Pratite nas

Gospodarstvo

PRORAČUN 2019: Prihodi povećani na 136, a rashodi na 140 milijardi kuna

Objavljeno

na

Prijedlogom proračuna za 2019. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 136,1 milijardu kuna i biti za 5,5 posto viši u odnosu na originalno planirani proračun za 2018., dok će ukupni rashodi iznositi 140,3 milijarde kuna, što je za 6,9 milijardi kuna više, kazao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.

Proračun za iduću godinu temelji se na procjeni rasta hrvatskog gospodarstva od 2,9 posto, rekao je Marić, napomenuvši da treba stremiti i raditi na tome da te stope rasta budu i više.

“Pojedinačno gledano, izvoz roba i usluga je i dalje glavni pokretač, zajedno s osobnom potrošnjom i investicijama. Međutim, izvoz roba i usluga i dalje pokazuje dosta visoku ovisnost o uvozu roba i usluga, i ukupni doprinos neto izvoza u ovom je projekcijskom razdoblju negativan, što znači da je domaća potražnja ta koja je pokretač rasta”, ustvrdio je ministar financija, dodavši da su pozitivne efekte na gospodarstvo imale i mjere porezne reforme.

Kako je rekao, efekt dosadašnjih poreznih mjera i onih koje se planiraju uvesti od iduće godine povećat će stopu rasta u 2019. i 2020. za 0,3 posto.

Inflacija se projicira u 2019. godini ispod dva posto, a očekuje se i daljnje poboljšanje trendova na tržištu rada, pri čemu bi stopa nezaposlenosti trebala pasti.

Od PDV-a 4,4 posto više

Na prihodnoj strani proračuna, koji se u u 2019. očekuju u iznosu od 136,1 milijardu kuna, uobičajeno se najveći prihodi očekuju od PDV-a, 51,8 milijardi kuna ili 4,4 posto više u odnosu na originalni plan proračuna za 2018. godinu.

Od poreza i trošarina očekuju se, pak, 0,4 posto manji prihodi, odnosno 15,7 milijardi kuna.

Prihodi od poreza na dobit iznosili bi iduće godine 8,8 milijardi kuna, što bi bilo 6,2 posto više nego u ovogodišnjem proračunu. Prihodi od doprinosa iznosili bi 24,1 milijardu kuna ili 0,8 posto manje, uslijed planiranog ukidanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu, dok bi prihodi od pomoći, koji uključuju sredstva iz EU fondova, dosegnuli 17,5 milijardi kuna.

Prihodi od imovine, uključujući dio zarada kompanija u državnom vlasništvu, trebali bi iduće godine iznositi 15,3 milijarde kuna, dok se od prodaje nefinancijske imovine imovine očekuje 780 milijuna kuna, kazao je ministar Marić.

Rashodi državnog proračuna planirani su u ukupnom iznosu od 140,3 milijardi kuna, što je povećanje od 6,9 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji originalni proračun.

Pritom se rast rashoda se dijeli na dvije komponente, kaže ministar financija, i to povećanje rashoda koji se financiraju iz tzv. općih izvora i primitaka (poreza, doprinosa i dr) u iznosu od 2,8 milijardi kuna, dok se preostalih 4,1 milijardi kuna odnosi najviše zbog očekivanog povećanja sredstava iz EU fondova.

Od tih 2,8 milijardi kuna, najviše ili gotovo polovina odnosi se na povećanje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno 1,2 milijarde kuna. Pritom se 630 milijuna kuna odnosi na predviđenu indeksaciju mirovina.

Također, za mjere demografske obnove, koje uključuju proširenje baze onih koji imaju pravo na doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođenčad, kao i subvencioniranje stambenih kredita planirano je 468 milijuna kuna više nego u 2018.

U proračunu za 2109. rashodi za zaposlene planirani su u ukupnom iznosu od 29,1 milijardu kuna ili 1,1 milijardu više nego u 2018., materijalni rashodi u iznosu od 14,4 milijardi kuna ili 1,2 milijardi kuna više, istaknuo je Marić.

Subvencije su planirane u iznosu od 7 milijardi kuna, što je povećanje od 466,5 milijuna kuna, a pomoći u iznosu od 17 milijardi kuna ili 600 milijuna kuna više, doprinos RH EU proračunu od 3,7 milijardi kuna, a naknade građanima i kućanstvima od 48,9 milijardi kuna, od čega 40 milijardi kuna za mirovine, a za dječji doplatak 1,7 milijardi kuna ili 336 milijuna kuna više.

Proračunski deficit u idućoj godini bit će, u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, od 0,4 posto BDP-a ili 1,6 milijardi kuna, kazao je Marić.

“Rezultati koje imamo zadnjih 2,5 godine daju nam puno pravo i vjerodostojnost i kredibilitet da kažemo da ćemo učiniti sve kako bi taj rezultat bio i bolji”, rekao je Marić.

To će, istaknuo je, rezultirati nastavkom smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.

“Za ovu godinu, unatoč situaciji s Uljanikom, projekcija je pad duga na 74,6 posto BDP-a, a za iduću godinu tri postotna boda manje (71,6 posto)”, zaključio je Marić.

Vlada je prihvatila i u saborsku proceduru uputila prijedlog proračuna za 2019. godinu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Hrvatski gospodarski uzlet

Objavljeno

na

Objavio

Odakle početi? S kraja ili početka, ili u jednoj riječi napisati: ODLIČNO!

(Napomena: „Mentalnim komunistima“, „juhoslovenima“ te ostaloj protuhrvatskoj „inteligenciji“, NE PREPORUČA se čitanje ovog članka – analize zbog možebitnih zdravstvenih tegoba! ( Čitate na vlastitu odgovornost, a za moguće nuspojave obratite se svom liječniku ili ljekarniku.)

DZS je opet iznio neke „čudnovate“ brojke i podatke o gospodarskoj situaciji u RH. Trgovina na malo u listopadu 2018. (Izvorni indeksi), zabilježila je realan rast u iznosu od 5,2 %!

No, to je već mjesec dana „stara vijest“ jer novo izvješće DZS (08.01.2019.) kaže: Trgovina na malo u studenom 2018. (Izvorni indeksi), zabilježila je realan rast u iznosu od 5,8 %!

Kako je potrošnja najveći pokazatelj rasta – pada BDP-a, realno je očekivati da će BDP u 4/2018. „eksplodirati“ kao i 4/2016. unatoč nekim negativnim pokazateljima kao što je blagi pad obujma industrijske proizvodnje, tj. u listopadu -1,2 % i u studenom -0,8 %.
Realno je očekivati da će industrija u prosincu zabilježiti blagi plus unatoč „Uljanik grupi“ i ostalima.

Naime, sav „minus“ pada obujma industrijske proizvodnje nadoknadit će najvećim dijelom građevinarstvo koje bilježi veliki plus već u listopadu u iznosu od +8,2 % (Izvorni indeksi).

Iako još nema podataka za građevinarstvo, za studeni kao ni za prosinac, realno je očekivati da će se taj rast građevinarstva održati na povišenim pozitivnim stopama rasta jer već danas znamo da nije bilo nikakvih elementarnih nepogoda koje bi umanjile intenzitet samih radova.

Kad već spominjemo građevinarstvo, treba napomenuti da je rast vrijednosti građevinskih radova po izdanim građevinskim dozvolama u 2018., premašio vrijednost radova u 2017. godinu za 2,58532 milijarde kuna ili za 12,537 %., a  to je „zalog za budućnost“ kao garancija rasta BDP-a i u 2019.

Građevinarstvo u BDP-u nema neku „veliku  vrijednost“, ali kako građevinarstvo za sobom „vuče“ sve ostalo onda moramo zaključiti da rast građevinarstva u RH ima izrazito veliku vrijednost jer utječe i na sve ostale stavke i bez da spomenemo turizam kao glavnu i najveću granu privrede u RH i ukupne prihode u BDP-u.

Trenutno jedina stavka koja ostaje nepoznata u trenutku nastajanja ove analize jeste „robni uvoz – izvoz“ i pokrivenost iste u postotnim bodovima.

Sigurno je da to NIJE točno mjerilo, robni uvoz – izvoz, već je to samo dio koji nam pokazuje koliko smo uprihodili kroz taj oblik robne razmjene s inozemstvom, tj. koliki smo ostvarili minus.
Da bi imali kompletnu sliku stanja uvida u BDP, onda se uvijek moramo podsjetiti da se ta stavka pravilno naziva: Uvoz – izvoz roba i usluga!

U ovom „zlatnom trokutu ekonomije“, svakomu može biti jasno kako djeluje ekonomija, tj. makroekonomija jedne Države. Kad imamo uredne redovite i  ažurirane statističke podatke, s velikom točnošću možemo utvrditi koliki će nam biti BDP u određenom tromjesečju kao i što se može očekivati u idućim razdobljima, a ne „sijati paniku“, pisati bedastoće, širiti depresiju u Naciju, ….kao što to čine „naši vrli analitičari“ kojima kao da su na Diplomama pečati neke „Mjesne Zajednice“ ili da su ih kupili na „akciji“ u nekom trgovačkom centru ili nekoj tržnici uz salatu.

Očiti primjer takvih „vrlih stručnjaka i analitičara“ pokazao se  (opet i opet, …) i 13.11.2018. kad je EIZ (Ekonomski institut, Zagreb) objavio da će BDP u 3/2018 iznositi „ogromnih“ +1,9 %! Naravno, BDP je imao rast u iznosu od + 2,8 %.

Nakon takve sramote „zakasnili“ su četiri tjedna objaviti novi CEIZ indeks za listopad 2018., u kojem kažu da očekuju rast BDP-a u 4/2018. na razini + 2,9 %. Ni riječi isprike za dosadašnje promašaje i gluposti koje su izračunavali, a dobivali su i svjetska priznanja ( možda Sjeverne Koreje, ne znam…).
Tražite li slučajno stare podatke na njihovim stranicama, to zaboravite jer ih nema. Za te podatke morate pitati dr. Google, on zna i ništa ne zaboravlja. Zato su u ova četiri tjedna, ( 07.01.2019. ) promijenili Grafikon na početnoj stranici da se ne zamijeti što su sve „izračunali“. No, njima na „čast“.

Idemo dalje jer se i ova analiza već oduljila, a Hrvati ionako vole čitati samo naslove i gledati slike.

Sigurno je isto tako i da će HZZO opet poslovati pozitivno, a što se indirektno može „pročitati“ i iz Tablice ispod.

Mirovinska reforma je iza nas, ali uvijek vrijedi pogledati Tablicu HZMO i odnos broja korisnika mirovina i osiguranika koja nam opet potvrđuje da će i 2018. HZZO opet poslovati pozitivno.

„Uljanik grupa“ uzela je svoj „danak“ u iznosu od cca 2,5 milijardi kuna, ali to sigurno neće utjecati na rast BDP-a, već isključivo na „smanjeni“ VIŠAK proračuna opće i konsolidirane države (ESA 2010.) za 2018.

Unatoč svemu, RH će i u 2018. zabilježiti VIŠAK proračuna opće i konsolidirane države (ESA 2010.) za 2018. kao i smanjenje Javnog duga RH! ( 74.3 % i/ili manje)

(https://kamenjar.com/za-sve-je-kriva-14-vlada-rh-2/?fbclid=IwAR3nyEDJuhOWjg8MF1dGUYIhfFmji8RTUJEXUHBgmQUJtiCAh87ccSWHpMo )

Kako su već objavljeni medijski podatci o prosinačkoj potrošnji, sjetimo se i „crnog petka“ iz studenog, realno je očekivati, a tako će i biti da će Trgovina na malo zabilježiti rast na sličnoj ili višoj razini nego u studenom (+ 5,8 %), tada sa sigurnošću TVRDIM kao što sam već poviše u tekstu i napisao, da će BDP u 4/2018. „eksplodirati“ kao i u 4/2016.

Pokušat ću biti „konzervativan“, kao i najbolji Ministar financija RH g. Zdravko Marić, i napisati da će BDP  u 4/2018.  biti na razini +3,8 % i/ili više, a na razini cijele 2018. godine očekujem, tj. podižem ljestvicu iz prošlih analiza s + 2,7 % – +2,9 %, na +3,0 % – + 3,2 %!


Zbog trenutnog nedostatka podataka o građevinarstvu, robnom uvozu – izvozu, Trgovini na malo, …… nije isključeno niti se smije isključiti da će rast BDP-a u 4/2018. biti i na razini + 4,0 % i/ili više!

Ako iz svega navedenog ne vidimo da Hrvatska ide dalje i da najbolja 14. Vlada RH vodi državu u odličnom smjeru, onda sigurno nešto nije u redu s našim mentalnim sklopom i da su nam „vrane popile mozak“!

Komu smeta neka pati jer

Hrvatska ide dalje unatoč i usprkos!

Milivoj Lokas

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Država na cigaretama zaradi više od milijardu maraka godišnje

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja još jednom je došlo do poskupljenja cigareta u BiH. Razlog je novo povećanje trošarina, zbog čega će država ubirati rekordna sredstva po ovoj osnovi. Kako su za Večernji list izračunali u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, po kutiji cigareta koja košta 5,50 maraka, obveze koje se plaćaju državi ukupno iznose 4,76 maraka. Ili s druge strane – proizvođaču od 5,50 maraka ide 0,74 KM, a sve ostalo državi.

– Ako kutija cigareta u BiH u maloprodaji košta 5,50 KM, obveze koje se moraju platiti državi iznose: proporcionalna trošarina 42% maloprodajne cijene (2,31 KM), specifična trošarina (1,65 u 2019. godini) te PDV 17% (0,80 KM). Kada se sve zbroji, dobijete brojke koje smo ranije naveli – rekli su za Večernji list u Upravi za neizravno oporezivanje BiH.

Od 1. siječnja još jednom je došlo do poskupljenja cigareta u BiH. Razlog je novo povećanje trošarina, zbog čega će država ubirati rekordna sredstva po ovoj osnovi. Kako su za Večernji list izračunali u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, po kutiji cigareta koja košta 5,50 maraka, obveze koje se plaćaju državi ukupno iznose 4,76 maraka. Ili s druge strane – proizvođaču od 5,50 maraka ide 0,74 KM, a sve ostalo državi.

– Ako kutija cigareta u BiH u maloprodaji košta 5,50 KM, obveze koje se moraju platiti državi iznose: proporcionalna trošarina 42% maloprodajne cijene (2,31 KM), specifična trošarina (1,65 u 2019. godini) te PDV 17% (0,80 KM). Kada se sve zbroji, dobijete brojke koje smo ranije naveli – rekli su za Večernji list u Upravi za neizravno oporezivanje BiH.

Proizvođači i distributeri cigareta već su ranije upozoravali kako će novo povećanje trošarina dovesti do novog rasta crnog tržišta jer veći broj građana više sebi ne može priuštiti kupnju cigareta u legalnoj prodaji. UNO BiH je prije nekoliko tjedana priopćio kako se odluka o odgađanju povećanja trošarina može provesti, ali takva odluka mora biti donesena u državnom Parlamentu.

Kako je državno zakonodavno tijelo tek u fazi formiranja nakon listopadskih izbora, do toga nije došlo i nove, povećane trošarine stupile su na snagu. Ipak, očekuje se kako će novi saziv Parlamenta BiH donijeti odluku o moratoriju na povećanja trošarina u idućih nekoliko godina.

– To vrijeme poslužilo bi da se tržište cigareta vrati u zakonske okvire jer je stalnim povećanjem trošarina više od 50 posto ovoga tržišta otišlo u sivu zonu. Država na ovome gubi jako puno novca, a zbog toga trošarine nemaju učinak kakav se očekuje – zaključili su naši sugovornici.

Država tako na cigaretama zaradi više od milijardu maraka godišnje. Poražavajuća je činjenica kako taj novac ne bude usmjeren u zdravstveni sustav i socijalna davanja ili pak izgradnju autocesta, nego se koristi za troškove administracije i krpanje proračunskih rupa.

Štoviše, i uz stalan rast prihoda po ovoj osnovi, nije smanjena potreba države za daljnjim zaduživanjima kako bi iznijela teret tekućih obveza, navodi Večernji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari