Pratite nas

Kultura

Promocija izabranih djela Josipa Gujaša – Đuretina iz Mađarske priređivača Đure Vidmarovića

Objavljeno

na

Hrvatska matica iseljenika i Izdavačka kuća Acumen d.o.o. imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje jedinstvene knjige o najistaknutijem modernom pjesniku i znanstveniku, pripadniku hrvatske zajednice iz Mađarske, Josipu Gujašu Đuretinu pod naslovom „Josip Gujaš-Đuretin: Mene su ljepote ostavile“ autora i priređivača Đure Vidmarovića. Predstavljanje će se održati u utorak, 5. studenoga u 17 sati u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića i ministra vanjskih i europskih poslova Nj. E. Gordana Grlića Radmana, te priređivača Đuru Vidmarovića o knjizi će govoriti: prof. dr. sc. Sanja Vulić sa Hrvatskih studija, te u ime nakladnika Acumen d. o. o. književnica Božica Brkan.

Ulomke iz knjige će interpretirati dramska umjetnica Biserka Ipša.

***

O knjizi i autoru:

Vidmarović, Đuro: Josip Gujaš  Đuretin: Mene su ljepote ostavile, Acumen d.o.o., Zagreb, 2019, 320 str.

Književnik, prevoditelj i povjesničar te aktualni predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović je 40 godina istraživao opus pjesnika i znanstvenika Josipa Gujaša-Đuretina, koji je kao 40-godišnji profesor u Budimpešti prerano umro 1976. Na 320 stranica, knjiga naslovljena po stihu – lajtmotivu iz pjesnikove predsmrtne pjesme Mene su ljepote ostavile, podijeljena je u dvije cjeline. U prvoj cjelini (od 9. do 92 str.), priređivač i autor s književno-teorijskoga motrišta analizira Gujaševo nedovoljno poznato moderno poetsko djelo u sklopu korpusa hrvatskoga pjesništva u Mađarskoj, te njegove znanstvene interese razrađene u Gujaševoj doktorskoj disertaciji vezanoj uz identitetske izazove vlastite manjinske zajednice u Mađarskoj. Zanimljiva je onodobna Gujaševa suradnja s hrvatskim književnikom iz matične zemlje Milivojem Slavičekom te nepoznata arhivska i filološka ostavština koju je Vidmaroviću ustupila, sada također pokojna, Gujaševa supruga Vera Grunčić. Fokusirajući se na životno djelo ovog  hrvatskog intelektualca iz Mađarske Vidmarović fantastično uočava, taj pjesnik i znanstvenik zacrtat će nov pravac narodnosnoj poeziji, obračunavajući se sa starim i okoštalim shvaćanjima, lomeći opterećenost tradicijom i strahove zbog mogućeg modernizma. Pritom je i sam bio slaman. (…) Po svom talentu, pjesničkom senzibilitetu i posebno književnom obrazovanju Gujaš se odvojio od ostalih narodnosnih pjesnika. Svojim stvaralaštvom postao je predvodnik u borbi za prihvaćanje suvremenih književnih tijekova, za potpunu autonomiju književnog rada, za pisanje bez straha i ograničenja. Bio je svjestan da narodnosno pjesništvo stagnira u nekoj svojoj historijskoj čahuri, da zaostaje za suvremenim tijekovima, kako madžarske, tako i jugoslavenske poezije.  Sažeto, teoretičari književnosti Hrvata u Mađarskoj pjesništvo Josipa Gujaša Džuretina smatraju najznačajnijom pojavom od 1918. godine do danas. Svoje prve pjesme objavio je početkom 1960-ih godina na stranicama tamošnjih Narodnih novina. U antologiji U kolo, objavljenoj prije točno pola stoljeća u Mađarskoj, zastupljen je s 24 pjesme od kojih će veći dio ući u Gujaševu postumno objavljenu zbirku pjesama „Povratak u Podravinu“ (1977), inače prvu objelodanjenu knjigu u književnosti Hrvata u Mađarskoj za olovnih vremena od 1945. godine naovamo.

Nadalje, drugi dio ove Vidmarovićeve knjige donosi ranije i sada prvi put objavljene Gujaševe pjesme, što u izvornome a što u transkribiranome obliku.

Na više od dvije stotine stranica (93. – 310. str.) sabrana je dosad neobjavljena „Pjesnička  zaostavština Josipa Gujaša-Đuretina“ podnaslovljena „Pjesme iz bilježnice bez naslova“.

Recenzentice su prof. dr. sc. Sanja Vulić i književnica Božica Brkan. Nedvojbeno, riječ je o studioznom sintetskom prinosu književnoj i književno-teorijskoj literaturi posvećenoj vodećem hrvatskom pjesniku u Mađarskoj sredine 20. stoljeća.

Građa knjige ima pouzdan znanstveni aparat pa se sadržaj lako iščitava. Literatura o Josipu Gujašu-Đuretinu obuhvaća ukupno 93 naslova, od prve antologije hrvatskoga pjesništva u Mađarskoj tiskane prije pola stoljeća u kojoj je znameniti pjesnik Gujaš –Đuretin zastupljen s najvećim brojem pjesama U kolo (1969.) do recentnih književno-teorijskih ogleda istaknutih mađarskih kroatista poput dr. sc. Ernesta Barića ili pak dr. sc. Stjepana Blažetina, priređivača Antologije hrvatskog pjesništva u Mađarskoj od 1945. do 2000. pod naslovom „Rasuto biserje“, Pečuh, 2010.

Knjigu sabranih  djela Josipa Gujaša Đuretina (1936. – 1976.) s književno-teorijskom analizom priređivača Đure Vidmarovića su 2019. financijski poduprli  Ministarstvo kulture RH i Hrvatska matica iseljenika, otrgnuvši tako zaboravu život i djelo ovog istaknutog intelektualca, pripadnika hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj.

Đuro Vidmarović je hrvatski pjesnik, književni povjesničar, kritičar i prevoditelj (Piljenice kraj Lipovljana, 1. IV. 1947). Studij povijesti i filozofije završio 1972. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Na Fakultetu za sociologiju i novinarstvo Univerziteta u Ljubljani stječe magisterij. Radio je kao srednjoškolski profesor, bio saborski zastupnik u dva mandata od 1990. te hrvatski veleposlanik u Ukrajini 1995 – 99.  Objavio je pjesničke zbirke Bujice i bregovi (1985), Pečat od magme (1988), Koraci (1991), Horus u krletci (2007). Proučava književnu povijest hrvatskih nacionalnih manjina u europskim zemljama od 1972. godine. O tome je objavio više stotina prikaza, članaka i studija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj, Austriji i Izraelu. Osobite vrijednosti s tog područja su njegove knjige: Suvremeni tokovi u pjesništvu madžarskih Hrvata, 1991; Gradišćanskohrvatske teme, I–II, 1996–98; Teme o Hrvatima u Mađarskoj, 2008; Hrvatsko rasuće, 2009.; Jurica Čenar Hrvatski pjesnik iz Gradišća, 2017. i dr. Objavio je zbirke prikaza, ogleda i polemika Paprat i lišaji (2008), Protiv tmine (2008) i Čuvari sna (2015). Prevodi s ukrajinskoga, ruskog i slovenskog jezika. Sastavljač je i jedan od prevoditelja 55 suvremenih židovskih pjesnika (2004). Od 2017. predsjednik je Društva hrvatskih književnika. Godine 1995. Predsjednik Republike dodjeljuje mu Red kneza Branimira i orden Domovinske zahvalnosti. Za književni rad primio je više strukovnih nagrada i priznanja, uvršten je u niz antologija

Veselimo se Vašem dolasku!

Hrvatska matica iseljenika

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Počinju upisi na studij hrvatskoga jezika u Željeznom u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

fotografija: Vladan Čutura

U srijedu, 4. ožujka 2020., na Pedagoškoj visokoj školi Željezno organizira se Info dan. Od 8:30 do 12:00 održava se bogat informacijski program, a od 13:00 do 15:00 i mogućnost osobnoga predstavljanja i razgovora s voditeljima studija

Želite li studirati hrvatski jezik u Austriji – ne propustite Info dan početkom ožujka na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće. Podsjetimo,  akademske 2017./18. godine Pedagoška visoka škola Gradišće (https://www.ph-burgenland.at/startseite/) postala je prva i za sada jedina sveučilišna institucija u Republici Austriji na kojoj je moguće studirati hrvatski jezik kao zaseban studijski predmet (Lehramtsfach). I ove godine najvažnije informacije o organizaciji studija, zainteresirani budući studenti mogu dobiti na Info danu u srijedu 4. ožujka 2020. Uz studij za učitelje i učiteljice za osnovnu školu, Pedagoška visoka škola ima i bogatu studijsku ponudu za sekundarni stupanj za nastavnike u novim srednjim školama, gimnazijama te višim školama za strukovno obrazovanje. Na sekundarnom stupnju moguće je, uz studij gradišćanskohrvatskoga/hrvatskog jezika, studirati matematiku, njemački jezik, engleski jezik, povijest, zemljopis i vjeronauk.

Studij hrvatskoga jezika na sekundarnome stupnju

Studij hrvatskoga jezika ravnopravan je bilo kojemu sveučilišnome učiteljskom studiju u Republici Austriji i organiziran je u dva stupnja – na preddiplomskoj (Bachelorstudium) i diplomskoj razini (Masterstudium).

Preddiplomska razina studija namijenjena je svima koji žele podučavati u novim srednjim školama, gimnazijama ili školama za strukovno obrazovanje (npr. HAK, HAS, HTL, BafEP, BASOP) i traje osam semestara. Nakon preddiplosmkoga studija moguće je upisati dvogodišnji diplomski (Master) studij uz rad (berufsbegleitend).

Budući da je prema austrijskim obrazovnim zakonima potrebno studirati dva predmeta za podučavanje, upisuje se i druga studijska grupa. Na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće u kombinaciji sa studijem gradišćanskohrvatskoga/hrvatskog jezika, moguće je studirati  njemački jezik, engleski jezik, matematiku, povijest, vjeronauk i zemljopis.

Studij se može upisati i kao treći predmet, u slučaju da ste već diplomirali i odlučili dodatno studirati i gradišćanskohrvatski/hrvatski jezik.

 Studij hrvatskoga jezika na sekundarnome stupnju moguć je s predznanjem i bez predznanja jezika

Kada je riječ o poznavanju hrvatskoga jezika, studij nudi dvije vrste jezične izobrazbe. Jedna vrsta jezičnih vježbi koncipirana je za izvorne govornike hrvatskoga jezika, a druga za studente sa slabijim znanjem hrvatskoga jezika, odnosno za studente bez jezičnoga predznanja. Na trećoj godini studija ove se dvije grupe spajaju u jednu, što znači da do kraja preddiplomskoga studija svaki student dostiže jezičnu razinu B2/C1.

Uz to, potiču se i studentske razmjene, jedan semestar ili cijelu akademsku godinu, na sveučilištima u Republici Hrvatskoj (Zagreb, Zadar ili Osijek). Na studiju predaje i gostujući lektor hrvatskoga jezika kojega u Austriju upućuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, a studenti jednom godišnje organizirano posjećuju Republiku Hrvatsku.

Detaljnije informacije možete dobiti na Info danu Pedagoške visoke škole Gradišće, odnosno kod voditeljice studija, poznate austrijske slavistice i filologinje, profesorice dr. sc. Zorke Kinda-Berlaković na e-mail [email protected]

Vladan Čutura

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Gavranov roman ‘Judita’ po treći puta objavljen u Rusiji

Objavljeno

na

Objavio

Roman Mire Gavrana “Judita” ovih je dana objavila  glasovita izdavačka kuća iz Moskve Centar knjige Rudomino, u sklopu svojevrsne antologije ponajboljih južnoslavenskih autora koje je na ruski jezik prevela Natalija Vagapova.

Knjiga od sedam stotina stranica, koju je uredila Elena Sagalović, nosi naziv “Svaki grad ima svoje vrijeme”, a njezin  izlazak događa se povodom 85. obljetnice života ugledne prevoditeljice, stoji u priopćenju.

U antologiju je uvršteno deset autora: Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Andrej Heing, Beno Zupančić, Milorad Pavić, Vlado Malevski, Ćamil Sijarić, Dušan Kovačević, Goran Stefanovski i Miro Gavran.

Gavranova “Judita” je prvi puta tiskana u kultnom časopisu “Inozemna literatura” 2003. u Moskvi, a godinu potom izlazi kao samostalna knjiga u izdanju velike izdavačke kuće Azbuka iz Petrograda.

Treće objavljivanje na ruskom još je jedna potvrda bliskosti našeg autora ruskom senzibilitetu – u Rusiji je Gavran do sada imao i 12 kazališnih premijera u Moskvi, Novosibirsku, Novokuznjecku i Petropavlovsku.

Njegova “Judita” je do sada imala 11 izdanja na hrvatskom jeziku, te se pojavila i u prijevodima na 12 jezika.

Uz to, proteklih dana Miro Gavran i supruga Mladena sudjelovali su u Moskvi na konferenciji “Djeca za bolji svijet”  te održali zajedničko predavanje o svome umjetničkom putu i producentskim iskustvima vezanim uz Teatar GAVRAN, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari