Pratite nas

Događaji

Propalo mirenje Tomislava Karamarka i Josipa Manolića u tužbi za klevetu

Objavljeno

na

Mirenje prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i Josipa Manolića pred Hrvatskom udrugom za mirenje (HUM) u ponedjeljak nije uspjelo pa će se na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu nastaviti suđenje na temelju Karamarkove tužbe za klevetu protiv Manolića koji ga je u prošlogodišnjem intervjuu za tjednik Nacional optužio da je bio suradnik Udbe.

[ad id=”93788″]

Karamarko se nije pojavio na mirenju nego ga je zastupao odvjetnik, a obavijest o neuspjelu mirenju bit će poslana sudu koji će zakazati raspravu u tom sporu.

Manolić je ponovno ustvrdio da stoji iza svojih tvrdnji objavljenih u Nacionalu.

“Mirenje je propalo, a sada treba prikupiti argumente jedna i druga strana. Moja je obaveza dokazati da sam govorio istinu kada sam rekao da je Karamarko surađivao s Udbom”, kazao je Manolić. Naglasio je da je mirenju pristupio jer je to bila zakonska odredba, a i sud je na prvom ročištu, krajem siječnja, strankama naložio postupak mirenja kako bi se pronašlo izvansudsko rješenje.

“Na sud ću pozvati svjedoke za koje smatram da su ključni u tom procesu obrade Karamarka da postane suradnik Udbe. Ne radi se o jednom čovjeku, nego o više ljudi koji su sudjelovali u tome, tražeći privolu Karamarka da pristane na suradnju”, rekao je Manolić odbacujući optužbe da je sporne izjave dao u interesu sadašnje oporbe.

Tužbu protiv Manolića, za kojega traži kaznu od 350 dnevnih dohodaka, Karamarko je najavio nekoliko dana nakon objave spornog intervjua u lipnju prošle godine. Manolićeve tvrdnje da je krajem 80-tih godina surađivao s tadašnjom Službom državne sigurnosti (SDS), koja ga je ucijenila zbog veza sa sitnim kriminalcima, ocijenio je lažima i klevetama plasiranima u javnost “zbog političkih motiva i u predizborne svrhe”.

Karamarko je tada tvrdio i da su neki bivši djelatnici SDS-a, koji su ga operativno obrađivali, spremni na sudu posvjedočiti da su Manolićeve optužbe na njegov račun lažne, odnosno da nije bio suradnik tajne službe bivše Jugoslavije, nego žrtva SDS-ove operativne akcije kodnog naziva “Trs”.

Naglasio je da je cijeli život otvoreno promicao proeuropsku i antitotalitarnu politiku te da ga Manolić želi diskreditirati jer se zalaže za procesuiranje krivaca za komunističke zločine.

Manolić, koji je bio jedan od osnivača HDZ-a i u doba borbe za neovisnost Hrvatske najbliži suradnik Franje Tuđmana, izjavio je za tjednik Nacional da bi se Tuđman, da je išao provoditi lustraciju, prvo trebao riješiti Karamarka jer je “radio za Udbu krajem 80-tih”.

Manolić je nakon Drugog svjetskog rata obnašao visoke dužnosti u Sekretarijatu unutrašnjih poslova tadašnje NR Hrvatske i Udbi, a nadzirao je i sve zatvore za političke zatvorenike u bivšoj Jugoslaviji. Također je 1992. kao predsjednik hrvatske Vlade bio nadređen Karamarku koji je imenovan za šefa njegova kabineta.

Osim Manolića Karamarko je zbog spornog intervjua tužio i tjednik “Nacional” protiv kojega je nepravomoćnom presudom dobio 70.000 kuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari