Pratite nas

Iz Svijeta

Prošle godine vandalizirano je 875 crkava u Francuskoj… Što se to događa?

Objavljeno

na

Proteklih godina u Francuskoj je zabilježen val krađa i vandalizama usmjerenih na crkve diljem zemlje, a taj se trend, kako je to opisao pariški Le Figaro, “nastavlja na zabrinjavajućem nivou”.

Prošle godine vandalizirano je 875 crkava u Francuskoj, a krađe su prijavljene u 129 crkava.

U 2017. slučajeva vandalizma u sakralnim građevinama bilo je čak više od tisuću! Statistički, svakodnevno su oskvrnute najmanje dvije crkve.

Prije mjesec dana buknuo je požar u crkvi sv. Sulpicija, koja je, nakon katedrale Notre Dame, druga najveća pariška crkva. U njoj je sniman dio filma ‘Da Vincijev kod’, a krase je tri djela slavnog slikara Eugenea Delacroixa. Požar je u ovoj građevini iz 17. stoljeća podmetnut nakon nedjeljne mise, a srećom nitko nije ozlijeđen.

U veljači je u crkvi sv. Nikole u Houillesu pronađen smrskan kip Djevice Marije, a križ s oltara je bačen na pod. Istodobno, u katedrali Saint-Alain u Lavauru spaljen je oltar, a križevi i kipovi su razbijeni, piše Jutarnji list

U Nimesu su pak vandali poharali oltar crkve Notre-Dame des Enfants i razmrljali izmet po križu. Komadići posvećene hostije pronađeni su razbacani među smećem izvan crkve.

Zastupnici francuskih oporbenih stranaka tražili su parlamentarnu istragu “antikršćanskih” nedjela, ali biskupi do sada nisu pretjerano dizali glas oko tog problema, jer su smatrali da je veći problem proteklih mjeseci bilo bujanje antisemitizma i napadi na francuske Židove.

Samo oko 5 posto Francuza prakticira katoličanstvo u zemlji koja je službeno sekularna, i upravo je ta značajka korištena kao argument protiv širenja islamizma u slučajevima kao što je, primjerice, zabrana nošenja pokrivala za glavu u školama.

Neki komentatori sada smatraju da je sekularna ideologija, po kojoj bi sve vjerske sljedbe trebalo odvojiti od francuske države, pokrenula vandale da se okome na katoličke crkve, piše Jutarnji list

Ellen Fantini, direktorica bečkog Observatorija intolerancije i diskriminacije protiv kršćana u Europi, kazala je za Newsweek da iako motivi napada nisu poznati, Francuska se suočava s rastućim problemom antikršćanskog nasilja, posebno od strane anarhista i feminističkih skupina.

Iako Francuska ima dugu tradiciju sekularizma, kulturalno se doživljava kao kršćanska zemlja. Stoga i Ellen Fantini tumači da je svaki napad na crkvu kao simbol religije također i napad na autoritet i patrijarhat.

“Dolazi pritisak od radikalnih sekularista ili antireligijskih skupina, kao i feminističkih aktivista, koji ciljaju crkve kao simbol patrijarhata koji treba razmontirati”, kazala je.

 

 

Europo, probudi se!

 

Marko Ljubić: Notre Dame poziva narode Europe

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Bugarski predsjednik uložio veto na kupnju F-16

Objavljeno

na

Objavio

Bugarski predsjednik Rumen Radev uložio je u utorak veto na ‘spornu’ kupnju američkih borbenih zrakoplova F-16 pozivajući se na previsoku cijenu, slabu opremu i povećanje proračunskog deficita koje donosi ta narudžba.

“Bugarskoj treba multifunkcionalan zrakoplov” s “punim paketom oružja i opreme te s obukom” pilota, istaknuo je predsjednik države ocijenivši da ti uvjeti nisu ispunjeni kod ovog ugovora, najvećeg koji je Sofija zaključila na vojnom polju nakon pada komunizma.

Desna većina u parlamentu je u petak ratificirala kupnju osam F-16 za 1.256 milijarda dolara pošto Bugarska, članica NATO-a od 2004., godinama nastoji zamijeniti svoju zastarjelu flotu MiG-ova 29 sovjetske proizvodnje.

Oporba je oštro kritizirala izbor F-16 i boljom ocijenila ponudu švedskog Gripena koja je uključivala deset zrakoplova.

Zbog ubrzanog postupka ratifikacije “nije jasno pitanje cijene, roka isporuke i odštete u slučaju kašnjenja”, istaknuo je predsjednik.

Ovaj veto obvezuje parlament da se ponovo očituje o ugovoru. Ako parlament i drugi put potvrdi ugovor, predsjednik neće moći uložiti veto.

Avioni koje želi i Hrvatska

Radev, bivši zapovjednik zračnih snaga koji je 2016. izabran za predsjednika uz potporu socijalističke oporbe, nije skrivao svoju sklonost Gripenima.

Povjerenstvo koje je sam imenovao isprva se odlučilo za švedsku ponudu, ali je postupak ponovljen 2017. kada je dužnost premijera preuzeo konzervativac Bojko Borisov.

Radev je u utorak posjetio Hrvatsku koja je također zainteresirana za kupnju F-16 od SAD-a.

Hrvatska, koja novim zrakoplovima želi zamijeniti dotrajale ruske Migove 21, planirala je kupiti modificirane F-16 od Izraela, ali je posao propao pošto Izraelci nisu dobili odobrenje SAD-a.

(Hina)

 

Jan Ivanjek: Dugoročni cilj i dalje treba biti nabava 18 lovaca

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Boris Johnson novi britanski premijer

Objavljeno

na

Objavio

Boris Johnson izabran je u utorak za čelnika britanskih konzervativaca čime će dan kasnije postati novi britanski premijer.

Za Johnsona je glasalo 92153, a za protukandidata Jeremyja Hunta 46.656 članova stranke. Na izbore se odazvalo 87 posto od 159000 članova s pravom glasa.

May je ostavku podnijela nakon što nije uspjela uvjeriti zastupnike da podrže sporazum o Brexitu koji je dogovorila s Bruxellesom.

Johnson je obećao da će zemlja, sa sporazumom ili bez njega, napustiti Europsku uniju do odgođenog datuma izlaska 31. listopada.

U razgovoru za britanski list Daily Express rekao je kako će se posljednje tri godine, otkako je Britanija malom većinom izglasala napuštanje EU-a, “činiti kao loš san”, ako dobije mandat za formiranje nove vlade.

Johnson je rekao i da će za njega biti prioritet postizanje trgovinskog sporazuma sa SAD-om.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari