Pratite nas

Proruski separatisti ignoriraju Putina, referendum će biti održan

Objavljeno

na

Unatoč pozivu ruskog predsjednika Vladimira Putina na odgodu, proruski separatisti u Ukrajini odlučili su da će provesti planirani referendum.

Agfencija AP prenosi da su proruski separatisti nakon vijećanja donijeli odluku da se referendum o odcjepljenju regije Donjecka od Ukrajine ipak provede, unatoč pozivu ruskog predsjednika Vladimira Putina da se isti odgodi za pet dana.

Iz Kijeva je ranije poručeno kako je ukrajinska vlada spremna na pregovore s političkim strankama i regionalnim dužnosnicima na istoku Ukrajine kako bi se riješila kriza u zemlji, ali neće pregovarati s teroristima, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.

“Apsolutni prioritet za vladu u Ukrajini je puni nacionalni dijalog uz sudjelovanje svih političkih snaga, regionalnih predstavnika i javnosti”, kaže ministarstvo u priopćenju. “Međutim, dijalog je nemoguć i nezamisliv s teroristima”.

Kijev naziva proruske separatiste “teroristima” i “banditima” koje podupire Rusija kao dio napora da destabilizira Ukrajinu, dok Rusija negira da igra bilo kakvu ulogu u neredima na istoku zemlje.

Poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina upućen u srijedu istočnim regijama da odgode referendum o neovisnosti predviđen za 11. svibnja dio političara tumači kao moguće ublažavanje stajališta. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier pozdravio je takav ton ruskog predsjednika, javio je AFP. RUSSIA PUTIN CRIMEA ADDRESS

“Pozdravljam konstruktivni ton koji je pokazao predsjednik Putin nakon sastanka s predsjedavajućim OESS-a Didierom Burkhalterom”, kazao je njemački šef diplomacije ministar u priopćenju.

“Moguće je da se nalazimo u odlučujućem trenutku”, rekao je Steinmeier. “Situacija je kritična, ali postoji još uvijek šansa da se diplomatskim putevima izbjegne nova eskalacija nasilja i potpuni gubitak kontrole na istoku Ukrajine”.

Putin je nakon sastanka objavio da povlači ruske snage s ukrajinske granice, pozvao je proruske separatiste da odgode referendum o otcjepljenju te istaknuo da su gledišta OESS-a i Moskve vrlo slična i da želi rješenje krize što je prije moguće,

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague rekao je u četvrtak da bez obzira na Putinovu izjavu nema znakova povlačenja Rusije s granice s Ukrajinom te je pozvao proruske separatiste u istočnoj Ukrajini da ne održe planirani referendum.

“Nismo vidjeli nikakve dokaze o bilo kakvim ruskim snagama koje se povlače iz područja gdje su bile stacionirane posljednjih mjeseci”, rekao je. NATO je dan ranije, u srijedu, također priopćio da nema znakova povlačenja, što je u četvrtak prokomentirala Rusija izjavom da je njegov glavni tajnik očito “slijep”.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova kazalo je da je Anders Fogh Rasmussen očito “slijep” budući da ne vidi znakove ruskog povlačenja s ukrajinske granice, javio je Reuters pozivajući se na Itar Tass. Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk nazvao je ranije Putinov poziv na odgodu referenduma i o povlačenju s granice “praznom pričom”.

[divide]

Stižu prve reakcije na jučerašnji, za mnoge neočekivani, potez ruskog predsjednika Vladimira Putina po pitanju de-eskalacije situacije u Ukrajini. Podsjetimo, Putin je jučer pozvao na odgodu referenduma na istoku Ukrajine te je rekao kako se ruska vojska povukla s ukrajinskih granica. Prihvatio je plan od 4 točaka koji je predstavila organizacija OESS, plan koji također poziva na održavanje izbora u Ukrajini.

Putin ističe kako sada ukrajinske snage moraju prekinuti napade na istočne gradove gdje kontrolu drže pobunjenici.

Reakcije Kijeva i Zapada su, očekivano, pozitivne – s time da se već sada može vidjeti kako je reakcija Europe pozitivnija od američke reakcije.

No, za sada još uvijek nema nikakvih direktnih potvrdi da se vojna ofenziva na istoku zaustavila ili da će se zaustaviti. Činjenica je kako ovaj potez Moskve sam po sebi ne može u potpunosti dovesti do naglog prekida svih tenzija – pobunjenici i dalje kontroliraju vladine zgrade i cijele gradove na istoku zemlje te još uvijek nisu javno pristali na odgodu referenduma, mada su jučer potvrdili kako će danas o tome raspravljati.

Ukrajinski predsjednički kandidat, tajkun Petro Porošenko iz stranke UDAR, po svim anketama gotovo sigurni pobjednik na izborima 25. svibnja ako se izbori održe, pozdravio je izjave Vladimira Putina ističući kako se situacija “znatno popravila” nakon ovih vijesti iz Moskve. “Imamo apel da se zaustavi ilegalni referendum, Rusija prihvaća predsjedničke izbore. Ja mislim da su ovo odlične vijesti za stabilizaciju situacije u istočnoj Ukrajini”, istaknuo je Porošenko u razgovoru za medije u Berlinu.

rusko-putin-ukrajina

Podsjetimo, Putin je jučer poprilično korigirao prethodni ruski stav po pitanju predsjedničkih izbora u Ukrajini. Do sada su iz Moskve isticali kako su ti izbori nemogući s obzirom na situaciju u zemlji, no, Putin jučer mijenja stav te navodi kako su izbori 25. svibnja “potez u pravom smjeru”, mada ističe kako svi stanovnici Ukrajine moraju imati puno razumijevanje kako će njihova prava biti zagarantirana nakon izbora.Putin također navodi kako je direktni dijalog između Kijeva i predstavnika jugoistočnih regija “ključni element” u rješavanju sukoba. “Rusija poziva vlasti u Kijevu da hitno prekinu vojne operacije na jugoistoku Ukrajine”, rekao je Putin.

Navodi kako Rusija nije odgovorna za proširenje krize u Ukrajini te kako je Rusija učinila konkretne korake prema de-eskalaciji. “Rečeno nam je kako su naše trupe na ukrajinskoj granici izvor zabrinutosti, stoga smo ih povukli. Sada više nisu ni blizu granice, već na lokacijama gdje izvode svoje regularne vježbe. Ovo se lako može provjeriti koristeći moderne obavještajne tehnike uključujući i iz svemira”, rekao je Putin.

Nadalje, Putin tvrdi kako je Rusija pomogla u oslobađanju OESS promatrača te kako je to također bio korak prema de-eskalaciji.

Predsjednik Europskog Vijeća, Herman Van Rompuy, istaknuo je važnost Putinove poruke s ciljem de-eskalacije te navodi kako je autentični dijalog sada nužan između svih strana u Ukrajini.

No, dok je reakcija iz Europe gotovo jednoglasno pozitivna, SAD su oprezniji u komentiranju novih Putinovih stavova. “Ovaj korak pomaže, ali u isto vrijeme predsjednik Putin i Rusi mogu učiniti puno više kako bi de-eskalirali situaciju i osigurali sigurne izbore”, izjavila je glasnogovornica američkog State Department-a, Jen Psaki.

Putinov novi stav glede situacije u Ukrajini svakako je ključna prekretnica u ovoj krizi, mada je Zapad još uvijek poprilično skeptičan. The New York Times jutros piše kako se mnogi Zapadni analitičari i političari danas pitaju da li ove izjave znače da Putin odustaje od Ukrajine ili se radi o triku?

Svakako se radi o strategiji – Putin je jučer također istaknuo kako se slaže sa sugestijom njemačke kancelarke Angele Merkel da se pokrene okrugli stol pregovora između Kijeva i pobunjenika. Nadalje, Putin je svoje nove stavove iznio za vrijeme sastanka sa švicarskim predsjednikom.

Jedna stvar je posve očita – Rusija je odlučila ne dopustiti da je situacija u Ukrajini uvede u rat te je vjerojatno to glavni argument iza jučerašnjih Putinovih izjava. Hina/AP/NYT/APF

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Probošnjačke stranke kontra Ustava: Danas potpisuju prijedlog zakona o izbornim jedinicama u FBiH

Objavljeno

na

Objavio

klix

Predstavnici SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a danas će potpisati prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH. Riječ je o pokušaju rješavanja problema implementacije izbornih rezultata nakon listopadskih izbora, a koji je nastao kao rezultat odbijajanja bošnjačkih stranaka da provedu presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše portal Dnevnik.ba

Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH potpisat će šefovi klubova parlamentarnih stranaka i to Ismet Osmanović iz SDA, Nasir Beganović iz SBB-a, Elvir Karajbić iz SDP-a i Dženan Đonlagić iz DF-a.

Riječ je o skoro identičnom prijedlogu koji su ranije u parlamentarnu proceduru uputili SDP i DF, ali u ovom slučaju s određenim tehničkim izmjenama. Za pretpostaviti je kako ovaj prijedlog neće podržati HNS BiH – HDZ BiH koji tvrdi da se odluka Ustavnog suda BiH mora implementirati izmjenama zakonodavstva u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne zakonom donesenim u Parlamentu Federacije BiH.

Nakon nedavnog sastanka predstavnika parlamentarnih stranaka u BiH s ekspertima Venecijanske komisije je rečeno da su međunarodni eksperti utvrdili da se problem izbornog zakonodavstva može riješiti i na razini Parlamenta FBiH.

Ovakav odnos stranih eksperata začuđujući je ukoliko se uzme u obzir raniji stav Izaslanstva Europske unije u BiH koje je imala identičan stav kao HDZ BiH, odnosno da se presuda Ustavnog suda BiH mora implementirati u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark i njegovi suradnici tražili su od političkih stranaka da se obvežu provesti presudu Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, uključujući proporcionalniji odnos između političkih predstavnika i stanovništva koje predstavljaju. U istom zaključku je navedeno da bi sve to “trebalo provesti putem Parlamentarne skupštine BiH”.

Pojednostavljeno, međunarodna zajednica ovim se zaključkom, praktično, izjasnila protiv SDP-ovog i DF-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona kojim su ove dvije političke stranke pokušale provesti presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Zanimljivo je i što je međunarodna zajednica početkom 2018. godine predložila tri varijatne izmjena izbornog zakonodavstva od kojih svaka zastupa tezu o legitimnosti kao natkrovljujućem načelu, a što u konačnici bošnjački predstavnici nisu prihvatili.

Nijedan predstavnik stranih veleposlanstava u našoj zemlji, a koja su bila izravno uključena u pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva, nije se oglasio o najnovijem antiustavnom dogovoru SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a.

Prema popisu iz 1991. godine

U prijedlogu SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a navodi se da su broj i struktura izaslanika u Domu naroda utvrđeni u skladu s odredbom Ustava FBiH, koja predviđa da će svaki konstitutivni narod iz svake županije dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav u zakonodavnom tijelu županije, kao i s popisom stanovništva iz 1991. godine kao osnovom za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke do provođenja Anexa 7. (Op.a. – Ovo je besmisleno iz više razloga. Naime, teza da će svaki konstitutivni narod iz svakog kantona dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav u zakonodavnom tijelu kantona nema smisla jer ukoliko ne postoji, svakako ne može ni teoretski dobiti mjesto u Domu naroda FBiH. Nadalje, pozivanje na popis iz 1991. također je besmisleno jer se demografska struktura od tada mnogo promijenila, a Anex 7 Daytonskog sporazuma na koji se uporno poziva nikada u potpunosti neće biti proveden).

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH (OHR) Valentin Inzko nedavno je dostavio Ustavnom sudu BiH odgovor u vezi s apelacijom Borjane Krišto (HDZ BiH) koja je podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava FBiH. Krišto je u zahtjevu osporila odredbe Ustava Federacije BiH koje utvrđuju da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog naroda, ukoliko je takav izabran u županijsku skupštinu.

Identičnu odredbu u Izbornom zakonu Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. godine, a po apelaciji Bože Ljubića, proglasio neustavnom, a u lipnju prošle godine stavio van snage, jer je omogućavala da jedan narod drugom bira predstavnike u Dom naroda FBiH, što je, prema presudi Ustavnog suda BiH, bilo u suprotnosti s osnovnim i najvažnijim ustavnim načelom o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

Iz odgovora koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH može se iščitati i kako visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH smatra da se odredbe Ustava Federacije BiH ne bi trebale proglašavati neustavnim te da postojeći sustav izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH osigurava jednakost svih naroda u entitetu.

Odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u nekoj županiji da imaju pravo na ‘vitalni nacionalni interes’ zaštićen u toj županiji, čak i kada je samo jedan od njihovih izaslanika izabran u skupštini. Odluka da takav izaslanik nema pravo da zastupa konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda Parlamenta FBiH utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes konstitutivnih naroda na županijskoj razini”, piše u odgovoru OHR-a.

Novo preglasavanje?

SDA, SDP, DF, Stranka za BiH i ostale probošnjačke stranke imaju dovoljno glasova da u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvoje zakon koji de facto odbija provedbu presude Ustavnog suda.

Također, za razliku od Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u Domu naroda Parlamenta FBiH odluke se donose većinom glasova ukupnog broja izaslanika u Domu naroda gdje probošnjačke stranke imaju većinu.

Klub izaslanika iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH mogao bi pokrenuti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, nakon čega bi o tom prijedlogu stav trebao dati Ustavni sud Federacije BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Takozvani povjesničar Ivo Goldstein je iznio veliku laž i prekršio hrvatski USTAV

Objavljeno

na

Objavio

Tražim od HRT-a da se ogradi od stavova iznesenih u emisiji NU2 17. lipnja 2018.godine, ovog mrzitelja Hrvatske nezavisne države i takozvanog povjesničara Ive Goldsteina koji je iznio veliku laž i prekršio hrvatski USTAV, a voditelj ga nije upozorio na iznesenu laž i obmanu javnosti te postao suučesnik u kršenju zakona.

Naime ovaj takozvani povjesničar Ivo izrekao je grozomornu laž kako je Hrvatska nastala isključivo na temeljima ZAVNOH-a.
Osim što bi mu trebalo provjeriti kompetencije, sposobnost čitanja s razumijevanjem, a nije na odmet pregledati i kvalifikacije, diplomu i slično neka mu neko predškolsko dijete pročita hrvatski Ustav, možda lakše shvati!

Ovaj takozvani povjesničar zaostao je u bespućima lažne povijesti Drugog svjetskog rata što je ispisaše nekompetentni “pobjednici” partizani i komunisti, ali kompetentni koljači koji su izvršili masovna ubojstva i pogubljenja stotine tisuća Hrvatica i Hrvata, a sada pokušavaju spriječiti svaki dokaz istine o tome.

No hrvatska povijest seže u daleku prošlost i sviđalo se to ovom tzv povjesničaru ili ne to je činjenica, stvarnost koju on i njemu slični nikada neće moći promijeniti niti krivotvoriti. Jalovi su ti neinteligentni pokušaji Ivo, ISTINA IZLAZI NA VIDJELO!!

“Ustav RH – Izvorišne osnove
Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:
– u stvaranju hrvatskih kneževina u VII. stoljeću;
– u srednjovjekovnoj samostalnoj državi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeću;
– u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeću;
– u održanju hrvatskoga državnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji;
– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsburške dinastije;
– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatičnoj sankciji iz godine 1712.;
– u zaključcima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlašću, na temelju povijesnoga, državnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda;
– u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o uređenju odnosa između Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju država i Pragmatičke sankcije iz godine 1712.;
– u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju državnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglašenoj na dotadašnjem teritoriju Habsburške Monarhije;
– u činjenici da odluku Narodnoga vijeća Države SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) proglašenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao;
– u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska državna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji;
– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.
– u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.
Polazeći od iznesenih povijesnih činjenica, te općeprihvaćenih načela u suvremenu svijetu i neotuđivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotrošivosti prava na samoodređenje i državnu suverenost hrvatskog naroda, uključujući i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruživanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost međunarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.
Poštujući, na slobodnim izborima odlučno izraženu volju hrvatskoga naroda i svih građana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska država u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i državljanina, te promiče njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.”

Zorica Gregurić
Zagreb, 18,lipnja 2018.godine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori