Pratite nas

Gospodarstvo

PRORAČUN 2019: Prihodi povećani na 136, a rashodi na 140 milijardi kuna

Objavljeno

na

Prijedlogom proračuna za 2019. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 136,1 milijardu kuna i biti za 5,5 posto viši u odnosu na originalno planirani proračun za 2018., dok će ukupni rashodi iznositi 140,3 milijarde kuna, što je za 6,9 milijardi kuna više, kazao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.

Proračun za iduću godinu temelji se na procjeni rasta hrvatskog gospodarstva od 2,9 posto, rekao je Marić, napomenuvši da treba stremiti i raditi na tome da te stope rasta budu i više.

“Pojedinačno gledano, izvoz roba i usluga je i dalje glavni pokretač, zajedno s osobnom potrošnjom i investicijama. Međutim, izvoz roba i usluga i dalje pokazuje dosta visoku ovisnost o uvozu roba i usluga, i ukupni doprinos neto izvoza u ovom je projekcijskom razdoblju negativan, što znači da je domaća potražnja ta koja je pokretač rasta”, ustvrdio je ministar financija, dodavši da su pozitivne efekte na gospodarstvo imale i mjere porezne reforme.

Kako je rekao, efekt dosadašnjih poreznih mjera i onih koje se planiraju uvesti od iduće godine povećat će stopu rasta u 2019. i 2020. za 0,3 posto.

Inflacija se projicira u 2019. godini ispod dva posto, a očekuje se i daljnje poboljšanje trendova na tržištu rada, pri čemu bi stopa nezaposlenosti trebala pasti.

Od PDV-a 4,4 posto više

Na prihodnoj strani proračuna, koji se u u 2019. očekuju u iznosu od 136,1 milijardu kuna, uobičajeno se najveći prihodi očekuju od PDV-a, 51,8 milijardi kuna ili 4,4 posto više u odnosu na originalni plan proračuna za 2018. godinu.

Od poreza i trošarina očekuju se, pak, 0,4 posto manji prihodi, odnosno 15,7 milijardi kuna.

Prihodi od poreza na dobit iznosili bi iduće godine 8,8 milijardi kuna, što bi bilo 6,2 posto više nego u ovogodišnjem proračunu. Prihodi od doprinosa iznosili bi 24,1 milijardu kuna ili 0,8 posto manje, uslijed planiranog ukidanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu, dok bi prihodi od pomoći, koji uključuju sredstva iz EU fondova, dosegnuli 17,5 milijardi kuna.

Prihodi od imovine, uključujući dio zarada kompanija u državnom vlasništvu, trebali bi iduće godine iznositi 15,3 milijarde kuna, dok se od prodaje nefinancijske imovine imovine očekuje 780 milijuna kuna, kazao je ministar Marić.

Rashodi državnog proračuna planirani su u ukupnom iznosu od 140,3 milijardi kuna, što je povećanje od 6,9 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji originalni proračun.

Pritom se rast rashoda se dijeli na dvije komponente, kaže ministar financija, i to povećanje rashoda koji se financiraju iz tzv. općih izvora i primitaka (poreza, doprinosa i dr) u iznosu od 2,8 milijardi kuna, dok se preostalih 4,1 milijardi kuna odnosi najviše zbog očekivanog povećanja sredstava iz EU fondova.

Od tih 2,8 milijardi kuna, najviše ili gotovo polovina odnosi se na povećanje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno 1,2 milijarde kuna. Pritom se 630 milijuna kuna odnosi na predviđenu indeksaciju mirovina.

Također, za mjere demografske obnove, koje uključuju proširenje baze onih koji imaju pravo na doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođenčad, kao i subvencioniranje stambenih kredita planirano je 468 milijuna kuna više nego u 2018.

U proračunu za 2109. rashodi za zaposlene planirani su u ukupnom iznosu od 29,1 milijardu kuna ili 1,1 milijardu više nego u 2018., materijalni rashodi u iznosu od 14,4 milijardi kuna ili 1,2 milijardi kuna više, istaknuo je Marić.

Subvencije su planirane u iznosu od 7 milijardi kuna, što je povećanje od 466,5 milijuna kuna, a pomoći u iznosu od 17 milijardi kuna ili 600 milijuna kuna više, doprinos RH EU proračunu od 3,7 milijardi kuna, a naknade građanima i kućanstvima od 48,9 milijardi kuna, od čega 40 milijardi kuna za mirovine, a za dječji doplatak 1,7 milijardi kuna ili 336 milijuna kuna više.

Proračunski deficit u idućoj godini bit će, u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, od 0,4 posto BDP-a ili 1,6 milijardi kuna, kazao je Marić.

“Rezultati koje imamo zadnjih 2,5 godine daju nam puno pravo i vjerodostojnost i kredibilitet da kažemo da ćemo učiniti sve kako bi taj rezultat bio i bolji”, rekao je Marić.

To će, istaknuo je, rezultirati nastavkom smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.

“Za ovu godinu, unatoč situaciji s Uljanikom, projekcija je pad duga na 74,6 posto BDP-a, a za iduću godinu tri postotna boda manje (71,6 posto)”, zaključio je Marić.

Vlada je prihvatila i u saborsku proceduru uputila prijedlog proračuna za 2019. godinu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Vlada braniteljima, građanima i tvrtkama otpisuje 700 milijuna kuna kredita

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je na ovotjednoj sjednici donijela odluku o otpisu potraživanja po kreditima odobrenima po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske i kreditima odobrenima od strane bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje, temeljem koje će se ukupno otpisati 700 milijuna kuna.

Od toga se na Kreditni program zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske odnosi 32 milijuna kuna, a na bivši Fond za razvoj i zapošljavanje 670 milijuna kuna.

Povjerenstvo

U obrazloženju odluke se navodi kako je Vlada još 18. svibnja 1996. donijela Program zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske, po kojem je ukupno odobreno 3655 kredita (poljoprivrednicima 1791 kredit, za osnivanje obrta 1820 kredita, te poslodavcima za zapošljavanje 44 kredita) u ukupnom iznosu od 319,591.741 kunu. Temeljem donesenih odluka, od ukupno odobrenih 3655 kredita, a po zahtjevu korisnika kredita i pozitivnog mišljenja stručnog povjerenstva osnovanog pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, dosad je bilo otpisano 1829 kredita u iznosu od 208,156.047 kuna.

Novom odlukom se otpisalo 285 kredita u iznosu od 32,139.659 kuna, a od toga je razlog za 30 otpisanih kredita smrt nositelja kredita, za 30 je maligna i teška kronična bolest, a za 82 je težak socijalni položaj korisnika kredita.

Kada je riječ o kreditnom programu Fonda za razvoj i zapošljavanje, u Vladi podsjećaju da je Fond za razvoj i zapošljavanje osnovan Zakonom o Fondu za razvoj i zapošljavanje koji se primjenjivao od 1. siječnja 2002. do 9. studenoga 2010. Njegove poslove je tada preuzelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a 2012. poslove nadzora i naplate odobrenih kredita preuzelo je Ministarstvo financija. Tako je Ministarstvo financija preuzelo nadzor i naplatu za 208 kreditnih partija, odnosno 192 korisnika kredita, te je na dan 31. prosinca 2012. stanje navedenih kredita evidentirano u Glavnoj knjizi državnog proračuna u iznosu 1.622,410.528 kuna, od čega je ukupna glavnica iznosila 1.364,029.788 kuna (dospjela glavnica iznosila je 684,968.540 kuna, nedospjela glavnica 679,061.248 kuna), dok su ukupne kamate iznosile 258,380.739 kuna. Kao dio ukupnih mjera pomoći gospodarstvu, Vlada je 2013. donijela Uredbu o kriterijima za otpise i odgodu temeljem kojih je predvidjela davanje bespovratnih potpora u vidu otpisa u visini od 30 posto do 70 posto iznosa odobrenog i iskorištenog kredita, a na osnovi koje nisu svi podnijeli zahtjev za otpisom kredita. Iduće godine Vlada donosi uredbu kojom pooštrava kriterija za otpis i odgodu. I sada dolazimo do prilično nadrealne situacije, vezanu za dio od 670 milijuna otpisanih kredita iz ovog Fonda.

Pravne zapreke

Naime, korisnici kredita Fonda se počinju pozivati na svoja stečena prava temeljem spomenute Uredbe iz 2013., te pokreću sudske postupke. Državno odvjetništvo je tim povodom dalo mišljenje u kojem ne nalazi pravne zapreke za sporazumno rješavanje sporova, te navodi da bi se ne postupanjem i ne donošenjem odgovarajućeg akta temeljem spomenute Uredbe državni proračun izložio dodatnim troškovima i eventualnim novim zahtjevima za odštete. Zbog toga je Vlada sada donijela odluku o otpisu ukupno oko 670 milijuna kuna za korisnike kredita tog Fonda, a nemalim dijelom se taj otpis odnosi na one korisnike kredita koji su tužili državu zato što im nije otpisala dio kredita. Eto, i to smo doživjeli.

Porezni obveznici će oprostiti i otpisati dio kredita korisnicima kredita zato što su korisnici kredita tužili državu zato što im nije pravovremeno otpisala dugove.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac predstavio novi Greyp

Objavljeno

na

Objavio

Nova linija brdskih bicikala Greyp Bikes predstavljena je sinoć u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu.

Od četvrtka u 21 sat kada je bilo službeno predstavljanje, počela je i prodaja preko webshopa. U cijeli projekt potrošeno je oko 6 milijuna eura, a cijena bicikla kreće se od 6.500 do 7.500 eura.

Tri godine nakon predstavljanja posljednjeg električnog bicikla i gotovo šest godina nakon prvog modela kojim su oduševili svijet, Mate Rimac i ekipa iz Greyp Bikesa predstavili s novi Greyp G6 u prostorijama Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu.

G6 razvijen je oko pogona, na njemu je hrpa senzora te je stalno povezan s internetom. Na jedinstven su način tako spojili biciklističke i digitalne komponente, razvili mobilnu aplikaciju te na taj način stvaraju, kako kažu, potpuno novo korisničko iskustvo. Težit će manje od 25 kilograma, a postizat će veću brzinu.

Razvoj nove linije električnih bicikala započeo je idejom da se ne kreira jedan u nizu električnih bicikala, već da se iskoriste nevjerojatne mogućnosti elektrifikacije, povezivosti, ‘gamificationa’ te uz dodatak iznimne kreativnosti stvori jedinstveni proizvod.

– Trebalo je 4 godine intenzivnog istraživanja, razvoja i testiranja kako bismo razvili proizvod koji predstavljamo javnosti. Odlike sustava i same tehnološke platforme, važnije su od samog proizvoda. Za razliku od tradicionalnih biciklističkih kompanija, umjesto opremanja bicikla električnim pogonom, mi smo bicikl razvili oko pogona, senzorike i stalnog pristupa internetu. Vjerujem da smo na jedinstven način spojili biciklističke i digitalne komponente, integrirali senzoriku i kamere, umrežili bicikle, razvili mobilnu aplikaciju i na taj način stvorili potpuno novo iskustvo vožnje bicikla. U ovaj projekt smo uložili četiri godine razvoja i vjerujemo da je ovo prekretnica za našu firmu, a ako možemo zanemariti skromnost na trenutak, prekretnica za biciklističku industriju – izjavio je Mate Rimac.

Jedna od glavnih odlika novog bicikla uloga je pametnog telefona koji postaje glavno korisničko sučelje. G6 na temelju informacija dobivenih iz niza ugrađenih senzora direktno sudjeluje u donošenju odluka koje utječu na ponašanje bicikla, a time i samu vožnju, a u nekim slučajevima i sam može donijeti odluku. Primjerice, na temelju broja otkucaja srca vozača; G6 sam prilagođava nivo asistencije motora, a G-senzor detektira opasne situacije i započinje proceduru slanja poziva u pomoć.

Tako će npr. taj uređaj pratiti otkucaje vašeg srca te ukoliko su niži od zadanog, bicikl će sam povećati napor. Ukoliko su otkucaji srca viši od očekivanog, bicikl će smanjiti napor pedaliranja.

Niz podataka koji se prate i bilježe, poput prikaza utrošene energije vozača, ali isto tako i one električne, pružat će uvid u stanje bicikla i u navike korisnika, a sve s ciljem unaprjeđenja korisničkog iskustva i još boljeg doživljaja. G6 je, za razliku od svog prethodnika, pedelec model što znači da vozač pri pedaliranju ima asistenciju električnog motora, ali čim prestane pedalirati i asistencija motora prestaje.

Povezivost omogućava slanje naredbi biciklu ili pak dohvaćanje snimaka s integriranih kamera na biciklu, čak i kad bicikl i korisnik nisu na istoj lokaciji. Kamere s funkcijom neprekidnog snimanja bilježe svaku situaciju, a video snimke i fotografije moguće je podijeliti u realnom vremenu na društvenim mrežama.

– Sve je zapravo počelo prije 4 ili 5 godina kad smo se nas par prijatelja vozili i krenuli smo pedalirati s punim baterijama. Kad bi stali odmoriti, među sobom smo se stalno propitivali koliko ti imaš baterije? Ustvari to nam je pokazalo tko je manje, a tko više pedalirao. Imali smo šalu da tko je najmanje pedalirao, tj. tko ima najmanje baterije taj mora platiti pivu. Zato sam pomislio da mora postojati neki bolji način za provjeriti to nego da se stalno ispitujemo koliko imamo baterije. I eto, od te ideje i natjecanja s prijateljima došlo je do ovakvog proizvoda – rekao  je Rimac za 24 sata.hr

Najveća brzina koju Greyp G6 može postići je 45 kilometara na sat.

– Svaki Greyp G6 imat će ugrađenu eSIM karticu te time i besplatni, neograničeni internet sve do 2022. godine – objasnio je Rimac.

Od četvrtka u 21 sat kada je bilo službeno predstavljanje, počela je i prodaja preko webshopa. U cijeli projekt potrošeno je oko 6 milijuna eura, a cijena bicikla kreće se od 6.500 do 7.500 eura. Rimac kaže kako se za izvoz najviše fokusiraju na njemačko govorno područje, dakle na Austriju, Švicarsku i Njemačku.

Foto: Rimac 

 

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari