Connect with us

Iz Svijeta

Prošlo je punih 20 godina od 11. rujna 2001.

Objavljeno

on

Američki predsjednik Joe Biden potpisao je u petak, 3. rujna, izvršnu uredbu o skidanju oznake tajnosti s dokumenata o istrazi napada 11. rujna 2001. u idućih šest mjeseci, što je osjetljiva tema za neke obitelji žrtava.

Pozivajući se na predizborno “obećanje”, Joe Biden je “potpisao izvršnu uredbu kojom naređuje ministarstvu pravosuđa i svim nadležnim agencijama da preispitaju povjerljivost dokumenata u vezi s istragom o napadima 11. rujna”, priopćila je Bijela kuća.

Toga utorka, 11. rujna 2001. godine, najcrnjeg dana u američkoj novijoj povijesti,  izveden je niz koordiniranih napada protiv Sjedinjenih Američkih Država. Prema službenom izvještaju Povjerenstva 911, 19 osoba u službi Al-Qaide, mreže militantnih islamističkih organizacija, otelo je četiri američka zrakoplova.

Dva su udarila u Svjetski trgovački centar (WTC) na Manhattanu u New Yorku, po jedan u svaki neboder u 17 minuta razlike. Ubrzo nakon toga oba su se nebodera srušila. Treći je zrakoplov udario u Pentagon, glavno sjedište Ministarstva obrane SAD-a u općini Arlington, državi Virginiji. Četvrti se zrakoplov srušio u ruralnom dijelu općine Somerset u Pennsylvaniji, 130 km istočno od Pittsburga, nakon što su putnici pružili otpor otimačima.

S kapacitetom goriva od približno 91.000 litara, putnički zrakoplovi bili su pretvoreni u leteće bombe. American Airlines let 11 udario je u sjevernu stranu sjevernog nebodera WTC-a u 8:46:40 sati po lokalnom vremenu. U 9:03:11 po lokalnom vremenu United Airlines let 175 udario je u južni neboder i taj je udar bio prenesen uživo na televiziji. American Airlines let 77 udario je u Pentagon u 9:37:46 sati po lokalnom vremenu. Četvrti oteti zrakoplov, United Airlines, let 93, srušio se u polju blizu Shanksvillea i Stonycreeka u općini Somerset u državi Pennsylvaniji u 10:03:11 sati po lokalnom vremenu.

Žrtve se broje u tisućama: 265 u četiri zrakoplova, 2595 uključujući i 343 vatrogasca, 23 njujorška policajaca i još 37 policajaca u WTC-u, 125 civila i vojnog osoblja u Pentagonu. Ukupno je poginulo najmanje 2985 osoba.

Pored WTC nebodera, koji su brojali po 110 katova te pet drugih zgrada, također su bile uništene ili teško oštećene i četiri postaje podzemne željeznice. Na Manhattanu je ukupno bilo oštećeno 25 zgrada. Komunikacijska oprema kao što su radio, televizijski i mobilni predajnici su bili neupotrebljivi zbog rušenja telekomunikacijskog tornja na vrhu nebodera.

Monstruozna Al-Qaida i vođa Osama bin Laden preuzeli odgovornost za zločine

Napadi su imali ogromne posljedice na svjetsku politiku. Bili su osuđeni od cijelog svijeta, a oko mjesec dana kasnije SAD su povele koaliciju međunarodnih snaga u Afganistan u potragu za snagama Al-Qaide. Pakistan se odlučno pridružio SAD-u u borbi protiv Osame bin Ladena i Al-Qaide. Ustupio je američkim trupama niz vojnih aerodroma i baza za njihov napad na Afganistan. Pakistan je uhitio više od 600 navodnih članova Al-Qaide i predao ih u ruke SAD-u.

Mnoge države uvele su stroge antiterorističke zakone i poduzele korake u sprječavanju financiranja terorizma, uključujući i zamrzavanje bankovnih računa koji su bili pod sumnjom da se koriste u svrhu financiranju terorizma.

Dvadeset je godina prošlo od te tragedije koja je potresla svijet, a čini se kako će se slučaj protiv glavnog osumnjičenog i njegovih pomagača ”vući” još godinama, ako ne desetljećima. Khalid Sheikh Mohammed, ili “KSM”, nazvan je “arhitektom 9/11”. On i njegovi četvorica suradnika suočavaju se s smrtnom kaznom u slučaju koji još uvijek puzi kroz pretkaznenu fazu vojne komisije. Pred sudom se konačno našao u siječnju 2021. u američkoj mornaričkoj bazi u Guantanamo Bayu, skoro dva desetljeća nakon što je u napadima al Qaede ubijeno gotovo 3000 ljudi na tlu Sjedinjenih Država.

Mohammed i duga četiri džihadista Walid bin Attash, Ramzi Bin al-Shibh, Ammar al-Baluchi i Mustafa Ahmed al-Hawsawi kojima će se suditi, mogli bi biti osuđeni na smrt.

“Ja sam bio odgovoran za operaciju 11. rujna, od A do Ž”, rekao je Mohammed tijekom ispitivanja.

Tuga svakoga 11. rujna koja nikada neće prestati

Na svaku obljetnicu u New Yorku, imena žrtava koje su poginule u napadu čitaju se uz komornu glazbu. Predsjednik Sjedinjenih Država potom odlazi na memorijalnu službu u Pentagon i poziva Amerikance da obilježe Dan domoljublja minutom šutnje. Manja ceremonija obilježava se u Shanksville, Pennsylvaniji, gdje obično nazoče potpredsjednik, ili prva dama SAD-a.

A tuga nikada neće izblijedjeti, bez obzira na kazne…

Izvor: Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR