Pratite nas

Gospodarstvo

PRORAČUN 2019: Prihodi povećani na 136, a rashodi na 140 milijardi kuna

Objavljeno

na

Prijedlogom proračuna za 2019. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 136,1 milijardu kuna i biti za 5,5 posto viši u odnosu na originalno planirani proračun za 2018., dok će ukupni rashodi iznositi 140,3 milijarde kuna, što je za 6,9 milijardi kuna više, kazao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.

Proračun za iduću godinu temelji se na procjeni rasta hrvatskog gospodarstva od 2,9 posto, rekao je Marić, napomenuvši da treba stremiti i raditi na tome da te stope rasta budu i više.

“Pojedinačno gledano, izvoz roba i usluga je i dalje glavni pokretač, zajedno s osobnom potrošnjom i investicijama. Međutim, izvoz roba i usluga i dalje pokazuje dosta visoku ovisnost o uvozu roba i usluga, i ukupni doprinos neto izvoza u ovom je projekcijskom razdoblju negativan, što znači da je domaća potražnja ta koja je pokretač rasta”, ustvrdio je ministar financija, dodavši da su pozitivne efekte na gospodarstvo imale i mjere porezne reforme.

Kako je rekao, efekt dosadašnjih poreznih mjera i onih koje se planiraju uvesti od iduće godine povećat će stopu rasta u 2019. i 2020. za 0,3 posto.

Inflacija se projicira u 2019. godini ispod dva posto, a očekuje se i daljnje poboljšanje trendova na tržištu rada, pri čemu bi stopa nezaposlenosti trebala pasti.

Od PDV-a 4,4 posto više

Na prihodnoj strani proračuna, koji se u u 2019. očekuju u iznosu od 136,1 milijardu kuna, uobičajeno se najveći prihodi očekuju od PDV-a, 51,8 milijardi kuna ili 4,4 posto više u odnosu na originalni plan proračuna za 2018. godinu.

Od poreza i trošarina očekuju se, pak, 0,4 posto manji prihodi, odnosno 15,7 milijardi kuna.

Prihodi od poreza na dobit iznosili bi iduće godine 8,8 milijardi kuna, što bi bilo 6,2 posto više nego u ovogodišnjem proračunu. Prihodi od doprinosa iznosili bi 24,1 milijardu kuna ili 0,8 posto manje, uslijed planiranog ukidanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu, dok bi prihodi od pomoći, koji uključuju sredstva iz EU fondova, dosegnuli 17,5 milijardi kuna.

Prihodi od imovine, uključujući dio zarada kompanija u državnom vlasništvu, trebali bi iduće godine iznositi 15,3 milijarde kuna, dok se od prodaje nefinancijske imovine imovine očekuje 780 milijuna kuna, kazao je ministar Marić.

Rashodi državnog proračuna planirani su u ukupnom iznosu od 140,3 milijardi kuna, što je povećanje od 6,9 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji originalni proračun.

Pritom se rast rashoda se dijeli na dvije komponente, kaže ministar financija, i to povećanje rashoda koji se financiraju iz tzv. općih izvora i primitaka (poreza, doprinosa i dr) u iznosu od 2,8 milijardi kuna, dok se preostalih 4,1 milijardi kuna odnosi najviše zbog očekivanog povećanja sredstava iz EU fondova.

Od tih 2,8 milijardi kuna, najviše ili gotovo polovina odnosi se na povećanje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno 1,2 milijarde kuna. Pritom se 630 milijuna kuna odnosi na predviđenu indeksaciju mirovina.

Također, za mjere demografske obnove, koje uključuju proširenje baze onih koji imaju pravo na doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođenčad, kao i subvencioniranje stambenih kredita planirano je 468 milijuna kuna više nego u 2018.

U proračunu za 2109. rashodi za zaposlene planirani su u ukupnom iznosu od 29,1 milijardu kuna ili 1,1 milijardu više nego u 2018., materijalni rashodi u iznosu od 14,4 milijardi kuna ili 1,2 milijardi kuna više, istaknuo je Marić.

Subvencije su planirane u iznosu od 7 milijardi kuna, što je povećanje od 466,5 milijuna kuna, a pomoći u iznosu od 17 milijardi kuna ili 600 milijuna kuna više, doprinos RH EU proračunu od 3,7 milijardi kuna, a naknade građanima i kućanstvima od 48,9 milijardi kuna, od čega 40 milijardi kuna za mirovine, a za dječji doplatak 1,7 milijardi kuna ili 336 milijuna kuna više.

Proračunski deficit u idućoj godini bit će, u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, od 0,4 posto BDP-a ili 1,6 milijardi kuna, kazao je Marić.

“Rezultati koje imamo zadnjih 2,5 godine daju nam puno pravo i vjerodostojnost i kredibilitet da kažemo da ćemo učiniti sve kako bi taj rezultat bio i bolji”, rekao je Marić.

To će, istaknuo je, rezultirati nastavkom smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.

“Za ovu godinu, unatoč situaciji s Uljanikom, projekcija je pad duga na 74,6 posto BDP-a, a za iduću godinu tri postotna boda manje (71,6 posto)”, zaključio je Marić.

Vlada je prihvatila i u saborsku proceduru uputila prijedlog proračuna za 2019. godinu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mobilna aplikacija za bespovratni novac stigla u ZHŽ

Objavljeno

na

Objavio

Ne propustite nikad više priliku za dobijanje bespovratnih sredstava potpore!

Sve pravodobne informacije o dostupnim projektima i javnim natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava u BiH, ali i inozemstvu, odsada ćete moći pratiti na jednom mjestu.

Zahvaljujući mobilnoj aplikaciji HERAG, koja će danas biti predstavljena u Širokom Brijegu, poljoprivrednici, poduzetnici, ali i zaposleni u javnoj upravi, više neće morati svakodnevno pratiti desetke internetskih stranica kako bi se na vrijeme mogli prijaviti na neki od javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, piše Večernji list BiH.

Jednostavan pristup

Za njih će to sada raditi HERAG (Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije) te im preko spomenute mobilne aplikacije dostavljati sve potrebne informacije. Predstavljanje spomenute aplikacije planirano je danas u hotelu Park u Širokom Brijegu s početkom u 11 sati, a pozvani su svi zainteresirani.

Naime, kako navode iz HERAG-a, danas će biti upriličen događaj pod nazivom “Ne propustite nikad više priliku za dobivanje bespovratnih sredstava potpore!” na kojem će, između ostaloga, biti predstavljena navedena logoaplikacija za mobilne uređaje. “Aplikacija će svojim korisnicima ubuduće omogućiti jednostavan pristup velikom broju javnih poziva u BiH, ali i onima iz pretpristupnih fondova EU-a”, stoji u priopćenju HERAG-a koji je začetnik ideje izrade jedinstvene aplikacije na ovom području. Inače, aplikacija je razvijena kroz tehničku pomoć programa za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini,

EU ProLocal, koji zajednički financiraju Europska unija i Vlada Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft fuer Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

Bolja usluga

Uvođenjem aplikacije HERAG želi poboljšati komunikaciju sa svojim korisnicima, posebice poduzetnicima.

”Aplikacija je suvremen, jednostavan i brz komunikacijski alat sa sljedećim pogodnostima: dostava relevantnih informacija u aktualnom trenutku; moguć je obuhvat neograničenog broja korisnika; korisnik jednostavno vrši prilagodbu postavki aplikacije u skladu s vlastitim navikama i željama; aplikacija omogućuje i dvosmjernu komunikaciju, prikladno za anketiranja i provjeru zadovoljstva uslugom”, ističe se u priopćenju Razvojne agencije Zapadnohercegovačke županije HERAG. Kako bi vam sve navedeno bilo dostupno, dovoljno je samo instalirati spomenutu aplikaciju na svoj mobilni uređaj.

Živimo u svijetu u kojem brzina reagiranja, nerijetko, predstavlja odlučujući čimbenik u postizanju konkurentnosti. Iz HERAG-a očekuju da uporaba ove aplikacije doprinese upravo tome.

Važno je naglasiti da iz HERAG-a napominju kako je sadržaj informacija, koje će biti dostavljane preko aplikacije, isključuje odgovornost ove razvojne agencije i ni na koji način ne odražava nužno stajališta Europske unije./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Zagrebački proračun za 2019. veći od 10 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zagrebački gradski proračun za 2019., kojega će zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i pročelnici predložiti na sjednici Gradske skupštine 13. prosinca, po prvi će puta premašiti 10 milijardi kuna.

Prijedlog gradskog proračuna za 2019. “težak” je 10,2 milijardi kuna što je povećanje od gotovo 800 milijuna kuna u odnosu na ovogodišnji proračun, odnosno oko 2,3 posto, a u ukupnom proračunu oko 8,2 milijarde kuna odnosi se na osnovni dio, a oko dvije milijarde kuna odnosi se na proračune proračunskih korisnika, prenosi Jutarnji list u izdanju od utorka.

Zastupnici su dobili prijedlog proračuna, krajnji rok za podnošenje amandmana je 8. prosinca, a da bi bio prihvaćen, u Gradskoj skupštini treba ga podržati 26 gradskih zastupnika od njih 51.

Novčani iznos povećat će se Gradskom uredu za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša koji će dobiti 1,2 milijarde što je povećanje od gotovo 240 milijuna kuna i Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet koji će upravljati s 1,5 milijardi kuna ili 200 milijuna kuna više nego ove godine.

Uz ostalo, Gradski ured za gospodarstvo planira energetsku obnovu zgrada javne namjene, početak realizacije projekta Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, uređenje Zagrebačkog velesajma za projekt Zagreb- inovativni grad. Dio novca osigurat će se za sanaciju sjeverne tribine maksimirskog stadiona i za projekt nacionalne bolnice u Blatu.

Na dobitku će biti i Gradski ured za branitelje kojem će se proračun povećati za oko dva milijuna kuna, a među novim stavkama je i financiranje doma za branitelje samce.

S manje novca nego ove godine raspolagat će u Gradskom uredu za obrazovanje – s 1,7 milijardi što je 50 milijuna kuna manje i u Gradskom uredu za kulturu koji će dobiti 586 milijuna kuna ili 29 milijuna manje nego ove godine. Manji iznos dobit će i Gradski ured za demografiju koji će raspolagati s 400 milijuna kuna ili 10 manje nego ove godine.

Od EU fondova u Gradu Zagrebu planiraju dobiti 475 milijuna kuna, a najviše tog novca utrošit će se na obnovu remetinečkog rotora.

Kad je riječ o kapitalnim ulaganjima u 2019. osigurano je 29 milijuna za žičaru Sljeme, 60 milijuna, deset više nego ove godine, za Imunološki zavod, a za modernizaciju pothodnika 16 milijuna, prenosi, uz ostalo, Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari