Pratite nas

Događaji

Propalo mirenje Tomislava Karamarka i Josipa Manolića u tužbi za klevetu

Objavljeno

na

Mirenje prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i Josipa Manolića pred Hrvatskom udrugom za mirenje (HUM) u ponedjeljak nije uspjelo pa će se na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu nastaviti suđenje na temelju Karamarkove tužbe za klevetu protiv Manolića koji ga je u prošlogodišnjem intervjuu za tjednik Nacional optužio da je bio suradnik Udbe.

[ad id=”93788″]

Karamarko se nije pojavio na mirenju nego ga je zastupao odvjetnik, a obavijest o neuspjelu mirenju bit će poslana sudu koji će zakazati raspravu u tom sporu.

Manolić je ponovno ustvrdio da stoji iza svojih tvrdnji objavljenih u Nacionalu.

“Mirenje je propalo, a sada treba prikupiti argumente jedna i druga strana. Moja je obaveza dokazati da sam govorio istinu kada sam rekao da je Karamarko surađivao s Udbom”, kazao je Manolić. Naglasio je da je mirenju pristupio jer je to bila zakonska odredba, a i sud je na prvom ročištu, krajem siječnja, strankama naložio postupak mirenja kako bi se pronašlo izvansudsko rješenje.

“Na sud ću pozvati svjedoke za koje smatram da su ključni u tom procesu obrade Karamarka da postane suradnik Udbe. Ne radi se o jednom čovjeku, nego o više ljudi koji su sudjelovali u tome, tražeći privolu Karamarka da pristane na suradnju”, rekao je Manolić odbacujući optužbe da je sporne izjave dao u interesu sadašnje oporbe.

Tužbu protiv Manolića, za kojega traži kaznu od 350 dnevnih dohodaka, Karamarko je najavio nekoliko dana nakon objave spornog intervjua u lipnju prošle godine. Manolićeve tvrdnje da je krajem 80-tih godina surađivao s tadašnjom Službom državne sigurnosti (SDS), koja ga je ucijenila zbog veza sa sitnim kriminalcima, ocijenio je lažima i klevetama plasiranima u javnost “zbog političkih motiva i u predizborne svrhe”.

Karamarko je tada tvrdio i da su neki bivši djelatnici SDS-a, koji su ga operativno obrađivali, spremni na sudu posvjedočiti da su Manolićeve optužbe na njegov račun lažne, odnosno da nije bio suradnik tajne službe bivše Jugoslavije, nego žrtva SDS-ove operativne akcije kodnog naziva “Trs”.

Naglasio je da je cijeli život otvoreno promicao proeuropsku i antitotalitarnu politiku te da ga Manolić želi diskreditirati jer se zalaže za procesuiranje krivaca za komunističke zločine.

Manolić, koji je bio jedan od osnivača HDZ-a i u doba borbe za neovisnost Hrvatske najbliži suradnik Franje Tuđmana, izjavio je za tjednik Nacional da bi se Tuđman, da je išao provoditi lustraciju, prvo trebao riješiti Karamarka jer je “radio za Udbu krajem 80-tih”.

Manolić je nakon Drugog svjetskog rata obnašao visoke dužnosti u Sekretarijatu unutrašnjih poslova tadašnje NR Hrvatske i Udbi, a nadzirao je i sve zatvore za političke zatvorenike u bivšoj Jugoslaviji. Također je 1992. kao predsjednik hrvatske Vlade bio nadređen Karamarku koji je imenovan za šefa njegova kabineta.

Osim Manolića Karamarko je zbog spornog intervjua tužio i tjednik “Nacional” protiv kojega je nepravomoćnom presudom dobio 70.000 kuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica na obilježavanju pogibije Blage Zadre: Kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio

Objavljeno

na

Objavio

Foto Grad Vukovar

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je obilježavanju 28. obljetnice tragične pogibije general-bojnika Blage Zadre u Vukovaru, gdje je tom prigodom izrazila ponos što je povod okupljanja obnova sjećanja na jednoga od najvećih junaka Domovinskog rata, ali i tugu jer nas obljetnica njegove pogibije sjeća na tragediju hrvatskog Vukovara – najveće žrtve u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije.

„Rat je uvijek velika nesreća. No često nam upravo rat pokaže da među naizgled običnim ljudima žive najbolji među nama. Blago Zadro bio je jedan od takvih naizgled običnih hrvatskih ljudi, i imao je ono što obične ljude učini uzvišenim primjerima junaštva i domoljublja. Bio je istinski zapovjednik: preuzimao je odgovornost, prednjačio i ni u čemu se nije štedio“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako je Blago Zadro svojim primjerom poticao svoje suborce na vjeru u konačnu pobjedu, zbog čega je imao autoritet te bio cijenjen i voljen. „Njegova pogibija bila je ogroman gubitak za obranu Trpinjske ceste i Vukovara, ali nije obeshrabrila njegove suborce. I nakon pogibije on je ostao među svojim suborcima kao ime koje je ih vodilo i hrabrilo. Njegovo ime i danas je hrvatski svjetionik“.

Predsjednica je kazala kako još uvijek oplakujemo mnoge žrtve zločina bez kazne te kako pravda i istina moraju govoriti u Vukovaru. „Iako kao Predsjednica ne smijem utjecati na pravosuđe, mogu kao Hrvatica i građanka zajedno s hrvatskim braniteljima, s obiteljima naših ubijenih, umrlih i nestalih i s vama Vukovarcima upitati kako je moguće da hrvatsko pravosuđe još nije izreklo cjeloviti pravorijek o Vukovaru?“, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.

Poručila je kako se moramo upitati kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv hrvatskoga branitelja i oca poginulih branitelja Marijana Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio i dodala kako unatoč tome što neće svi zločinci biti uhvaćeni i odgovarati za svoje zločine, mi moramo znati njihova imena i njihova nedjela, ne samo radi Vukovara i Vukovaraca, ne samo radi istine o Domovinskom ratu.

„Moramo to znati radi svih nas, današnjih i budućih, kako bismo napokon zatvorili ovu tešku povijesnu stranicu i konačno oslobodili svoju budućnost od okova prošlosti. Ožiljci će ostati, ali rane više neće boljeti ili će bar boljeti manje“.

Istaknula je kako je prvi korak u tom smjeru naći naše nestale te pozvala sve koji mogu pomoći da ih pronađemo neka pomognu. „Pozivam i odgovorne u Srbiji da učine taj iskorak u otkrivanju istine jer će to biti najveći korak ka konačnom miru i pravom pomirenju. Hrvatska je upravo pristankom na mirnu reintegraciju svojega državnog dijela Podunavlja pokazala da ne želi produljenje rata i produbljivanje sukoba. I zato srpska nacionalna manjina ima u Hrvatskoj sva prava. Vjerujemo da je pravo svakog da slobodno živi svoj identitet, s poštovanjem prema zemlji u kojoj živi, jedini pravi temelj ljudskog zajedništva i društvene kohezije“.

Naglasila je kako ime Blage Zadre nosi škola u Borovu naselju kao i mnoge ulice u Hrvatskoj, a na Hrvatskom vojnom učilištu dr. Franjo Tuđman ime Blage Zadre nosi Zapovjedno-stožerna škola. „Tako jedan od najvećih heroja Domovinskog rata stoji uz svojega vrhovnog zapovjednika, čijemu se pozivu odazvao i kojega je slijedio. Oni su svoje živote uložili u stvaranje i obranu Republike Hrvatske. Te vrijednosti moramo ugraditi u naše škole, u sustav domovinskog odgoja. A to je prije svega zadaća ministarstava obrazovanja i kulture, kako bi mladi ljudi znali što je temelj hrvatske države. To tražim i na tome ću ustrajati“, zaključila je Predsjednica Republike.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Župa Presvetoga Trojstva u Buhovu obilježila 50. obljetnicu

Objavljeno

na

Objavio

 Foto: Jabuka.tv

Župa Presvetoga Trojstva u Buhovu kod Širokog Brijega u nedjelju je obilježila 50. obljetnicu osnutka. Također predsjednik Vlade ŽZH je otvorio mjesni vodovod u rad.

Svečanom obilježavanju 50. obljetnice župe u Buhovu prethodila je trodnevnica u četvtak, petak i subotu, gdje su mještani uz molitvu, ispovijed i duhovnu glazbu željno iščekivali proslavu u nedjelju, piše Jabuka.tv, prenosi VečernjiList.

Pastoralno u ovoj župi već 33 godine djeluje don Pavao Filiović koji ističe kako je u vrijeme njegovoga dolaska bilo skoro 600 župljana.

Nedjeljna proslava započela je svečanim misnim slavljem u 11 sati koje je predvodio biskup Ratko Perić.

Inače crkva u Buhovu je vidljiva uz samu prometnicu koja povezuje Široki Brijeg i Međugorje.  A ona je kako i sam župnik don Pavao imala veliku ulogu u Domovinskom ratu.

Po završetku mise brojna izaslanstva položila su vijence i zapalili svijeće uz spomenik svim žrtvama iz ove župe u II. svjetskom ratu i poraću te Domovinskom ratu.

Zajedno su vijenac položili predstavnici Grada Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke.

Nakon toga iskorištena je prigoda i za svečano otvaranje mjesnog vodovoda na kojemu su radovi trajali neko vrijeme. Vodovod je u rad pustio predsjednik Vlade ŽŽH, a blagoslovio ga je biskup Ratko Perić.

To je za nas veliko djelo. Kada bismo usporedili proslavu 50. obljetnicu osnutka župe ili blagoslov vodovoda, ne znam kome bismo dali prednost, kroz smijeh  je nedavno istaknuo don Pavao u razgovoru za Jabuka.tv.

Ukupno se javilo 106 obitelji kako bi im se priključio vodovod, a ukupno je odrađeno 150 priključaka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari