Pratite nas

Kultura

Prošlo je 30 godina: Pjesma koja je postala sinonim ponosa i nade

Objavljeno

na

Sljedeće će se godine velikim koncertom obIlježiti 30 godina od nastanka pjesme ”Ne dirajte mi ravnicu”. Miroslav Škoro ju je napisao dok je živio u SAD-u.

Rasprodani višestruki koncerti u Lisinskom bili su za Miroslava Škoru uobičajena pojava i ove godine. No za sljedeću priprema pravo iznenađenje.

”Jedan veliki koncert ćemo napraviti kojim ćemo obilježiti 30 godina postojanja pjesme ”Ne dirajte mi ravnicu” koja je nastala 1989. godine. To je želja svih nas da takvoj jednoj pjesmi odamo, što bi rekli hrvatski, ”omage”, kazao je Škoro.

”Ne dirajte mi ravnicu” Škoro je napisao u Pittsburghu, u trenutku nostalgije prema domovini, a koja je postala sinonim ponosa i nade.

Ne boji se Škoro reći što mu je na umu pa se nerijetko i javno obračuna sa svojim neistomišljenicima. Kaže, stoji iza svake svoje riječi.

”Nije problem čak ni mog rada ni mog djelovanja, ni mojih pjesama ni bilo čega drugoga nego problem sam jednostavno ja jer imam sad već previše godina i u tih godina se događalo svašta i sad bi bilo najbolje da ja začepim ali ja to ne mogu, mislim da to nije korektno prema svemu ono što se dogodilo, a to se na neki način i zove istina”, otvoreno je rekao glazbenik, piše dnevnik.hr

Škorin sin krenuo je očevim stopama i gitarist je benda ”Pravila igre”. Brižni otac priprema sina na sve zamke i nedaće showbizz svijeta.

”Ja ga kao otac moram učiti da ta javnost nosi sa sobom puno toga. Nosi puno zadovoljstva, nosi puno lijepih stvari, ali nosi nažalost i neke loše stvari i on se mora naučit nosit s tim”, govori Škoro.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Kultura

Pogledajte ‘Divin krik s Vrana’, dokumentarni film o Divi Grabovčevoj

Objavljeno

na

Objavio

Svakog ljeta tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na Kedžaru, na Vran-planini. Vjeruju da će njihove molitve biti uslišane. Divu Grabovčevu smatraju mučenicom. Diva je bila katolička djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa.

Tome su se usprotivili u početku i njegovi roditelji jer je Diva bila za njih Vlahinja, a i Divin otac Luka. No, mladi beg bio je uporan, pa je dobio dopuštenje svojih roditelja. Uz pomoć svojih kmetova Tahir-beg je ipak pronašao Divu na Vran-planini, a kad ga je ona još jednom odbila, od bijesa ju je usmrtio nožem. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Na njezinu grobu danas stoji brončani spomenik kipara Kuzme Kovačića, piše Blidinje.net.

Kroz igrane scene i svjedočenja svećenika, povjesničara i hodočasnika ispričana je priča o životu i mučeništvu nevino stradale djevojke i priča o vječnom sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame na ovim prostorima.

Igrane scene za ovaj film odigrali su mladi glumci iz Rame, tada učenici i članovi KUD-a “Hrvatska sloga”, uz stručnu suradnju Milana Topića i Zorana Stojanovića.

Scenarij: Miljenko Karačić
Režija: Miljenko Karačić
Godina proizvodnje: 2012.
Producent: Draško Vrgoč

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Etno skupina’ Čuvarice’ izdale novi spot za pjesmu ‘Zemljo moja’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Pred nama je još jedan uradak Etno skupine ”Čuvarice”. Ovaj put riječ je o pjesmi ”Zemljo moja” s njihovog albuma ”Divojka”.

Tekst za ovu pjesmu i za brojne druge, napisao je Žarko Madžar, glazbu David Glibo, a aranžman Josip Vukoja. Spot je napravljen u produkciji Moment catchers-a: Maria i Matee Beljo, dok scenarij potpisuje Miroslav Ristanović.

Tema pjesme trenutačno je stanje i brojni odlasci ljudi iz cijele BiH i Hrvatske pa tako i Rame. Uloge majke i sina u filmu igraju Anđa i Toni Kolakušić. A lokacije koje su izabrali za snimanje rubni su dijelovi Rame: Pakline, Makljen, Ljubunci i Etno selo „Remić“.

Etno skupina “Čuvarice“ kroz ovu pjesmu i spot nam poručuju da je jedan rodni kraj bez obzira gdje bili.

ZEMLJO MOJA

Zemljo moja mati mila, vapi plače dušom svom
u crno se sva zavila gledajući pusti dom.
Otišla su dica njena u tuđini grade dom
i zato je ucviljena tamo nisu svoj na svom.

Ref. Majka sinu poručuje, ma kud pošo sinko znaj
samo ovo tu je tvoje i jedan je rodni kraj.

Rasula se njena dica na sve strane svita tog
a ona ko golubica usred gnijezda rasutog.
Tuđina je teret svima tu živjeti lako nije
samo jedna zemlja ima gdje te sunce uvijek grije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari