Pratite nas

Iz Svijeta

Prošle godine vandalizirano je 875 crkava u Francuskoj… Što se to događa?

Objavljeno

na

Proteklih godina u Francuskoj je zabilježen val krađa i vandalizama usmjerenih na crkve diljem zemlje, a taj se trend, kako je to opisao pariški Le Figaro, “nastavlja na zabrinjavajućem nivou”.

Prošle godine vandalizirano je 875 crkava u Francuskoj, a krađe su prijavljene u 129 crkava.

U 2017. slučajeva vandalizma u sakralnim građevinama bilo je čak više od tisuću! Statistički, svakodnevno su oskvrnute najmanje dvije crkve.

Prije mjesec dana buknuo je požar u crkvi sv. Sulpicija, koja je, nakon katedrale Notre Dame, druga najveća pariška crkva. U njoj je sniman dio filma ‘Da Vincijev kod’, a krase je tri djela slavnog slikara Eugenea Delacroixa. Požar je u ovoj građevini iz 17. stoljeća podmetnut nakon nedjeljne mise, a srećom nitko nije ozlijeđen.

U veljači je u crkvi sv. Nikole u Houillesu pronađen smrskan kip Djevice Marije, a križ s oltara je bačen na pod. Istodobno, u katedrali Saint-Alain u Lavauru spaljen je oltar, a križevi i kipovi su razbijeni, piše Jutarnji list

U Nimesu su pak vandali poharali oltar crkve Notre-Dame des Enfants i razmrljali izmet po križu. Komadići posvećene hostije pronađeni su razbacani među smećem izvan crkve.

Zastupnici francuskih oporbenih stranaka tražili su parlamentarnu istragu “antikršćanskih” nedjela, ali biskupi do sada nisu pretjerano dizali glas oko tog problema, jer su smatrali da je veći problem proteklih mjeseci bilo bujanje antisemitizma i napadi na francuske Židove.

Samo oko 5 posto Francuza prakticira katoličanstvo u zemlji koja je službeno sekularna, i upravo je ta značajka korištena kao argument protiv širenja islamizma u slučajevima kao što je, primjerice, zabrana nošenja pokrivala za glavu u školama.

Neki komentatori sada smatraju da je sekularna ideologija, po kojoj bi sve vjerske sljedbe trebalo odvojiti od francuske države, pokrenula vandale da se okome na katoličke crkve, piše Jutarnji list

Ellen Fantini, direktorica bečkog Observatorija intolerancije i diskriminacije protiv kršćana u Europi, kazala je za Newsweek da iako motivi napada nisu poznati, Francuska se suočava s rastućim problemom antikršćanskog nasilja, posebno od strane anarhista i feminističkih skupina.

Iako Francuska ima dugu tradiciju sekularizma, kulturalno se doživljava kao kršćanska zemlja. Stoga i Ellen Fantini tumači da je svaki napad na crkvu kao simbol religije također i napad na autoritet i patrijarhat.

“Dolazi pritisak od radikalnih sekularista ili antireligijskih skupina, kao i feminističkih aktivista, koji ciljaju crkve kao simbol patrijarhata koji treba razmontirati”, kazala je.

 

 

Europo, probudi se!

 

Marko Ljubić: Notre Dame poziva narode Europe

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Prema zadnjim anketama Janšinoj listi najviše glasova na europskim izborima u Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Najviše glasova i mandata od osam koliko u Europskom parlamentu pripada Sloveniji, dobit će lista oporbenog čelnika i bivšeg premijera Janeza Janše, a slijede dvije liste iz stranaka vladajuće koalicije Marjana Šareca, prema anketama koje u petak prenose mediji pred nedjeljne europske izbore.

Za zajedničku listu Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) i Slovenske pučke stranke (SLS) glasovat će 19,6 posto slovenskih birača, prema anketi koju je ovaj tjedan za mariborski list “Večer” i ljubljanski “Dnevnik” napravila agencija Ninamedia.

Slijedi Lista Marjana Šareca (LMŠ) sa 16,2 posto, a Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana dobili bi 11,8 posto,

Anketa koju je za privatnu televizijsku postaju Nova24 TV provela agencija Parsifal predviđa Janšinoj listi 16,4 posto birača, Šarecovoj 15,5 posto, a Židanovoj 12,6 posto.

Mogućnost osvajanja ponekog mandata ankete daju i demokršćanskoj Novoj Sloveniji, stranci umirovljenika (DESUS), ali i desničarskoj Slovenskoj narodnoj stranci (SNS) čiju listu predvodi njezin predsjednik Zmago Jelinčič.

Na europskim izborima 2014. godine Janšin SDS, koji je tada nastupio samostalno dobio je 24,78 posto glasova. Na drugom je mjestu bila zajednička lista demokršćanske Nove Slovenije (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) sa 16,60 posto.

Jedan mandat u Europsko parlamentu tada je dobio o Igor Šoltes predvodeći stranku “Vjerujem” koja se u međuvremenu ugasila, pa Šoltes na ovim izborima predvodi izbornu listu Demokratske stranke slovenskih umirovljenika (DESUS), a mandat je dobila i Tanja Fajon, jedna od čelnica Socijalnih demokrata (SD) osvojivši 8,08 posto glasova.

Stranka sadašnjeg premijera Marjana Šareca koju je u politiku ušla 2017., tada nije konkurirala za Europski parlament, a nakon uspjeha na lanjskim parlamentarnim izborima pridružila se europskoj liberalnoj političkoj grupaciji ALDE.

Prema najavama iz raznih anketa na ovogodišnje bi izbore za EP mogla izaći gotovo trećina birača, što neki analitičari smatraju previsokom ocjenom iako je u zadnja tri dana prijevremeno glasovalo skoro dvostruko više birača nego prije pet godina.

Premijer Šarec čiju europsku listu predvodi novinarka Irena Joveva koju smatraju politički nedovoljno iskusnom u petak je, zadnjeg dana kampanje pred nastup predizborne šutnje, na svom Facebook profilu pozvao svoje pristaše, ali i slovenske birače općenito da na izbore izađu u što većem broju. Desnu oporbu optužio je da se njezina kampanja temeljila na preuveličavanju straha od dolaska mase izbjeglica i migranata u Sloveniju.

“Broji se svaki glas, a europski su izbori itekako važni. Zato moramo birati one koji donose društveni mir, a ne one koji izazivaju podjele”, naveo je Šarec.

Ne imenujući konkretno, ali s jakim aluzijama na Janšinu stranku i njegovu europsku listu, Šarec je kazao da birači ne smiju nasjedati na “medijske manipulacije” koje su “plaćene novcem iz inozemstva”. Time smjera na Janšine veze s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i medije bliske desnici koji birače straše migracijskim valovima i gubitkom europskog identiteta zbog “radikalnog političkog islama”, a dokapitalizirani su novcima poduzetnika iz Mađarske, navodno bliskih Orbanu.

Osim toga Šarec je desne političke suparnike optužio za “sramoćenje i tužakanje” Slovenije u inozemstvu, “povezivanje s ekstremistima u susjednim državama”, te za “špijuniranje političkih protivnika” u zemlji, čime, naveo je on, izazivaju nacionalne podjele i osobna obračunavanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Theresa May: 7. lipnja podnosim ostavku

Objavljeno

na

Objavio

“U najboljem je interesu zemlje da dođe novi premijer te ja 7. lipnja podnosim ostavku””, rekla je danas britanska premijerka Theresa May ispred Downing Streeta 10.

“Dala sam sve od sebe. Pokušala sam dogovoriti najbolje uvjete, napravila sam sve da uvjerim parlament da da potporu mom sporazumu. Nažalost, nisam uspjela. Pokušala sam tri puta. Vjerujem da je bilo ispravno ustrajati. Ali sada vjerujem da je ispravno da nova osoba sada preuzme. Podnijet ću ostavku u petak, 7. lipnja”, kazala je May.

“Zahvalna sam na prilici da služim zemlji koju volim”, kazala je zaplakavši.

May je, podsjetimo, napustilo nekoliko ministara, ukupno čak 36 članova vlade do sada, te i predsjednica vladajuće Konzervativne stranke u Donjem domu britanskog parlamenta Andrea Leadsom koja je bila jedna od zagovornica Brexita, ali je rekla je da više ne podržava pristup vlade. Mediji na otoku pišu da je May čekala s ostavkom da se privede kraju kampanja za izbore za Europski parlament.

May je premijersku dužnost preuzela nakon referenduma 2016. na koje su Britanci većinom, iako tijesnom, glasali za izlazak iz EU, ali do danas nije uspjela privoljeti parlament da potvrdi sporazume s Bruxellesom o načinu na koji će se razdruživanje provesti.

Rezultat je da je parlament triput odbacio Mayine prijedloge, a i najnoviji, četvrti, koji je predstavila u ponedjeljak navečer, po svim najavama stranačkih prvaka, završit će jednako neuspješno.

Šahovskim rječnikom rečeno, Mayin posljednji gambit, žrtvovanje dijela britanske suverenosti da bi se provelo uredno razdruživanje, izazvalo je pobunu među njezinim ministrima ”brexiterima” koji u najnovijem prijedlogu o razdruživanju ne prihvaćaju tješnje trgovinske aranžmane s EU-om.

Stoga je u četvrtak Mayinu vladu napustila ministrica Andrea Leadsom, jedna od snažnih zagovornika Brexita.

Premijerka May pokazala je žilavu upornost tijekom svog mandata, jednog od najburnijih u novijoj britanskoj povijesti, no obećala je napustiti dužnosti ako zastupnici podupru sporazum koji je dogovorila s europskim pregovaračima.

Datum povlačenja nije objavila, a nestrpljivost u političkoj klasi zbog toga raste. Jeremy Hunt u četvrtak je rekao da će premijerka i dalje biti na dužnosti kada američki predsjednik Donald Trump posjeti Britaniju početkom lipnja.”Theresa May bit će premijerka koja će ga dočekati, upavo tako”, rekao je Hunt.

Na novinarsko pitanje o tome što će s premijerkom razgovarati kada se budu sastali u četvrtak, nije odgovorio, piše Reuters.

Kako, kada i hoće li uopće?

Gotovo tri godine otkako su birači s 52 posto ”za” naprema 48 posto ”protiv” glasali za izlazak Velike Britanije iz Europske unije, još je nejasno kako će, kada će i hoće li uopće Velika Britanija izići iz europskog kluba kojemu se pridružila 1974.

Kada se May povuče, njezina konzervativna stranka izabrat će novog lidera koji će vjerojatno ponovno pregovarati s Bruxellesom o sporazumu koji je May u studenome sklopila. S novim pregovorima povećavaju se izgledi za sukobe Londona s europskim blokom.

Kladionice najviše izgleda za Mayina nasljednika daju Borisu Jonhsonu koji je bio zaštitno lice kampanje za Brexit, a Johnson poručuje da želi odlučniji razlaz s blokom.

Američka investicijska banka JPMorgan povisila je izglede za Brexit bez sporazuma s 15 na 25 posto na temelju scenarija da upravo Boris Johnson postane novi premijer, nakon čega će slijediti opći izbori pa nova odgoda za Brexit do kraja godine.

Graham Brady, predsjednik utjecajnog Odbora 1922, a riječ je o jezgri unutar konzervativne stranke koja ima moć kreirati i rušiti premijere, rekao je zastupnicima da će se May sastati u petak s Odborom i da će se razgovarati o vodstvu stranke.

Dnevni list The Times piše da će May upravo u petak objaviti datum povlačenja i da će ostati premijerka sve dok njezin nasljednik ne bude izabran, a riječ je o procesu u dvije faze.

“Sastat ću se s premijerkom u petak nakon što završi njezina kampanja za izbore za Europski parlament sutra i nakon sastanka konzultirat ću se s 1922″, rekao je Brady.

Odgoda Brexita koji se trebao dogoditi krajem ožujka, a po novom 31. listopada, znači da Britanija mora održati izbore za Europski parlament jer je još članica EU-a.

Prema anketama najviše izgleda da osvoji eurozastupnička mjesta ima Brexit, stranka Nigela Faragea, tvrdog ”brexitera”.

Rezultati će biti objavljeni oko 23 sata u nedjelju kada se zatvore birališta u svim članicama EU-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari