Pratite nas

Prosječna plaća u BiH 822 KM

Objavljeno

na

SARAJEVO – Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH za veljaču ove godine iznosila je 822 KM, što pokazuje nominalni pad za 1,9 posto u odnosu na prosinac 2013. godine.

Agencija za statistiku BiH je objavila da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za veljalu u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno viša za 0,8 posto.

Najniža prosječna neto plaća od 518 KM bila je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, 542 KM iznosila je u građevinarstvu, dok je prosječna neto plaća u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila 550 KM.

U oblasti financijskih djelatnosti i osiguranja prosječna neto plaća u veljači je iznosila 1.342 KM, u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.275 KM, a u oblasti informacija i komunikacija 1.179 KM.

Prosječna mjesečna bruto plaća u BiH za veljaču je iznosila 1.277 KM, što pokazuje nominalni pad za 2,4 posto u odnosu na prosinac lani, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno viša za 0,4 posto.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Željko Glasnović: Histerija u EU protiv Orbana

Objavljeno

na

Objavio

Kako se usuđuje pitati imena donatora nevladinih udruga??

Iz Bruxellesa stižu nove prijetnje za Mađarsku Viktora Orbana, kojeg je visoka birokracija Europske unije ponovno pozvala zbog zakona kojeg smatraju „prestrogim“ i kojim Mađarska „riskira da ugrozi temeljne slobode na kojima se temelji Europska unija“.

Sigurno se pitate što je opet učinio „diktator“ Viktor Orban? Zapravo ništa, ali se na udaru našao zbog novog mađarskog zakona koji nevladine organizacije obvezuje da otkriju imena svojih stranih financijera.

Najrazumniji potez vlasti bilo koje zemlje koja drži do svog suvereniteta i čijim novcem se na nacionalnom teritoriju promiču raznorazne ideje, od kojih neke nisu u skladu s nacionalnim interesima ovaj put Mađarske. Ali to je za Bruxelles „rizik da se ugroze temeljne slobode na kojima počiva Europska unija“.

Prema mađarskom zakonu, izvore bi morale navesti sve nevladine udruge koje dobivaju donacije veće od oko 1700 eura.

Cilj Orbanove vlade je znati koja tijela financiraju te organizacije, prvo zbog pitanja nacionalne sigurnosti, a drugo da bi mogle platiti porez, komentirao je Željko Glasnović

Orban: George Soros utječe na europsku politiku putem svoje mafijaške mreže

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Višnja Starešina: Izbore u HDZ-u uvelike će odrediti prikriveni akteri

Objavljeno

na

Objavio

Da je Andrej kao Vladimir, HDZ možda i ne bi imao unutarnje izbore. Kod Vladimira Putina to je mnogo jednostavnije. U utorak u svome predsjedničkom govoru naciji najavi promjenu Ustava s većim ovlastima premijera i parlamenta.

U srijedu, zatečena najavom da Putin mijenja Ustav, cijela vlada daje ostavku da mu ne smeta u provedbi njegovih političkih vizija, a neokrunjeni car Rusije kao zeca iz šešira vadi premijera, svojeg partnera u hokeju i bivšeg šefa porezne uprave.

U četvrtak taj novi premijer, Mihail Mišustin mu je ime, najavljuje “kardinalne promjene u strukturi vlade”, a aktualni privremeni posjednici fotelja u vrhu ruske državne vlasti iščekuju što li je Putin njima namijenio u toj svojoj novoj viziji. Izvjesno je jedino koji je krajnji cilj najnovije Putinove ustavne revolucije: zadržati vlast i sveobuhvatnu kontrolu nad Rusijom i nakon isteka ovog, četvrtog po redu, predsjedničkog mandata.

U nas je ipak krhka tranzicijska demokracija napredovala u odnosu na ruski model dotle da Andrej Plenković, sve kada bi i želio, ne može ustavnom revolucijom ostati premijer i u sljedećemu mandatu. Ali je u odnosu na početničke devedesete i toliko nazadovala da glas birača ne vrijedi gotovo ništa, da politički inženjering starih struktura iz komunističkog doba ima najveći utjecaj u biranju i kontroliranju vlasti u državi.

Nazadovanje je toliko da je HDZ, stranka koja je pobijedila na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj, u posljednjih deset godina imao predsjednicu (Jadranku Kosor) izabranu javnom aklamacijom u sportskoj dvorani. Ona je poželjela svesti unutarstranačke izbore na izbor od jednog kandidata, no nakon javnog testiranja ideje morala je od nje odustati i izgubiti. Ali su nasljednici otišli korak dalje i uspjeli su ostvariti taj ideal izbora s jednim kandidatom: i Karamarko i Plenković.

A do prije nekoliko dana u stranačkim se kuloarima ozbiljno razmatrala još jedna inovacija u HDZ-ovoj stranačkoj demokraciji: da se izazove pad vlade kako bi se dobio alibi za promjenu statuta i tako izbjegla obveza izravnog izbora (jedan član jedan glas) za ključne stranačke funkcije.

Za očuvanje statusa quo u stranci, kao pozicije s koje se teži osvajanju ili zadržavanju vlasti u državi, Andreju je bilo dovoljno promijeniti stranački statut, zbog izvanrednih okolnosti (pad vlade) koje bi sam stvorio. Nije bilo nužno u ovom trenutku mijenjati i Ustav, kao u slučaju druga Vlade.

To što se takav rasplet ipak nije dogodio, već su iz vrha HDZ-a najavljeni unutarstranački izbori prije isteka statutarnog roka (17. travnja), ne govori o privrženosti demokratskim procedurama u sadašnjem vodstvu, već o spoznaji da bi to bila Pirova pobjeda, nakon koje slijedi urušavanje i izvjesni gubitak vlasti i moguće trajno propadanje stranke i njezinih klijenata.

I tako se HDZ, čak i prije nego što se očekivalo, našao pred unutarstranačkim izborima, s izvjesno više kandidata. Ne zato što to vodstvo želi, već zato što nema izbora. A o tim unutarstranačkim izborima iz nužde ovisi izravno rezultat parlamentarnih izbora – hoće li oni biti vrhunac izbornog inženjeringa starih struktura duboke države iz komunističkog doba, okrunjen velikom koalicijom (SDP-HDZ), stranaka koje su izgubile svaki politički sadržaj i prepoznatljivost osim osobnih interesa i klijentelističkog uvezivanja.

Jer ni od Davora Bernardića niti od Andreja Plenkovića više nije moguće očekivati neku novu političku energiju.
U konačnici, odlučuje se o tome hoće li se Hrvatska sveobuhvatnim političkim inženjeringom vratiti u novo sadržajno jednostranačje, koje ne donosi stabilnost, već propadanje? Ili će se promjenama u HDZ-u otvoriti vrata novom pokušaju političkog pluralizma? A o ishodu će odlučivati ne samo javni, već i oni prikriveni politički akteri.

Potpuna je poznanica aktualni šef HDZ-a i Vlade Andrej Plenković, političar koji je imao baš sve adute za kvalitativni politički iskorak Hrvatske prema pravnoj državi s ojačanim demoktratskim standardima, koja s dobro postavljenim savezništvima i partnerstvima može zaštititi svoje interese u hirovitom okruženju.

Imao je bolje karte od bilo kojeg svojeg prethodnika. A pretvorio se u autoritarnog birokrata, koji zaista vjeruje da su on i njegovi podobnici, mahom djeca iz crvenog inkubatora, predestinirani vladati nama, za naše dobro. Samo što to mi ne razumijemo.

Sudeći prema nedavnoj izjavi Davora Ive Stiera, da će alternativa sadašnjem vodstvu stranke biti za izbore spremna, s ciljem da ujedini stranku i promijeni smjer s jasnim porukama o klijentelizmu i identitetu, čini se da će Plenković protiv sebe imati ujedinjenu stranačku oporbu. Tome u prilog govore i recentni istupi vukovarskoga gradonačelnika Ivana Penave, zastupnika Mira Kovača, ministra Olega Butkovića…

No, rezultat će u velikoj mjeri odrediti i prikriveni akteri. Ovisit će i o tome jesu li stare strukture duboke države procijenile kako se više ne može održati vlast i stabilnost, već je oportuno prihvatiti promjene i nastojati ostvariti kontrolu nad epilogom. I drugo, jesu li klijentelističke strukture HDZ-a (koje se dobrim dijelom poklapaju s prethodnom kategorijom) prepoznale da će bez promjena u sljedećem krugu nestati i plijena.

Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija

Premijer Plenković obećao Imoćanima brzu cestu Zagvozd-Imotski do 2023.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari