih mjesta.

Cvijanović, koja je kandidatkinja SNSD-a za entitetsku predsjednicu, na osnovu obrađenih 100 posto biračkih mjesta, osvojila je 308.877 glasova ili 47,58 posto podrške birača na općim izborima 7. Listopada, prenosi Fena.

Kandidat Saveza za pobjedu Vukota Govedarica dobio je 278.878 glasa ili 42,96 posto.

Po preliminarnim podacima SIP-a, kandidat Koalicije za BiH za potpredsjednika RS-a iz bošnjačkog naroda Ramiz Salkić je osvojio 16.623 glasova ili 2,56 posto.

Za potpredsjednika RS-a iz reda hrvatskog naroda najviše glasova i na ovim izborima dobio je Josip Jerković iz koalicije HDZ BiH-HSS, HKDU BiH, HSP-HNS i to 2.177 ili 0,34 posto podrške birača.

Podaci SIP-a pokazuju da je broj važećih glasačkih listića za ovaj nivo vlasti 93,17 posto, odnosno nevažećih 6,83 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari