Pratite nas

Proruski separatisti ignoriraju Putina, referendum će biti održan

Objavljeno

na

Unatoč pozivu ruskog predsjednika Vladimira Putina na odgodu, proruski separatisti u Ukrajini odlučili su da će provesti planirani referendum.

Agfencija AP prenosi da su proruski separatisti nakon vijećanja donijeli odluku da se referendum o odcjepljenju regije Donjecka od Ukrajine ipak provede, unatoč pozivu ruskog predsjednika Vladimira Putina da se isti odgodi za pet dana.

Iz Kijeva je ranije poručeno kako je ukrajinska vlada spremna na pregovore s političkim strankama i regionalnim dužnosnicima na istoku Ukrajine kako bi se riješila kriza u zemlji, ali neće pregovarati s teroristima, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.

“Apsolutni prioritet za vladu u Ukrajini je puni nacionalni dijalog uz sudjelovanje svih političkih snaga, regionalnih predstavnika i javnosti”, kaže ministarstvo u priopćenju. “Međutim, dijalog je nemoguć i nezamisliv s teroristima”.

Kijev naziva proruske separatiste “teroristima” i “banditima” koje podupire Rusija kao dio napora da destabilizira Ukrajinu, dok Rusija negira da igra bilo kakvu ulogu u neredima na istoku zemlje.

Poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina upućen u srijedu istočnim regijama da odgode referendum o neovisnosti predviđen za 11. svibnja dio političara tumači kao moguće ublažavanje stajališta. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier pozdravio je takav ton ruskog predsjednika, javio je AFP. RUSSIA PUTIN CRIMEA ADDRESS

“Pozdravljam konstruktivni ton koji je pokazao predsjednik Putin nakon sastanka s predsjedavajućim OESS-a Didierom Burkhalterom”, kazao je njemački šef diplomacije ministar u priopćenju.

“Moguće je da se nalazimo u odlučujućem trenutku”, rekao je Steinmeier. “Situacija je kritična, ali postoji još uvijek šansa da se diplomatskim putevima izbjegne nova eskalacija nasilja i potpuni gubitak kontrole na istoku Ukrajine”.

Putin je nakon sastanka objavio da povlači ruske snage s ukrajinske granice, pozvao je proruske separatiste da odgode referendum o otcjepljenju te istaknuo da su gledišta OESS-a i Moskve vrlo slična i da želi rješenje krize što je prije moguće,

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague rekao je u četvrtak da bez obzira na Putinovu izjavu nema znakova povlačenja Rusije s granice s Ukrajinom te je pozvao proruske separatiste u istočnoj Ukrajini da ne održe planirani referendum.

“Nismo vidjeli nikakve dokaze o bilo kakvim ruskim snagama koje se povlače iz područja gdje su bile stacionirane posljednjih mjeseci”, rekao je. NATO je dan ranije, u srijedu, također priopćio da nema znakova povlačenja, što je u četvrtak prokomentirala Rusija izjavom da je njegov glavni tajnik očito “slijep”.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova kazalo je da je Anders Fogh Rasmussen očito “slijep” budući da ne vidi znakove ruskog povlačenja s ukrajinske granice, javio je Reuters pozivajući se na Itar Tass. Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk nazvao je ranije Putinov poziv na odgodu referenduma i o povlačenju s granice “praznom pričom”.

[divide]

Stižu prve reakcije na jučerašnji, za mnoge neočekivani, potez ruskog predsjednika Vladimira Putina po pitanju de-eskalacije situacije u Ukrajini. Podsjetimo, Putin je jučer pozvao na odgodu referenduma na istoku Ukrajine te je rekao kako se ruska vojska povukla s ukrajinskih granica. Prihvatio je plan od 4 točaka koji je predstavila organizacija OESS, plan koji također poziva na održavanje izbora u Ukrajini.

Putin ističe kako sada ukrajinske snage moraju prekinuti napade na istočne gradove gdje kontrolu drže pobunjenici.

Reakcije Kijeva i Zapada su, očekivano, pozitivne – s time da se već sada može vidjeti kako je reakcija Europe pozitivnija od američke reakcije.

No, za sada još uvijek nema nikakvih direktnih potvrdi da se vojna ofenziva na istoku zaustavila ili da će se zaustaviti. Činjenica je kako ovaj potez Moskve sam po sebi ne može u potpunosti dovesti do naglog prekida svih tenzija – pobunjenici i dalje kontroliraju vladine zgrade i cijele gradove na istoku zemlje te još uvijek nisu javno pristali na odgodu referenduma, mada su jučer potvrdili kako će danas o tome raspravljati.

Ukrajinski predsjednički kandidat, tajkun Petro Porošenko iz stranke UDAR, po svim anketama gotovo sigurni pobjednik na izborima 25. svibnja ako se izbori održe, pozdravio je izjave Vladimira Putina ističući kako se situacija “znatno popravila” nakon ovih vijesti iz Moskve. “Imamo apel da se zaustavi ilegalni referendum, Rusija prihvaća predsjedničke izbore. Ja mislim da su ovo odlične vijesti za stabilizaciju situacije u istočnoj Ukrajini”, istaknuo je Porošenko u razgovoru za medije u Berlinu.

rusko-putin-ukrajina

Podsjetimo, Putin je jučer poprilično korigirao prethodni ruski stav po pitanju predsjedničkih izbora u Ukrajini. Do sada su iz Moskve isticali kako su ti izbori nemogući s obzirom na situaciju u zemlji, no, Putin jučer mijenja stav te navodi kako su izbori 25. svibnja “potez u pravom smjeru”, mada ističe kako svi stanovnici Ukrajine moraju imati puno razumijevanje kako će njihova prava biti zagarantirana nakon izbora.Putin također navodi kako je direktni dijalog između Kijeva i predstavnika jugoistočnih regija “ključni element” u rješavanju sukoba. “Rusija poziva vlasti u Kijevu da hitno prekinu vojne operacije na jugoistoku Ukrajine”, rekao je Putin.

Navodi kako Rusija nije odgovorna za proširenje krize u Ukrajini te kako je Rusija učinila konkretne korake prema de-eskalaciji. “Rečeno nam je kako su naše trupe na ukrajinskoj granici izvor zabrinutosti, stoga smo ih povukli. Sada više nisu ni blizu granice, već na lokacijama gdje izvode svoje regularne vježbe. Ovo se lako može provjeriti koristeći moderne obavještajne tehnike uključujući i iz svemira”, rekao je Putin.

Nadalje, Putin tvrdi kako je Rusija pomogla u oslobađanju OESS promatrača te kako je to također bio korak prema de-eskalaciji.

Predsjednik Europskog Vijeća, Herman Van Rompuy, istaknuo je važnost Putinove poruke s ciljem de-eskalacije te navodi kako je autentični dijalog sada nužan između svih strana u Ukrajini.

No, dok je reakcija iz Europe gotovo jednoglasno pozitivna, SAD su oprezniji u komentiranju novih Putinovih stavova. “Ovaj korak pomaže, ali u isto vrijeme predsjednik Putin i Rusi mogu učiniti puno više kako bi de-eskalirali situaciju i osigurali sigurne izbore”, izjavila je glasnogovornica američkog State Department-a, Jen Psaki.

Putinov novi stav glede situacije u Ukrajini svakako je ključna prekretnica u ovoj krizi, mada je Zapad još uvijek poprilično skeptičan. The New York Times jutros piše kako se mnogi Zapadni analitičari i političari danas pitaju da li ove izjave znače da Putin odustaje od Ukrajine ili se radi o triku?

Svakako se radi o strategiji – Putin je jučer također istaknuo kako se slaže sa sugestijom njemačke kancelarke Angele Merkel da se pokrene okrugli stol pregovora između Kijeva i pobunjenika. Nadalje, Putin je svoje nove stavove iznio za vrijeme sastanka sa švicarskim predsjednikom.

Jedna stvar je posve očita – Rusija je odlučila ne dopustiti da je situacija u Ukrajini uvede u rat te je vjerojatno to glavni argument iza jučerašnjih Putinovih izjava. Hina/AP/NYT/APF

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Biskup Košić: Pet časnih sestara Kćeri Božje ljubavi, Drinske mučenice su nam svjetlo i primjer vjernosti i pobjede

Objavljeno

na

Objavio

Spomendan bl. Drinskih mučenica svečano je proslavljen, u subotu 15. prosinca u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku, svečanom misom zornicom koju je predvodio biskup Vlado Košić u zajedništvu s generalnim vikarom mons. Markom Cvitkušićem i katedralnim župnikom preč. Markom Karačom.

Uz brojne vjernike misnom slavlju prisustvovale su i sestre iz sisačke zajednice Kćeri Božje ljubavi.

U homiliji biskup je progovorio o mučeništvu s. Jule Ivanišević, s. Bernadete Banja, s. Berchmane Leidenix, s. Krizine Bojanc i s. Antonije Fabjan koje su prije 77 godina ubijene od četnika.

“Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili ‘Marijin dom’, opljačkali ga i zapalili, a redovnice su odveli u zarobljeništvo. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine.

Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su bile u zgradu vojarne na 2. katu. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre.

Časne sestre hrabro su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, četnici su ubili i bacili u Drinu oko 8 000 ljudi.

Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama, no on nije vidio njihov kraj jer je na putu prema Drini pušten, a svjedok koji je vidio sljedeće jutro mrtve časne sestre na obali Drine bio je dječak, kasnije svećenik Anto Baković koji je to opisao i svjedočio na procesu za njihovo proglašenje blaženim“, rekao je biskup te u nastavku podsjetio na riječi kardinala Amata koje je izgovorio na proglašenju mučenica blaženim, a koji je istaknuo kako povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer poniznih ljudi, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi, ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage.

Mons. Vlado Košić, biskup sisački

Homilija na spomendanu Drinskih mučenica

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi, koje su došle u Sarajevo na poziv nadbiskupa Stadlera, otvorile su 1911. godine na Palama samostan „Marijin dom”. Tu su održavale nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost te se ta kuća, prvotno namijenjena za odmor bolesnih i starijih sestara, prozvala „gostinjcem siromaha“.

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su: predstojnica č. s. Jula Ivanišević, Hrvatica, č. s. Berchmana Leidenix, Austrijanka, č. s. Krizina Bojanc, Slovenka, č. s. Antonija Fabjan, Slovenka, i č. s. Bernadeta Banja, Hrvatica mađarskog porijekla.

Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i zapalili, a redovnice su odveli u zarobljeništvo. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine.

Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su bile u zgradu vojarne na 2. katu. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre.

Časne sestre hrabro su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, četnici su ubili i bacili u Drinu oko 8 000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama, no on nije vidio njihov kraj jer je na putu prema Drini pušten, a svjedok koji je vidio sljedeće jutro mrtve časne sestre na obali Drine bio je dječak, kasnije svećenik Anto Baković koji je to opisao i svjedočio na procesu za njihovo proglašenje blaženim.

Dana 24. rujna 2011. bila je u Sarajevu beatifikacija Drinskih mučenica u olimpijskoj dvorani Zetra. Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca kardinal Angelo Amato.

U prigodnoj je propovijedi kardinal Amato istaknuo, da je mučeništvo pet redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi “tragična, ali slavna stranica Crkve Katoličke u plemenitom narodu Bosne i Hercegovine… Njihova pobjeda ima značenje mučenika prvih stoljeća, kada su poganski idoli zahtijevali nevine žrtve za nastavak njihovog prolaznog i nesigurnog postojanja.

Tragedija njihovog ubojstva se dogodila za vrijeme nasilnog civilnog rata 1941-1945. godine”, rekao je kardinal te podsjetio kako su ubojice, oslijepljeni protukatoličkom mržnjom i beskonačnim egoizmom, počinili pokolj grupe nemoćnih ali neukrotivih žena.

“Sestre, budući da se nisu htjele podvrgnuti neurednoj volji ratnika, pokušavaju pobjeći da bi obranile dostojanstvo svoga posvećenja”, kazao je kardinal i dodao da povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer ljudi poniznih, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi. Ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage“, istaknuo je kardinal Amato.

Mi smo čuli Riječ Božju:

Poslanicu sv. Pavla ap. Rimljanima (Rim 8,31b-39) u kojoj Apostol snažno ističe kako nas od Krista ne može ništa na ovom svijetu rastaviti, pa bila to i „nevolja… pogibao, mač“. I nastavlja: „Poradi tebe ubijaju nas dan za danom i mi smo im ko ovce za klanje.“ I zaključuje: „U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi.“

Doista, kad je Krist za nas umro, što nam mogu njegovi mrzitelji i oni koji nas zbog njega progone i ubijaju? Koji nam podmeću i „sve zlo slažu protiv nas“ (Mt 5,11)? Gospodin u svojim blaženstvima na gori za progonjene radi kraljevstva nebeskoga kaže: „Radujte se i kličite! Velika je plaća vaša na nebesima!“ (Mt 5,12)

Tako se upravo dogodilo Drinskim mučenicama. One su bile progonjene, nad njima se vršilo nasilje i one su ubijene „iz mržnje na vjeru“. Zato su one svojim hrabrim otporom nasilnicima primjer svima nama da se ne bojimo oduprijeti se svakome tko nas zbog naše vjere progoni i pokazuje svoju mržnju. Mi ne uzvraćamo nikome mržnjom, ali branimo svoju vjeru i ljubav prema Kristu, pa i pod cijenu smrti. To je prava vjernost, za koju Gospodin u Otkrivenju sv. Ivana kaže: „Esto fidelis usque ad mortem et tibi dabo coronam vitae – budi vjeran do smrti i dat ću ti vijenac života!“ (Otk 2,10)

U Evanđelju (Lk 9,23-26) Isus nam poručuje da trebamo uzeti križ svoj i ići za njim jer: „Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti.“

Ovaj paradoks, koji se čini nelogičnim, zapravo nam kaže kako je pravi život samo – život s Kristom i za Krista. I on nagrađuje onoga tko se je spreman za njega žrtvovati. Isus postavlja alternativu pitanjem što je vrednije: zadobiti sav svijet ili sačuvati samoga sebe? Naime, čuvajući svoj zemaljski život pod svaku cijenu često znači odreći se sebe, svojih stavova i uvjerenja. Ako je cijena vjernosti sebi, Isusu i vjeri u njega vlastiti život, što je veće: ovaj prolazni život u kojem nikada i nikako ne možemo zadobiti čitav svijet ili vječni život koji Gospodin obećava onima koji ga ljube?

Pet časnih sestara Kćeri Božje ljubavi, Drinske mučenice, znale su dobro izabrati i zato su nam svjetlo i primjer vjernosti i pobjede.

Molimo ih da za nas zagovaraju i nama isprose hrabrost da se ne bojimo za svoju vjeru žrtvovati, da se hrabro suprotstavimo svakom nasilju i da ostanemo vjerni Kristu Gospodinu. Amen.

 

15. prosinca – Spomendan bl. Drinskih mučenica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Francuski generali optužuju Macrona za veleizdaju u Marakešu

Objavljeno

na

Objavio

Grupa generala francuske vojske napisala je pismo Emanuelu Macronu optužujući francuskog predsjednika za izdaju koju je učinio potpisivanjem migracijskog ugovora UN-a.

Ovaj ugovor koji su potpisale u ponedjeljak 164 države, uključujući i Francusku nije zakonski obvezujući ali je okidač neograničenoj migraciji koju smatra ljudskim pravom, a kritiku masovne migracije tretira kao govor mržnje.

Pismo je napisao general Antoine Martinez a potpisali su ga više generala, jedan admiral i jedan pukovnik kao i bivši misnistar obrane Millon koji opominje Macrona da je to još jedan napad na suverenitet koji daje dodatni razlog više za pobunu potlačenog naroda.

Pismo optužuje Macrona da je potpisivanjem ugovora bez da je sadržaj ugovora predočio narodu kriv „ za ukidanje /poricanje/ demokracije i izdaju naroda“.

„Francuska država kasni u ostvarenju nemoguće zadaće integracije ogromnog broja ljudi koji dolaze iz potpuno različitih kultura i koji su se regrupirali tokom zadnjih četrdeset godina u područja /Francuske/ nad kojim više ne vladaju zakoni Republike“ kaže se u pismu, dodajući da masovna imigracija briše „civilizacijski identitet Frncuske.“

Prema britanskoj predstavnici u Europskom parlamentu, Janice Atkinson, UN Compact će preplaviti europske zemlje s 59 milijuna novih migranata u toku narednih 6 godina. Opominje da će plan slomiti europsku kulturu i identitet. Atkinson također ističe da će Ugovor dovesti do zakona protiv govora mržnje po kojem će biti protuzakonito korištenje pojma „ilegalni migranti“koji će biti zamijenjen pojmom „neregularni migranti.“

„Bit će proglašeno nezakonitim korištenje nepropisanog jezika“ opomenula je Atkinson dodajući da će se europski građani oprostiti s demokracijom koja više neće biti njihov životni stil.

Podrška predsjedniku Macronu je spala na 18% nakon vala protesta zbog brojnih razloga koji uključuju poreze i masovne migracije. /Francuska je država s najvećim poreznim opterećenjem od 50% pa je novi porez prelio Francuzima čašu. Op. K.P./

Pismo generala

Gospodine Predsjedniče,

Vi ste upravo potpisali „Global Compact on Safe, Orderly and Regular Migration“ 10 i 11 prosinca kojim ste ozakonili pravo na migracije. To bi moglo nametnuti našoj nacionalnoj legislativi preko već postojećih ugovora  ili principa opće odgovornosti preuzimanje ovog ugovora. Nama se čini da nam je preostalo još samo toliko suvereniteta u Francuskoj da slobodno osiguramo način na koji će se ciljevi Ugovora provesti. Takav dio nacionalnog suvereniteta Vi ne možete predati bez javne rasprave koja uključuje 80% francuskog stanovništva koje smatra da je nužno zaustaviti ili drastično ograničiti migraciju. Vašom odlukom da sami potpišete Ugovor dodat ćete razlog više za revolt i bijes već i tako potlačenog naroda. Biti ćete krivi zbog uskraćivanja demokracije i izdaje naroda.

Uz to su financije naše države tako presahle a naš dug toliko narastao da Vi ne možete preuzeti rizik  za migracijske troškove bez da posegnete za novim porezima da biste izvršili ciljeve Ugovora. Osim toga Vi morate u okviru  sigurnosnih mjera prihvatiti posljedice vezane uz dolazak vaneuropskih naroda. Konačno, Vi ne možete ignorirati da je suština politike osiguranje vanjske sigurnosti i unutarnje harmonije. Međutim, ovakav ugovor može biti postignut jedino uz unutarnju koherentnost društva kojemu je dopušteno izraziti zajedničku volju što  u današnje vrijeme postaje vrlo  problematično, gotovo nemoguće.

Ustvari država Francuska kasni u shvaćanju svoje nemogućnosti da integrira toliko ljudi, k tome toliko različitih kultura koji su se u zadnjih četrdeset godina grupirali  u prostorima koji više nisu podvrgnuti zakonu Republike /Francuske/.

Vi ne možete sami odlučiti da nam izbrišete naš civilizacijski identitet i lišite nas naše domovine s kojom smo najuže povezani.

Mi stoga od Vas tražimo da odložite potpisivanje ovog Ugovora i Francuze pozovete na referendum da glasuju za ovaj dokument. Vi ste Francuzima odgovorni za svoje akcije. Vaš izbor nije prazan /neobavezan/ list.

Mi podržavamo inicijativu generala Martineza i protiv smo potpisivanja Ugovora koji trebaju usvojiti države članice UN-a na međudržavnoj konferenciji u Marakešu.

K.P.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari