Pratite nas

Hrvatska

Prosvjed na Hipodromu zbog planirane gradnje ‘Zagrebačkog Manhattana’

Objavljeno

na

Foto: Hina

Nekoliko stotina građana okupilo se u subotu ispred ulaza na Hipodrom prosvjedujući protiv odluke zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića o gradnji tzv. zagrebačkog Manhattana na tome prostoru, a s prosvjednog skupa poručili su gradskim vlastima da im ne uzimaju tu zelenu površinu, a gradonačelniku da “sjaši”.

Nedugo nakon što je Bandić najavio gradnju ‘zagrebačkog Manhattana’  na prostoru od Jadranskog mosta na zapadu, rijeke Save na sjeveru, Velesajma na jugu te  između zgrade Ine i Mosta slobode na istoku, svi konjički klubovi i vlasnici konja od Grada primili su obavijest da najkasnije do 1. prosinca moraju preseliti svih 147 konja s Hipodroma.

Na prosvjedu koji su organizirali stranica “Zagreb te zove”, Zeleni odred – forum braniteljske udruge Vidra – veterani i društvena akcija i Udruga građana Siget, prosvjednici, među kojima i brojna djeca, nosili su natpise “Ne uništavajte zeleni dio našega grada”, “Ni ovce ne dopuštaju da ih majmuni vode”, “Oj Milane, pobratime mio, što si od Zagreba učinio”, “Sjaši više”…

Među plakatima “Ne dirajte mi Hipodrom” našao se i onaj s izjavom gradonačelnika iz 2018.:  “Mogu arhitekti risati kaj hoće – pobijedit će onaj projekt koji ne bude dirao nijedan kvadratni centimetar hipodroma” i da se dok je on gradonačelnik prostor hipodroma neće dirati.

Ljubić: Bez hipodroma – konjički sport nestaje

Ivana Ljubić, predsjednica konjičkog kluba Pony Express gdje su članovi u pravilu djeca koja nemaju svoje konje, navela je da više od 500 djece poslije škole jure na Hipodrom, gdje dolaze zdravije živjeti i humanije odrastati, a to mjesto im predstavlja drugi dom.

Istaknula je da se na Hipodromu događa 90 posto konjičkih događanja u Hrvatskoj i da je to  mjesto “puno više od velike livade na kojoj bi bilo lijepo sagraditi komercijalne građevine i ogroman toranj kao kulu u Mordoru, s dobrim pogledom na podanike”.

Ljubić je podsjetila i da se struka usprotivila gradnji “Grada u gradu”, istaknuvši da je upravo Hipodrom u svojoj osnovi od strateške važnosti za djecu i Grad te je poručila da od borbe za njega neće odustati.

Ustvrdila je da je, kada je prije 20 godina Grad Zagreb postao posjednikom tog prostora, Hipodrom zapušten s namjerom da bude proglašen nepotrebnim.

Vezano za najavu gradonačelnika o premještanju konja s Hipodroma u dva kluba u Čehima i Mlaki, poručila je da niti jedno privatno jahalište bez obzira na kapacitet i luksuz ne može preuzeti ulogu koju Hipodrom ima kao gradski i konjički centar.

Grgić: Bandić otvorio tezgu i Zagreb prodaje kao kumice na placu

Predsjednica Zelenog odreda – foruma braniteljske udruge Vidra – veterani i društvena akcija Vesna Grgić ustvrdila je da se Bandić u Zagrebu ponaša kao na placu. “On je otvorio tezgu i Zagreb prodaje na tezgi kao kumice na placu, pa tko više da, s tim se dogovori, pa je tako dogovorio i za Hipodrom”, kazala je, dodavši da se “u Zagrebu događa teror”.

Predsjednik Udruga građana Siget Tomislav Vukoja osvrnuo se na izjavu gradonačelnika da nitko u ovom gradu neće financirati tuđe hobije.

“Nitko nas građane, obveznike koji pune gradski proračun nije pitao što mi mislimo o tome. Da se novci ne troše na uhljebljivanje kojekakvih ‘rodjaka’ koji ne znaju ni što niti gdje rade, a znaju primati plaću – mislim da bi bilo novaca za raznorazne hobije”, kazao je.

Potpisi peticije skupljaju se do 22. lipnja, idući prosvjed pred Skupštinom

Organizatori prosvjeda prikupljaju i potpise za peticiju do 22. lipnja koje će predati gradonačelniku, a Gordana Pasanec iz Nove ljevice najavila je idući prosvjed ispred zagrebačke Skupštine.

Prema podacima organizatora, današnji je prosvjed došlo podržati više od tisuću građana, a policija nije davala nikakve informacije o broju okupljenih, poručivši samo da nije bilo postupanja.

Današnji prosvjed došla je podržati Bandićeva skupštinska oporba pa je tako gradski zastupnik Renato Petek poručio da je interes građana iznad interesa pojedinaca i građevinskih lobija “koji će možda uz pomoć gradonačelnika pokušati osvojiti prostor Hipodroma”.

Optužio je Bandića da je je njegova nepotistička, klijentelistička i interesna mreža devastirala mnoge projekte i prostore ovoga grada, poručivši mu da se “prestane gozbiti javnim interesom građana Grada Zagreba”.

Na Hipodromu i papa i Rolling Stonesi

Predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras kazao je da je došao podržati podršku da se “zaustavi divljanje prostorom u Zagrebu” i da se zadrži prostor koji je “prevrijedan”, poručivši da “nema potrebe izbetonirati cijeli grad”.

“Treba zaustaviti gradonačelnika u devastaciji i treba pametno planirati prostor”, rekao je Maras, podsjetivši da su na Hipodromu svojedobno koncert održali Rolling Stonesi, a poslužio je i kad je Papa Benedikt XVI. došao u Zagreb, ukazujući na to da u Zagrebu, osim ovoga, ne postoji dovoljno velik prostor da se ljudi okupe kad je to potrebno (Hina).

Bandić: Prosvjeduju oni koji imaju osobne interese

Prosvjed na hipodromu komentirao je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Kaže da prosvjeduju oni koji imaju osobne interese.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Obilježena 28. godišnjica napada na glinsku policijsku postaju

Objavljeno

na

Objavio

U Glini su u srijedu obilježeni 28. godišnjica napada srpskog agresora na policijsku postaju i početak oružanog otpora hrvatskih redarstvenika na glinskom području, a kako je na svečanosti rekao ministar Davor Božinović hrvatska policija je bila “ona jezgra iz koje je stasala slavna, pobjednička Hrvatska vojska.”

Samo dan nakon što je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donio odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske slijedio je planirani napad na policijjsku postaju koju je branilo 15 hrvatskih redarstvenika. To je bio prvi oružani napad na jednu državnu instituciju u suverenoj Republici Hrvatskoj.

Branitelji nisu mogli pružiti trajniji otpor brojnijem naprijatelju. U obrani je poginuo pričuvni policajac Tomislav Rom, a 16 branitelja odvedeno je u logor u Knin. Branitelji policijske postaje postali su simbol otpora i junaštva hrvatskih branitelja.

Taj se događaj godinama obilježava u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, Grada Gline i sisačko-moslavačke Policijske uprave. Tako su i ove godine, uz spomenik poginulim braniteljima u neposrednoj blizini policijske postaje, položeni vijenci i zapaljene svijeće za poginule branitelje.

Vijence su položili izaslanik hrvatske predsjednice, sisačko-moslavački župan Ivo žinić, izaslanica predsjednika Sabora, saborska zastupnica Željka Josić, izaslanik predsjednika Vlade, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, obitelj poginulog redarstvenika Tomislava Roma, izaslanstva gradova Gline, Škabrnje i Petrinje te mnogih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Zajedničku je molitvu predvodio vikar fra Frano Musić.

Ministar Božinović je rekao kako se taj datum sigurno neće zaboraviti jer simbolizira više toga.

“Nije slučajno samo nekoliko sati nakon proglašenja neovisnosti ovdje u Glini počela agresija na policijsku postaju jer su pobunjenici dobro znali da je prava snaga koja može pružiti otpor hrvatska policija. Tako su policajci prvi branili hrvatsku državu i policajci su prvi ginuli na nju”, istaknuo je Božinović te podsjetio na pogibiju mladog policajca Tomislava Roma.

“Hrvatska policija je bila ona jezgra iz koje je stasala slavna, pobjednička Hrvatska vojska. Ovo su dani koji su duboko zapisani u nacionalnoj memoriji, da ih se prisjećamo, ali i da sve sustave hrvatske obrane, uključujući i hrvatsku policiju, unaprjeđujemo i moderniziramo. A kao što znate, hrvatska policija i u ovom trenutku na hrvatskim prometnicama, u hrvatskim gradovima, ali i na hrvatskim granicama štiti interese Republike Hrvatske”, rekao je ministar Božinović.

Na svečanoj akademiji u Hrvatskome domu govorio je i župan Ivo Žinić.

“Ovaj događaj je vrlo bitan ne samo za Glinu, nego i za mladu hrvatsku državu. U to vrijeme u Glini nije bilo jednostano živjeti, pogotovo ako ste bili Hrvat. Ne treba zaboraviti da je na glinskom području poginulo ili ubijeno 396 osoba, uglavnom civila. Treba reći da Glina nikada nije bila srpska niti će to biti”, zaključio je Ivo Žinić.

“Obranom policijske postaje hrvatski su redarstvenici potvrdili koliko su bili hrabri”, rekla je Željka Josić, ističući kako se braniteljima može zahvaliti što naša djeca danas mogu slobodno odrastati.

Na svečanosti su bili i visoki vojni časnici i ratni zapovjednici – generali Tihomir Kundik, Josip Lucić i Mladen Markač te mnogi drugi uzvanici.

U sklopu svečanosti u župnoj crkvi u obližnjemu Gornjem Viduševcu služena je misa, održan je mimohod branitelja pod ratnim zastavama glinskim ulicama, pripremljen je prigodni program “Policija danas u službi građana”, pokaznu su vježbu izveli pripadnici ATJ Lučkog, održani su tradicionalna Memorijalna atletska utrka “Tomislav Rom” i sportski susreti u više disciplina.

(Hina)

Početak krvavog rata na Banovini

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Medved: U zadnje tri godine prosjek pronalaska nestalih veći nego u proteklih 10 godina

Objavljeno

na

Objavio

U zadnje tri godine prosjek pronalaska i ekshumacije nestalih iz Domovinskog rata veći je nego u proteklih deset godina, rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u srijedu tijekom saborske rasprave o prijedlogu zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu.

Na današnji dan nepoznata je sudbina 1892 osobe, od kojih je 436 sa statusom hrvatskog branitelja, kazao je ministar Medved.

Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu jedinstven je zakon koji uređuje pitanje nestalih, regulira nematerijalna prava nestalih i članova obitelji nestalih osoba, sve segmente postupka traženja nestalih i smrtno stradalih osoba, vođenje evidencije nestalih osoba te svih ekshumiranih i identificiranih osoba, tijela nadležna za provedbu zakona i njihov djelokrug, suradnja s drugim državama i međunarodnim organizacijama i udrugama te prekršajne odredbe.

Jedina sadržajna promjena u odnosu na prvo čitanje je da se briše odredba o proglašenju 30. kolovoza spomendanom – Danom sjećanja na nestale osobe jer će se to regulirati zakonom o blagdanima.

Josip Đakić (HDZ) kao predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane izvijestio je da je predloženo da u zakon uđe i odredba prema kojoj će svaka fizička osoba koja pruži vjerodostojne podatke o mjestima masovnih ili pojedinačnih grobnica biti nagrađena prema pravilniku Ministarstva hrvatskih branitelja.

Oporba je podržala zakon u poruku da je potrebno učiniti dodatne napore da se sve nestale osobe pronađu.

Ako se riješi jedan slučaj nestale osobe zakon će biti uspješan, istaknuo je Miro Bulj (Most) ali i kritizirao da nisu sve institucije ispunile obveze u traženju nestalih.

“Ministarstvo vanjskih poslova nije ispoštovalo odluku Vlade o praćenju poglavlja 23. i 24. napredovanja Srbije u pristupnim pregovorima za članstvo u EU. Ministrica ne radi u interesu pronalaska naših nestalih “, kazao je Bulj.

Mostovci zamjeraju i što se u čitavom zakonu izbjegava izričaj “velikosrpska agresija”. Predlažu i povećanje novčanih kazni u slučaju nepružanju informacijama o nestalima u Domovinskom ratu, te omogućavanje osumnjičenicima da budu svjedoci pokajnici.

Alen Prelec (SDP) kritizirao pak aktivnosti predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović koja se prije tri godine sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. “To je bila predstava za javnost, pričali su o nestalim osobama, od toga je prošlo tri godine i nije se puno toga dogodilo”, ustvrdio je.

Boris Milošević (SDSS) podsjetio je na podatke Međunarodnog Crvenog križa iz veljače ove godine prema kojima je ukupan broj nestalih na području bivše SFRJ 34 999 osoba, od čega je u Hrvatskoj oko 6500 tisuća pri čemu je od toga broja 4500 zatvorenih slučajeva.

“Nestale trebamo nastaviti tražiti, ne smijemo ih diskriminirati ni dijeliti ni po nacionalnosti, ni po državljanstvu, s drugim državama, prvenstveno Srbijom moramo surađivati jer samo suradnja daje rezultate”, poručio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari