Pratite nas

Hrvatska

Prosvjed podrške žrtvama seksualnog nasilja: Nekažnjavanje zločina je zločin

Objavljeno

na

Foto: Hina

Više tisuća građana okupilo se u subotu na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava na prosvjedu “Pravda za djevojčice” organiziranom u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja koje od sustava ne dobivaju primjerenu zaštitu, a s kojeg je poručeno da je nekažnjavanje zločina – zločin.

Povod za prosvjed bio je slučaj silovanja maloljetnice u Zadru, odnosno puštanje na slobodu petorice osumnjičenika za opetovano silovanje, seksualno iskorištavanje, ucjenjivanje te fizičko i psihičko maltretiranje petnaestogodišnje djevojčice koje je trajalo punih godinu dana.

Mirni prosvjedi u 15 hrvatskih gradova

Osim u Zagrebu gdje se po procjeni organizatora okupilo oko 7.000 građana, mirni prosvjedi održavaju se u 15-stak  hrvatskih gradova, među kojima i u Zadru, Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku.

Prosvjednici su na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava nosili transparente na kojima su bile ispisane poruke poput: “Dosta mi je ličkog rukovanja i dalmatinskog milovanja”, “Logo konoplje=zločin, grupno silovanje=krivo je more, “Nema opravdanja”, ” Odgovor je otpor”, “Niste same”, “Institucije koje štite zlostavljače su zlostavljačke”, “Ljute smo”, “Ona je netko, a ne nečija”, “Bez pristanka=silovanje”, “Ni pokorne ni pokorene”, “Vicevi o silovanju nisu smiješni”.

Organizatori prosvjeda – Platforma za reproduktivna prava, Inicijativa #spasime, Ženska soba – Centar za seksualna prava i Zaklada Solidarna od nadležnih institucija zahtijevaju hitno djelovanje radi zaštite žrtve i kažnjavanja počinitelja. Od ministra pravosuđa traže da odmah pokrene stegovni postupak protiv suca Markovića pred Državnim sudbenim vijećem zbog neprofesionalnog i nemarnog postupanja koje dovodi u opasnost sigurnost i dostojanstvo žrtve.

Od Državnog odvjetništva traže da hitno premjesti sudski postupak sa zadarskog županijskog suda na drugi županijski sud, kako bi se spriječili mogući utjecaji interesnih skupina na sudski postupak, i to na štetu žrtve.

Traže da policija, centar za socijalnu skrb i sud odmah poduzmu sve radi zaštite dostojanstva i privatnosti žrtve u odnosu na lokalnu okolinu i medije, pružanje psihosocijalne podrške i provedbu istražnih postupaka na način koji je neće dodatno traumatizirati i viktimizirati.

Naposljetku, traži se hitno usvajanje izmjena Kaznenog zakona kojima se ukida kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka te uvode strože kazne za silovanje, u skladu s aktualnim zakonskim prijedlogom Ministarstva pravosuđa.

Iz udruga koje su organizirale prosvjed pozvali su građane suzdrže od napada na suce i osumnjičenike koji izlaze iz demokratskih i civilizacijskih okvira.

Karmelić: Imamo društvo kao slučaj i zato ga moramo mijenjati 

“Ovdje smo jer je sustav ponovno iznevjerio jednu od nas. Slučaj iz Zadra koji nas je sve zgrozio jasno pokazuje strukturnu i institucionalnu prirodu nasilja prema ženama, bezobzirnost nasilnika koja je veća što je njihova društvena, ekonomska i politička moć veća. Nažalost, ovaj slučaj samo je jedan u moru ovakvih”, kazala je Petra Karmelić iz Platforme za reproduktivna prava.

Istaknula je da je takva mračna i nasilna stvarnost rezultat nepostojanja sustavnog programa prevencije, izostanka podrške žrtvama i neadekvatne sankcija za nasilnike.

“Institucije i mi kao društvo smo zakazali”, naglasila je, dodavši da društvo neravnopravno odgaja djevojčice i dječake, izostaju stručni i znanstveno utemeljeni edukativni programi, podrška žrtvama, a institucije štite nasilnike i same sudjeluju u nasilju.

“Mi nemamo jedan slučaj niti slučajeve nego društvo kao slučaj i zato moramo mijenjati društvo”, poručila je Karmelić, upitavši kada ćemo konačno govoriti o nasilju prema ženama prestati govoriti samo onda kada naslovnice ispune tragični slučajevi.

Na svako prijavljeno nasilje dolazi 15 do 20 neprijavljenih

Navela je da na svako prijavljeno nasilje dolazi 15 do 20 neprijavljenih, jer se žrtve boje govoriti o onome što su doživjele i ne vjeruju institucijama koje su ih trebale zaštititi. Naše sudstvo je po neovisnosti 126. u svijetu, a u sudskim procesima pogoduje se interesnim skupinama, dodala je.

“Jer ne žele i ne trebaju odgovarati na pitanja što su nosile, koliko su popile i zašto nisu pazile. Prestanimo preispitivati žrtve i dodatno ih traumatizirati. Ne možemo izmišljati opravdanja za seksualno nasilje jer nasilje nema opravdanja”, poručila je Karmelić, što je izazvalo pljesak brojnih okupljenih građana te glasne zvukove bubnjeva i zvukovima paljenja motora bajkera s pozornice.

Ivan Blažević iz zaklade Solidarna kazao je da njegova definicija frajera u ovoj zemlji jednostavno ne prolazi. “U ovoj zemlji frajeri drže visoke političke funkcije, upravljaju regijama i tuku svoje žene, najveći lopovi ispijaju kave s nedodirljivim sucima, ratni zločinci i huškači postaju cijenjeni saborski zastupnici,  nasilnici svečano otvaraju škole, a djeca frajera postaju frajeri tako da nekažnjeno gaze pješake, tuku novinare i imaju vlastiti hotel prije navršene 30-te”, kazao je.

Ova zemlja treba muškarce, a oni za razliku od frajera svojoj djeci pružaju ljubav i nježnost

Poručio je da ova zemlja treba muškarce, a oni “za razliku od frajera, svojoj djeci pružaju ljubav i nježnost, dječacima kažu da smiju plakati, a djevojčicama ponavljaju da budu snažne i svoje”.

Djeca muškaraca vide kako oni vole i poštuju svoje žene, mijenjaju pelene, kuhaju ručak i zajednički donose važne odluke te vide da im otac zaplače uz tužan film ili pjesmu. Molim vas da obećamo da nikad nećemo počiniti, prešutjeti i opravdavati muško nasilje nad ženama, odnosno nasilje uopće. Jer onaj koji zlostavlja žene i slabije od sebe je slabić, onaj koji šuti o nasilju je kukavica, a onaj koji nalazi opravdanja – papak. Nemojmo biti to već budimo ljudi”, poručio je.

S pozornice su organizatori žrtvama poručili da nisu krive niti odgovorne te da nitko ne zaslužuje nasilje i nije odgovoran za postupke druge osobe. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica odlikovala Policijsku postaju Petrinja i dodijelila zahvalnice pripadnicima MUP-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je u četvrtak Redom Nikole Šubića Zrinskog Policijsku postaju Petrinja za hrabrost i junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu, a Spomenicom domovinske zahvalnosti 121 djelatnika MUP-a za časnu i uzornu službu u mirnodopskim uvjetima.

Predsjednica je na svečanom prijemu na Pantovčaku istaknula da tim priznanjima “odajemo počast neprekidnoj službi svih hrvatskih policajaca od prvih dana stvaranja slobodne Hrvatske do danas”. U govoru je stala u obranu rada policije prilikom nadzora državne granice ocijenivši da povjerene zadaće obavlja vrhunski profesionalno, odgovorno i humano.

Podsjetivši da su upravo iz policije proizašli prvi branitelji te naglasivši da bi proces stvaranja hrvatske države bio nezamisliv i nemoguć bez njihove volje, snage, junaštva i žrtve, predsjednica je istaknula junački otpor djelatnika te policijske postaje i drugih branitelja Petrinje u rujnu 1991.

Grabar-Kitarović: Bitka za Petrinju nagovijestila je junaštvo hrvatskih branitelja

“Iako su pokleknuli pred napadima brojčano i tehnički nadmoćne tzv. JNA i srpskih pobunjenika, bitka za Petrinju nagovijestila je junaštvo hrvatskih branitelja na bezbrojnim drugim bojišnicama Domovinskog rata”, rekla je.

U borbi za slobodnu i neovisnu Hrvatsku poginulo je 14 policajaca Policijske postaje Petrinja, a 23 je ranjeno.

“Njihovim se obiteljima i obiteljima svih drugih nestalih branitelja i civila danas ponovno zaklinjemo kako hrvatska država neće štedjeti napora i nikada neće odustati od potrage za njihovim posljednjem počivalištem. To je dug Hrvatske prema njihovome junaštvu i žrtvi za Hrvatsku, koja je i danas uzor i nadahnuće svim policajcima u obavljanju njihove riskantne i zahtjevne dužnosti”, poručila je Grabar-Kitarović.

Poslovi koje obavljate od presudnog su značaja za sigurnost Hrvatske i svih njezinih građana, prije svega zbog kontinuiranog porasta sigurnosnih prijetnji i izazova, poput trenutno posebno istaknute migrantske krize, rekla je predsjednica i istaknula da policija i danas predstavlja stup osobne i opće sigurnosti svih građana Hrvatske.

Policija, dodala je, povjerene zadaće obavlja vrhunski profesionalno, odgovorno i humano, “pa i u najtežim uvjetima prilikom nadzora i zaštite državne granice, ujedno i najdulje vanjske granice Europske unije”.

“Osobno sam se u to u više navrata uvjerila. Zato se nikada neću libiti reći istinu o vašoj požrtvovnosti u obavljanju policijskih poslova i stati u vašu zaštitu od neosnovanih i neopravdanih napada. Činila sam to i činit ću i ubuduće. Zaslužili ste to vašim radom i skrbi za sigurnost svih građana Hrvatske”, poručila je policijskim službenicima.

Predsjednica je uvjerena da će Hrvatska policija znati odgovoriti na sve složene izazove koji su pred njom, ustrajući na stalnom usavršavanju i usvajanju novih znanja i sposobnosti, a odlikovane policajke i policajce je pozvala da nastave uzorno i profesionalno služiti Hrvatskoj i njezinim građanima.

Božinović: Odlikovanja su poticaj i za budući rad pun izazova

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u zahvali u ime odlikovanih rekao je kako je to priznanje onome što je policija napravila u proteklom razdoblju, od Domovinskog rata do današnjeg dana, i poticaj za budući rad koji je prepun izazova s obzirom na raznolikost prijetnji sa kojima je suočena ne samo Hrvatska, već i sve suvremene moderne europske države.

“Policija se upravo iz tih razloga stalno unapređuje – znanje, metodologije rada, surađuje s drugim policijama i spremna je preuzeti svaku zadaću u osiguranju javnog reda i mira, sigurnosti naših građana i naših gostiju”, rekao je.

Istaknuo je da je policija spremna i za predsjedanje Hrvatske vijećem Europske unije, kako sigurnosno tako i kroz aktivnu ulogu u kreiranju europske politike u području unutarnjih poslova.

A to, naveo je, uključuje upravljanje migrantskom krizom, zaštitu vanjskih granica EU, rad na povezivanju informacijskih sustava unutar Europe koji su bitni kao prevencija kriminalni dijela, kao i stavljanje u pogon svih sastavnica mehanizma civilne zaštite, što je također posao MUP-a od ove godine.

“Uvjeravam vas da su policijski službenici službenice itekako motivirani za taj posao, odlučni da ga provedu na najvišoj profesionalnoj razini”, poručio je.

Na dodijeljenim priznanjima zahvalio je i pomoćnik glavnog ravnatelja policije, načelnik Uprave za posebne poslove sigurnosti Miljenko Radnić rekavši kako ona svjedoče o ispravnosti puta kojim idu pri obavljanju policijske dužnosti.

“Pripadamo različitim generacijama, dijeli nas i vrijeme i sudbina, ali nam je zajednička želja da u obavljanju svog poziva budemo na strani dobra, čvrst jamac sigurnosti naših građana i slobode naše domovine”, rekao je. (Hina)

Foto: Ured Predsjednice

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Europa hitno treba prilagodbu kako bi zadržala svoj utjecaj na globalnom nivou

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Europska unija prije sljedećih izbora za pet godina mora imati pravila koja će unaprijed prihvatiti sve političke skupine kako se ne bi ponovila ovogodišnja situacija sa ‘spitzenkandidatom’ Manfredom Weberom koji je bio “nepošteno” blokiran, upozorio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković na završetku kongresa EPP-a u Zagrebu.

“Činjenica da smo morali voditi snažnu bitku za vodstvo Europske komisije, unatoč tome što smo bili relativni pobjednici europskih izbora, trebala bi biti veliki razlog za zabrinutost. Ipak, nakon kompleksnih pregovora unutar Europskog vijeća i s drugim političkim strankama – i nakon što je naš kandidat Manfred Weber bio nepošteno blokiran – ponosan sam što smo uspjeli osigurati izbor Ursule von der Leyen”, kazao je u završnom govoru pred europskim pučanima Andrej Plenković.

“Za sljedeće europske izbore moramo imati pravila koje će unaprijed prihvatiti sve političke skupine. Jer nakon izbora u svibnju možemo se zapitati: zašto bi itko dobrovoljno htio biti ponovno ‘spitzenkandidat'”, dodao je u govoru kojim je završen dvodnevni kongres EPP-a u Zagrebu.

Nakon europskih izbora u svibnju Weber je bio kandidat pučana za čelno mjesto Europske komisije ali je EPP zbog protivljenja dijela zemalja u Europskom vijeću morao od njega odustati i predložiti von der Leyen.

“Bilo je ključno da EPP dobije predsjednika Komisije i u tome smo na kraju uspjeli”, rekao je. Nova Europska komisija trebala bi preuzeti dužnost 1. prosinca.

Još je jednom izrazio žaljenje što Albanija i Makedonija nisu dobile zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, te istaknuo da će jugoistočna Europa biti jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om koje počinje 1. siječnja, a ključan će biti samit EU-a i zapadnog Balkana u svibnju.

“Za zemlje zapadnog Balkana ništa nije politički i gospodarski važnije od jasne europske perspektive na temelju zasluga. Naši susjedi u jugoistočnoj Europi jedan su od prioriteta hrvatskog predsjedanja. Veselim se ugostiti samit EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja”, kazao je.

Plenković je istaknuo i da Europa danas prolazi transformaciju bez presedana koja traži zajednički odgovor jer se “naša globalna važnost i položaj mijenjaju”. Nabrojao je migrantske pritiske, negativne demografske trendove, klimatske promjene, rastući populizam i brexit.

Plenković se zaustavio i na demografiji naglasivši da je odljev mozgova problem koji postoji u ruralnim dijelovima svih država članica i zahtijeva europsko rješenje.

Stoga je HDZ, rekao je, predložio rezoluciju o demografskim promjenama koja je usvojena u srijedu na kongresu, a i Europsko vijeće je na hrvatsku inicijativu priznalo prvi puta da je važno da se demografska revitalizacija uključi u EU stratešku agendu.

“Ponosan sam i da će Komisijina potpredsjednica Dubravka Šuica biti zadužena za resor” demografije, kazao je.

Plenković je istaknuo i da je potrebno osigurati i punu zaštitu europskih vanjskih granica, boriti se protiv ilegalnih migracija i trgovine ljudima, poštujući istovremeno princip solidarnosti i humanosti prema ljudi u potrebi.

“Za nas je ključno spriječiti ilegalne migracije u istočnom Mediteranu i na zapadnobalkanskoj ruti. Čvrsto vjerujemo da Europa mora biti zaštićena na grčkoj i bugarskoj granici te da se mora pronaći dugoročni dogovor s Turskom”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari